Na pučinskoj obali Dugog otoka, na njenom jugu gdje se veličanstveni klifovi strmo obrušavaju nad morem, može vam se učiniti da ste došli na kraj svijeta...Otvoreno more neumorno tuče vanjsku obalu Telaščice, koja se čini kao spektakularni zid koji se izdiže i po 150 m iznad mora, ali okomita stijena ne prestaje u moru, već takva ostaje i do 90 m u dubinu. A poleti li galeb s ove stijene neće naći kopna sve do Italije...
 |
| Telaščica |
Telaščica sa svojim fenomenima privlači mnogo posjetitelja, pa je postala značajno turističko odredište. Nasuprot ovim robusnim stijenama nalazi se jedna od najsigurnijih i najvećih prirodnih luka, te niska i blaga brda oko razvedenog zaljeva. Telaščica je već 1980. godine dobila status zaštićenog područja kada je s Kornatima proglašena Nacionalnim parkom, a zahvaljujući svojim geološkim i geomorfološkim fenomenima izdvojena je iz Nacionalnog parka Kornati 1988. godine i proglašena posebnim Parkom prirode, jedinim parkom prirode na moru.
 |
| Karta Parka |
 |
| Strmci |
Ova uvala uvučena u kopno, koje je okružuje poput rakovih kliješta, nastala je krajem ledenog doba kada se podigla razina mora i ušla u krške ponikve koje izgledaju kao tri jezera, po čemu je Telaščica i dobila ime od latinskog tre lagos=tri jezera, Telagus, Telaščica.
 |
| Tre lagos |
Osim klifova i zaljeva, još je jedan fenomen ovog Parka na mjestu spokoja i tišine, jezero Mir....
Jezero predstavlja reljefnu depresiju od 6-10 metara, što se puni morskom vodom preko finih pukotina u podlozi dna, a dobilo je ime od latinske riječi murus=zid, zbog kamenite niske obale, zidina ili kako ih primorci zovu mirina, iako bi moglo dobiti ime po dojmu što ga ostavlja.
 |
| Jezero Mir |
 |
| Jezero Mir |
Osim prirodnih fenomena, Telaščica bi mogla u svoj turistički razvoj uključiti i razgledavanje kulturne baštine, ali se tu krije i opasnost od prevelikog utjecaja ljudi na ekološku ravnotežu Parka prirode. Telaščica je bogato ribolovno područje, pa je bila privlačna ljudima od najranijih dana - prva isprava u kojima se spominje ribolov na našoj obali odnosi se upravo na ribare Telaščice s kraja 10. stoljeća.
 |
| Najstarija hrvatska isprava o ribarstvu |
A po arheološkim nalazima zaključujemo da je čovjek ovdje prisutan od paleolitika. Prva naselja potječu od Ilira, njihove gradine prepoznajemo na Koženjaku i Berčastacu ili ilirske grobne humke na Čuh polju.
 |
| Ilirski humci - Čuh polje |
 |
| Crikvine- Čuh polje |
Na području gdje su pronađeni ilirski grobni humci u Čuh polju, koje
nazivaju Crkvine, vjerojatno su i ostaci crkvice posvećene Sv Luki, a u
Donjem polju također uz ilirske grobove na ostacima starije crkve Sv
Ante Opata, sagrađena je nova crkva posvećena Sv Antunu Padovanskom gdje
se svake godine na dan tog sveca, 13. lipnja, održava svečana
misa i procesija s kipom sv. Ante, od
crkvice do lokve u Njarici i natrag.
 |
| Sv Ante Dugo polje |
Iz doba rimske vlasti najistaknutiji su potpoljeni ostaci ville rusticae kod Male Proverse, prolaza između Dugog otoka i Katine, koji je u tom vremenu i prokopan, jer je Dugi otok sa Katinom i Kornatom bio povezan malom prevlakom. Krajem osamdesetih godina 20. st. morski prolaz Mala Proversa je
proširen i produbljen, pa je to danas glavni morski put iz srednjeg kanala na otvoreno more, dok je Vela Proversa, prolaz između Katine i Kornata ujedno glavni ulaz u NP Kornati.
 |
| Mala Proversa- villa rusticae |
Iz razdoblja srednjeg vijeka nalazimo ostatke predromaničkih crkvica Sv Viktora na padini Stivanjske gore i Sv Ivana u Stivanjem polju, koje potječu iz 5. stoljeća. Kasnije Telaščica nije bila stalno naseljena.
 |
| Sv Ivan Stivanje polje | |
|
 |
| Sv Viktor na Stivanjskoj gori Citorij |
Posjetiteljima Parka, moguće je samo kretanje područjima i stazama koje su namjenjena razgledavanju, naravno zabranjeno je uznemiravanje i rastjerivanje životinja, zabranjeno je branje i skupljanje biljaka, zabranjeno je bilo kakvo penjanje po strmcima, bilo kakvo mijenjanje krajobraza ili bilo kakvo onečišćavanje zraka, tla ili vode... Biljni pokrov ovdje obiluje samoniklim ljekovitim biljem: kadulja, ružmarin, lavanda, neven, bijeli glog, crni sljez, majčina dušica, gospina trava, trputac...Možda najposebnija biljka od svih na ovom području je upravo endemska
podvrsta dubrovačke zečine koja se može vidjeti samo na dugootočkom strmcu.
 |
| Telaščica - dubrovačka zečina |
|
 |
| Telaščica - utočište magaraca |
Posjetitelji mogu uživati u šetnji, biciklizmu, trekkingu, sportovima i rekreaciji na vodi, unutar Parka je dozvoljeno kupanje, uz dozvolu se također može baviti sportsko-rekreacijskim ribolovom i ronjenjem.
 |
| Telaščica |
 |
| Uvala Čuščica | |
|
Sidrenje i noćenje na plovilima moguće je na za to predviđenim uvalama Parka. Kampiranje je zabranjeno ali je moguće iznajmljivanje malih kamenih kućica parka u cilju robinzonskog turizma.
 |
| Biciklizam |
 |
| Robinzonska kućica |
Ugostiteljski objekti unutar Parka su u uvali Mala Proversa, uvali Mir i
Magrovica, također područjem Parka kruže brodovi-trgovine u kojima se
može opskrbiti hranom, ali samo u sezoni. A izvan sezone - u Salima,
glavnom administrativnom mjestu Dugog otoka.
 |
| Mala Proversa |
 |
| Magrovica |
 |
| Magrovica |
