Luka (Dugi otok)

Dugi otok sa svojim južnim dijelom potpuno se razlikuje od sjevernog, kao da se radi o dva otoka, i kao da je cesta preko središnjeg dijela zapravo most koji ih spaja. Na jugu, uz Sali, Zaglav i Žman, tu je još i Luka, smještena ispod najvećeg dugootočkog brda Vela Straža.

Luka

Mjesto Luka na Dugom otoku prvi put se spominje 1365. godine kao Vallis Sancti Stephani (Luka Svetoga Stjepana). Još se spominje u dokumentima pisanim starohrvatskom glagoljicom kao Sustipanja Luka, što je česta tvorba u vrijeme romansko-hrvatskog prožimanja jezika, slično kao Sukošan ili Stivanje polje u predjelu Sali.

Luka

Kako i samo ime ove uvale govori, glavni štovatelj ovog kraja je Sv Stjepan. Fešta Sv Stjepana slavi se 3. kolovoza. Ovdje je sačuvano glagoljaško misno pjevanje.

Luka

Današnja župna crkva Sv Stjepana nalazi se uz more na sjevernoj strani mjesta, dok je "crikvina" na južnoj strani luške uvale, prema zapadu, vjerojatno prvotna crkva u kojoj se štovao Sv Stjepan. Od nje su ostali samo zidovi visine 1 m, unutar kojih je nasuta zemlja i koristi se kao vrt. Po istraživanjima postojala je još i prije 1365. godine, vjeruje se da je sa upadom Turaka u mjesto u 17. stoljeću, bila porušena i opljačkana.  U "japršnjem" (južnom) kraju, sasvim uz morsku obalu je zavjetna crkvica Sv Nikole, zaštitnika pu­tnika i mornara.

Luka

Župna crkva sv. Stjepana sagra­đena je 1882. god. na temeljima starije crkve. Na pročelju ima lijepi kameni zvonik ­preslicu., u crkvi su tri oltara, na glavnom oltaru se nalazi drveni kip Sv Stjepana (tirolski rad) i mramorno svetohranište, a na bočnim oltarima postavljeni su drveni kipo­vi Gospe od Ruzarija i Gospe Lurdske. Sa sjeveroistočne strane smješteno je oko crkve mjesno groblje.

Crkva Sv Stjepana

S jugoistočne strane župne crkve izgra­den je 1925. god. kameni zvonik, još uvijek nedovršen,ispod limenoga krova u njemu su dva zvona, stara zvona, nabavljena 1882. g. bila su za 1. svj. rata odnesena u ratne svrhe.

Zvonik

Postoje podaci koji potvrđuju da je Luka bila naseljena već u rimsko doba, kao što je nadgrobni cipus koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. Veći priliv stanovništva u ovo mjesto događa se u 16. stoljeću, kada se stanovništvo s kopna bježeći pred Turcima, sklanjalo na otoke.

Luka

Šetnica u Luci datira još od 14. stoljeća, a uvala Zlatna Vala, s kristalno čistim morem je sigurno utočište nautičarima.

Zlatna Vala

Malo dalje od mjesta je Hotel Luka, okružen borovom šumom i sa uređenom plažom. Turizam je osnovna djelatnost stanovništva, turisti u ovom mjestu osim odmora u jednom malom mirnom mjestu, odavde imaju mogućnost izletničkog turizma na Telaščicu i Kornate. Smještaj je moguć i u privatnim apartmanima, uz bogatu gastronomsku ponudu.

Hotel Luka

Plaža hotela

Žman (Dugi otok)

Žman - kako to neobično zvuči! Možda ne bih "zavirila" u ovu malu uvalicu i malo mjestašce da me nije zanimalo kako je nastalo ime mjesta. A zapravo, Žman znači  "srednje selo". Spomenuto je 1260. godine, kad je Papa Aleksandar župnu crkvu Ecclesia Sancti Johannis de Mecano, potvrdio kao vlasništvo samostana Sv Nikole u Zadru.

Žman

Mezano - ili u izgovoru Mežano, nastalo je kad hrvatsko ž zamijenjuje latinsko di u pridjevu medianus-srednji. Tako je i u glagoljaškim natpisima ovdje spominjana crikva mžanska, pa je sigurno da su Hrvati ovo mjesto zvali najprije Mžan, a zbog neobične suglasničke skupine mž dolazi do preoblikovanja u žm - Žman. A upravo tada je Žman bio srednje selo između Sali i Luke (jer Zaglav se spominje tek kasnije, sredinom 15. stoljeća).

Žman

Stari dio mjesta smješten je na padinama brda Goričine, dok se noviji dio mjesta formira oko žmanske luke, lukobran je uzgrađen na ostacima rimske rive. Plodna polja koja se zimi pretvaraju u dva jezera, Veliko i Malo, izvor su za bogat izbor domaćih proizvoda kao što su ulje, vino i sir.

Lukobran

Žman

U mjestu je 1911. osnovana čitaonica "Bog i Hrvati", a koja je imala brojno članstvo i bila dobro opremljena, u sklopu koje je djelovalo i društvo "Hrvatski seljački sokol". Za vrijeme Aleksandrove diktature nestaje ime, a za vrijeme II svjetskog rata nestaje i veliki dio imovine čitaonice, nakon toga nastavlja samo životariti, da bi sedamdesetih godina prestala s radom, a na njenom mjestu se gradi ambulanta.

Žman

Sedamdesetih godina, u ozračju hrvatskog proljeća, pokrenute su žmanske novine Didov kantun, na poticaj Edvina Bukulina. Možda je samo slučajnost da se u to vrijeme gasi čitaonica? Bukulin je bio i inicijator održavanja Žmanskog kulturnog ljeta 1993. godine, kada su se na Igrišću, kod Gladićovoga dvora održavale večeri poezije "domaće riči" , večeri glazbe.

Žman

Danas nam se čini nemoguće da je nekome, bio zabranjen časopis, i upućena opomena zbog "rasplakanosti nad Hrvatskom", kao što se to dogodilo poznatom žmanskom intelektualcu Aldu Vinku Gladić, hrvatskom jezikoslovcu, fonetičaru i pjesniku, zbog ovih stihova:

Hrvatska najtiša

rastočena u otoke

samuje na grebenima

u starom moru.

Uvala

Župna crkva Sv Ivana Krstitelja nije sačuvala svoj prvobitni oblik iz 13 stoljeća, dograđene su dvije pokrajnje lađe, ima pet oltara, glavni oltar s četiri mramorna stupa pos­većen je Sv. Ivanu Krstitelju. Na njemu su prikladni drveni kipovi tirolske izrade: Sv. Ivan Krstitelj i Sv. Josip. Oltarna pala, slika, djelo je talijanskog slikara Antonija Zuccara iz Trsta. Pokrajnji oltari ima­ju također stupove od crvenog mramora: oltar Gospe od Zdravlja s Gospinim kipom i oltare Sv. Josipa, Sv. Križa i Sv. Roka.

Crkva Sv Ivana Krstitelja

Oltar u crkvi Sv Ivana Krstitelja

To je prva crkva zadarske biskupije u kojoj su nabavljene orgulje. Župna fešta održava se 29. kolovoza na blagdan Usikovanja (Glavosijeka) sv. Ivana Krstitelja,  kako Žmanci zovu svoju feštu. Svečana proslava 750 godina od prvog spomena svoje župne crkve i mjesta održana je 2010. uz veliko slavlje i misu na staroglagoljaškom napjevu. U Žmanu je dobro sačuvano starohrvatsko glagoljaško pjevanje, Žmanski napjev mise vrlo je sličan saljskom i veloiškom napjevu, sa svojim vlastitim inačicama.

Žman -proslava 750 godine mjesta

Hrvatski slikar Izak Morović, je rođen u Žmanu,a koji u svojim motivima slikanim uljem na platnu, ali i akvarelom, najčešće ima motive Žmana: smokvu, masline, maslinike, seoske pejzaže, uvalu, ribarske brodice...Većina Morovićevih djela nalazi se u svijetu, po europskim državama, u Australiji i Americi kamo su ih iseljeni Žmanci ponijeli za sjećanje i podsjetnik na zavičaj.

U Žman će sigurno doći gosti koji žele miran odmor, a kako bi mogli uživati u svim čarima ovoga mjesta, lokalno stanovništvo osiguralo je smještaje u lijepim apartmanima i sobama u obiteljskim gospodarstvima, nudeći im i svoje domaće, autohtone poljoprivredne proizvode.

Villa

Villa

Zaglav (Dugi otok)

Malo naselje Zaglav na Dugom otoku je idealno odredište za one koji uživaju u ljepoti malog mediteranskog mjesta, a koje je istovremeno i daleko i blizu. 

Zaglav Dugi otok

Ovo mjesto je zavučeno u duboku uvalu Triluke (tri luke), i formirano iza vrha brda (Iza Glavice - Za Glav), a ima svakodnevnu komunikaciju sa kopnom, jer Anamarija i Melita osim u Sali, voze i u Zaglav. U Zaglavu očekuju da im vrate i trajektnu liniju koja je ranije prometovala na ovoj relaciji, a koja je premještena u Brbinj, pa je za one koji žele doputovati automobilom na Dugi otok, ovaj južni dio otoka postao udaljeniji.

Zadar-Sali-Zaglav

Anamarija

Melita

Interesantno je kako na našoj obali ima više mjesta koja nose ime Zaglav: na Visu, na Korčuli, na Cresu...također i Tri luke nalazimo još na Korčuli.... U Zaglav na Dugom otoku doseljeni su franjevci trećoredci glagoljaši 1451. godine, koji su sagradili samostan i crkvu Sv Mihovila Arkanđela. Crkva je sagrađena u gotičkom stilu, sa tri barokna oltara, glavni je posvećen Sv Mihovilu, a sporedni Majci Božjoj i Antunu Padovanskom s lokalnim otočkim krajolikom u pozadini lika.

Sv Mihovil

Sv Mihovil

Sv Mihovil Zaglav

Sv Mihovil

Crkva je posvećena 1458. godine. Oko crkve je groblje. Crkva i stara jezgra sela nalaze se na brdu, tek polovinom prošlog stoljeća stanovništvo se počelo spuštati prema moru, kao i u većini otočnih sela. Centralno mjesto u selu je trgić pokraj Šešeljinih dvora.

Zaglav-staro selo

Pogled iz apartmana Kate Šešelja-staro selo

A u maloj ribarskoj lučici je nekoliko pansiona i restorana, u kojima se uz predivan pogled na more može uživati u domaćim morskim specijalitetima. 

Pansion-restoran Roko

Zaglav

A Zaglav je i svratište za nautičare jer je ovdje benzinska crpka, jedina na donjoj nautičkoj liniji zadarskog arhipelaga.  

Zaglav

Zaglav

U Zaglavu se realizira i zanimljiv projekt Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Tereze Šešelja. Ona je osnovala Udrugu Eko postaja Barbaroža, te dobila i poticaj UNDP-a preko programa COAST. United Nations Developement Programme - Program Ujedninjenih Naroda za razvoj, u ovom slučaju obalnog područja Hrvatske, namjenjen je zaštiti obalnog pojasa, koji je zbog ubrzane urbanizacije i nekontroliranog razvoja turizma izložen opasnosti trajne degradacije.

Eko postaja Barbaroža

Barbaroža ovdje zovu cvijeće koje karakteristično krasi dalmatinske okućnice, vrtove, prozore, balkone...koje se kod mene zove điran, a koji se stručno zove pelargonija. Oh, kako mi ovo lišće barbarože miriše "po dalmatinski" ili "po djetinjstvu".

Barbaroža - điran

Eko postaja Barbaroža je osnovana u cilju poticanja razvitka i unapređenja održivog ruralnog razvoja otoka i okolišno osviještenog turizma, upotrebom obnovljivih izvora energije, permakulturom (permanentnom agrikulturom) i zaštitom autohtonih sorti biljaka, voća i povrća uz edukaciju, informiranje i prenošenje dobrih praksi razvoja otoka.

Eko postaja Barbaroža

Kombiniranjem eko-poljoprivrede i eko-turizma i osmišljavanjem sadržaja za turiste kojima nije dovoljno samo sunce i more, zapuštena područja se pretvaraju u samoodržive zajednice, u kojima se ne oštećuje ništa u prirodi, u kojima se svi resursi ponovo koriste, u kojima se obnavljaju tradicionalni zanati....tradicionalna priprema hrane,  kozmetičkih i ljekovitih proizvoda...uz malo mašte izrada unikatnih suvenira....

Ekopostaja-zaštita i uzgoj autohtonih biljaka

Ekopostaja - aromatične biljke lavanda i smilje

Eko postaja Barbaroža održala je već nekoliko volonterskih kampova sa 15-tak sudionika: Gradnja suhozida, Uređenje biljaka, Uređenje pergola i aromatičnog vrta.... Suhozidi predstavljaju način života s kamenom u Dalmaciji, gdje se rasčišćavanjem malo škrte zemlje od kamena, dolazilo do plodnog vrta. A tako je ujedno i nastajao i ogradni zid i zaštita od vjetra i zaštita posjeda.

Ekopostaja Barbaroža

Na Eko postaju može se svratiti na kratki odmor i uživanje u ambijentu, a može se ostati i duže sudjelujući u volonterskim kampovima. Ovaj kamp s nekoliko slamnatih nadstrešnica, okružen divljim maslinama, predviđen je samo za šatore, a nema određenu cijenu noćenja, već se naplaćuje po principu donacija, koliko tko može i koliko tko želi.

Suhozidi

Inspiracija i inicijativa Tereze Šešelja, dipl.ing. pomorsko-ribarske tehnologije, da na svom otoku nastavi živjeti na način na koji bioraznolikost otoka može opstati u modernom svijetu, oduševljava i daje nadu da se priroda još uvijek može spasiti. Bravo Tereza!

Sali (Dugi otok)

Dugi otok nije samo Telaščica, a Sali na Dugom otoku nisu samo odskočna daska za Kornate i Telaščicu, to je i najnaseljenije mjesto i administrativno središte ovog otoka, na kojem se nalazi dvanaest naselja: Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj obali, a Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali otoka, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska val, te Zverinac, na malom otočiću nasuprot Božave.

Sali - Dugi otok

Neposredna blizina Parka prirode Telaščica i Nacionalnog parka Kornati, utjecala je na razvoj turizma u Salima, koje je idealno mjesto za opuštanje, iz kojeg se može svojom ili iznajmljenom brodicom ili biciklom, uživati u ljepotama mjesta i okolice, na raspolaganju je i taxi služba za vožnju po cijelom otoku.

Dugi otok

Sali

Sali

Sali- Agava

Ribarstvo je najstarija djelatnost Saljana, a o čemu svjedoči i prva pisana isprava o ribarstvu u Hrvatskoj. Osim ribarstvom, stanovništvo se bavilo i skupljanjem soli, po čemu je mjesto i dobilo ime (lat. sal=sol). U mjestu je i danas tvornica ribljih konzervi Mardešić, koja ima svoju ribarsku flotu i solionicu ribe. 

Tvornica ribe

Mardešić pašteta od tune

Restoran Kornat Sali

Maslinarstvo je ovdje sveprisutno još od vremena Grka, u masliniku u Saljskom polju koje stanovništvo zove Maslinova šuma, uređeni su maslinski putevi među stoljetnim stablima, te ovaj maslinik predstavlja jedinstveni hortikulturni objekt i proglašen je botaničkim rezervatom.

Maslinova šuma

Župa Sali spominje se 1105. godine kada je hrvatsko-ugarski kralj Koloman dao naselje Sali u posjed samostanu Sv Marije u Zadru. Crkva Marijina Uznesenja u Salima spominje se 1350. godine, današnja je sagrađena 1465. godine, te je još nekoliko puta dograđivana i obnavljana, te ima izgled trobrodne gotičke crkve sa sakristijom i zvonikom na preslicu s dva zvona. Uz nju je još i zvonik odvojen od crkve s dva zvona. Oko crkve je groblje i lapidarij s nadgrobnim pločama s natpisima na glagoljici.

Uznesenja Marijina

Glagoljaški natpisi

Sali je bilo važno glagoljaško i kulturno središte, u kojem je kroz običaje poticano prožimanje vjerom, te međusobno zbližavanje i druženje, kao i pružanje pomoći potrebnima djelovanjem raznih bratovština. U Salima se i danas prigodno održava glagoljaška misa na svetkovinu Krista Kralja, i gdje saljski "korišti" predstavljaju saljsko glagoljaško pjevanje.

Zvonik i Crkva Uznesenja BDM

Osim župne crkve u Salima je u sred mjesta i zavjetna crkvica posvećena 1579. godine Sv Roku, zaštitniku od kuge, obnovljena 2000. godine, s preslicom na jedno zvono i satom, te sakristijom sa mramornim oltarom, na kojem je uz Blaženu Djevicu Mariju, Sv Sebastijan i Sv Roko.U lučkom dijelu naselja, na Poratu, je crkvica Sv Mikule (Nikole) iz 1583. godine,obnovljena 1999. godine, s preslicom na jedno zvono, kamenim oltarom s mramornim uresima, na kojem je uz Blaženu Djevicu Mariju, Sv Nikola i Sv Franjo Asiški.

Sv Roko

A svako malo mjesto ima nešto čime se posebno ponosi. U Salima je to Čitaonica, osnovana još 1905. godine, i koja je ne samo knjižnica već pravi multimedijalni centar, opremljen računalima, plazma TV-om, pianinom, teleskopom....ovdje je mjesto druženja u kojem se osjeća toplina, entuzijazam, pozitivna energija kojom ovaj prostor zrači. Ovdje se organiziraju šahovski turniri, turniri u stolnom tenisu, priprema saljskih jela i palačinki, kvizovi, natjecanje u pisanju pjesama, natjecanja u govorništvu, natjecanja u starim otočkim igrama, tematske izložbe, škole klavira, kompjutora, radionica u šivanju, učenje stranih jezika...kažu da je knjižnica u Salima postala stil življenja, "svačigov tinel"- svačiji dnevni boravak.

Čitaonica

Ispred Čitaonice

U Čitaonici

I svako misto svoju feštu ima - a u Salima su to Saljske užance - trodnevna fešta koja se održava početkom kolovoza tj vikend prije Velike Gospe, kada je u Salima, osim turista i najviše Saljana koji dođu iz Australije, Europe, Zagreba, Zadra..... Sastavni dio fešte je Ribarska noć, uz kuhanje i biranje najboljeg brudeta, pečenje tuna, srdela i ostalih plodova mora....

Saljske užance

Ribarska noć

Utrka magaraca - Trke tovarov, osmišljena je kao zabavna manifestacija, kojoj nije samo cilj utrka, već i izvođenje raznih skečeva, govora....u kojima je neizbježan lik "umpreštalo" - onaj koji se "u sve pača", koji hoće sve znati, koji se u sve razumije...

Trka tovarov

A Tovareća Mužika je samo nastavak i institucionaliziranje  tradicije koja se po otocima poznavala kao batarela- skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke, kojom su tjerali zle duhove i uroke, s kojom su se veselili i rugali....a instrumenti su rog i šumpreš (peglo na vatru),...koji su bili i u praktičnoj upotrebi otočana, te bubanj i činele. Od 1959. godine, kada je osnovana, prihvaćena je kao sastavni dio Saljskih užanci, te popularizirana na kulturno-umjetničkim priredbama u Hrvatskoj i Europi: Graz, Munchen, Sajam mora i mornara Brest, Vinkovačke jeseni, Otoče volim Te, Zadarski i Riječki karneval, smotre folklora....a od 2012. godine uvrštena je u popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Lipo je vidit kako guštaju i zabavljaju se.....djeluje opuštajuće, pa što god tko mislija o tome!

Tovareća Muzika

Kapelnik - dirigent Tovareće Muzike