srijeda, 12. studenoga 2014.

Zaglav (Dugi otok)



Malo naselje Zaglav na Dugom otoku je idealno odredište za one koji uživaju u ljepoti malog mediteranskog mjesta, a koje je istovremeno i daleko i blizu. 

Zaglav Dugi otok
Ovo mjesto je zavučeno u duboku uvalu Triluke (tri luke), i formirano iza vrha brda (Iza Glavice - Za Glav), a ima svakodnevnu komunikaciju sa kopnom, jer Anamarija i Melita osim u Sali, voze i u Zaglav. U Zaglavu očekuju da im vrate i trajektnu liniju koja je ranije prometovala na ovoj relaciji, a koja je premještena u Brbinj, pa je za one koji žele doputovati automobilom na Dugi otok, ovaj južni dio otoka postao udaljeniji.

Zadar-Sali-Zaglav
Anamarija
Melita
Interesantno je kako na našoj obali ima više mjesta koja nose ime Zaglav: na Visu, na Korčuli, na Cresu...također i Tri luke nalazimo još na Korčuli.... U Zaglav na Dugom otoku doseljeni su franjevci trećoredci glagoljaši 1451. godine, koji su sagradili samostan i crkvu Sv Mihovila Arkanđela. Crkva je sagrađena u gotičkom stilu, sa tri barokna oltara, glavni je posvećen Sv Mihovilu, a sporedni Majci Božjoj i Antunu Padovanskom s lokalnim otočkim krajolikom u pozadini lika.
Sv Mihovil
Sv Mihovil
Sv Mihovil Zaglav

Sv Mihovil
Crkva je posvećena 1458. godine. Oko crkve je groblje. Crkva i stara jezgra sela nalaze se na brdu, tek polovinom prošlog stoljeća stanovništvo se počelo spuštati prema moru, kao i u većini otočnih sela. Centralno mjesto u selu je trgić pokraj Šešeljinih dvora.
Zaglav-staro selo
Pogled iz apartmana Kate Šešelja-staro selo
A u maloj ribarskoj lučici je nekoliko pansiona i restorana, u kojima se uz predivan pogled na more može uživati u domaćim morskim specijalitetima. 
Pansion-restoran Roko
Zaglav
A Zaglav je i svratište za nautičare jer je ovdje benzinska crpka, jedina na donjoj nautičkoj liniji zadarskog arhipelaga.  
Zaglav
Zaglav
U Zaglavu se realizira i zanimljiv projekt Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Tereze Šešelja. Ona je osnovala Udrugu Eko postaja Barbaroža, te dobila i poticaj UNDP-a preko programa COAST. United Nations Developement Programme - Program Ujedninjenih Naroda za razvoj, u ovom slučaju obalnog područja Hrvatske, namjenjen je zaštiti obalnog pojasa, koji je zbog ubrzane urbanizacije i nekontroliranog razvoja turizma izložen opasnosti trajne degradacije.

Eko postaja Barbaroža
Barbaroža ovdje zovu cvijeće koje karakteristično krasi dalmatinske okućnice, vrtove, prozore, balkone...koje se kod mene zove điran, a koji se stručno zove pelargonija. Oh, kako mi ovo lišće barbarože miriše "po dalmatinski" ili "po djetinjstvu".

Barbaroža - điran
Eko postaja Barbaroža je osnovana u cilju poticanja razvitka i unapređenja održivog ruralnog razvoja otoka i okolišno osviještenog turizma, upotrebom obnovljivih izvora energije, permakulturom (permanentnom agrikulturom) i zaštitom autohtonih sorti biljaka, voća i povrća uz edukaciju, informiranje i prenošenje dobrih praksi razvoja otoka.
Eko postaja Barbaroža
Kombiniranjem eko-poljoprivrede i eko-turizma i osmišljavanjem sadržaja za turiste kojima nije dovoljno samo sunce i more, zapuštena područja se pretvaraju u samoodržive zajednice, u kojima se ne oštećuje ništa u prirodi, u kojima se svi resursi ponovo koriste, u kojima se obnavljaju tradicionalni zanati....tradicionalna priprema hrane,  kozmetičkih i ljekovitih proizvoda...uz malo mašte izrada unikatnih suvenira....
Ekopostaja-zaštita i uzgoj autohtonih biljaka
Ekopostaja - aromatične biljke lavanda i smilje
Eko postaja Barbaroža održala je već nekoliko volonterskih kampova sa 15-tak sudionika: Gradnja suhozida, Uređenje biljaka, Uređenje pergola i aromatičnog vrta.... Suhozidi predstavljaju način života s kamenom u Dalmaciji, gdje se rasčišćavanjem malo škrte zemlje od kamena, dolazilo do plodnog vrta. A tako je ujedno i nastajao i ogradni zid i zaštita od vjetra i zaštita posjeda.
Ekopostaja Barbaroža
Na Eko postaju može se svratiti na kratki odmor i uživanje u ambijentu, a može se ostati i duže sudjelujući u volonterskim kampovima. Ovaj kamp s nekoliko slamnatih nadstrešnica, okružen divljim maslinama, predviđen je samo za šatore, a nema određenu cijenu noćenja, već se naplaćuje po principu donacija, koliko tko može i koliko tko želi.

Suhozidi
Inspiracija i inicijativa Tereze Šešelja, dipl.ing. pomorsko-ribarske tehnologije, da na svom otoku nastavi živjeti na način na koji bioraznolikost otoka može opstati u modernom svijetu, oduševljava i daje nadu da se priroda još uvijek može spasiti. Bravo Tereza!

petak, 7. studenoga 2014.

Sali (Dugi otok)

Dugi otok nije samo Telaščica, a Sali na Dugom otoku nisu samo odskočna daska za Kornate i Telaščicu, to je i najnaseljenije mjesto i administrativno središte ovog otoka, na kojem se nalazi dvanaest naselja: Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj obali, a Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali otoka, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska val, te Zverinac, na malom otočiću nasuprot Božave.
Sali - Dugi otok
Neposredna blizina Parka prirode Telaščica i Nacionalnog parka Kornati, utjecala je na razvoj turizma u Salima, koje je idealno mjesto za opuštanje, iz kojeg se može svojom ili iznajmljenom brodicom ili biciklom, uživati u ljepotama mjesta i okolice, na raspolaganju je i taxi služba za vožnju po cijelom otoku.
Dugi otok
Sali
Sali
Sali- Agava
Ribarstvo je najstarija djelatnost Saljana, a o čemu svjedoči i prva pisana isprava o ribarstvu u Hrvatskoj. Osim ribarstvom, stanovništvo se bavilo i skupljanjem soli, po čemu je mjesto i dobilo ime (lat. sal=sol). U mjestu je i danas tvornica ribljih konzervi Mardešić, koja ima svoju ribarsku flotu i solionicu ribe. 
Tvornica ribe

Mardešić pašteta od tune
Restoran Kornat Sali
Maslinarstvo je ovdje sveprisutno još od vremena Grka, u masliniku u Saljskom polju koje stanovništvo zove Maslinova šuma, uređeni su maslinski putevi među stoljetnim stablima, te ovaj maslinik predstavlja jedinstveni hortikulturni objekt i proglašen je botaničkim rezervatom.

Maslinova šuma
Župa Sali spominje se 1105. godine kada je hrvatsko-ugarski kralj Koloman dao naselje Sali u posjed samostanu Sv Marije u Zadru. Crkva Marijina Uznesenja u Salima spominje se 1350. godine, današnja je sagrađena 1465. godine, te je još nekoliko puta dograđivana i obnavljana, te ima izgled trobrodne gotičke crkve sa sakristijom i zvonikom na preslicu s dva zvona. Uz nju je još i zvonik odvojen od crkve s dva zvona. Oko crkve je groblje i lapidarij s nadgrobnim pločama s natpisima na glagoljici.
Uznesenja Marijina
Glagoljaški natpisi
Sali je bilo važno glagoljaško i kulturno središte, u kojem je kroz običaje poticano prožimanje vjerom, te međusobno zbližavanje i druženje, kao i pružanje pomoći potrebnima djelovanjem raznih bratovština. U Salima se i danas prigodno održava glagoljaška misa na svetkovinu Krista Kralja, i gdje saljski "korišti" predstavljaju saljsko glagoljaško pjevanje.

Zvonik i Crkva Uznesenja BDM
Osim župne crkve u Salima je u sred mjesta i zavjetna crkvica posvećena 1579. godine Sv Roku, zaštitniku od kuge, obnovljena 2000. godine, s preslicom na jedno zvono i satom, te sakristijom sa mramornim oltarom, na kojem je uz Blaženu Djevicu Mariju, Sv Sebastijan i Sv Roko.U lučkom dijelu naselja, na Poratu, je crkvica Sv Mikule (Nikole) iz 1583. godine,obnovljena 1999. godine, s preslicom na jedno zvono, kamenim oltarom s mramornim uresima, na kojem je uz Blaženu Djevicu Mariju, Sv Nikola i Sv Franjo Asiški.

Sv Roko
A svako malo mjesto ima nešto čime se posebno ponosi. U Salima je to Čitaonica, osnovana još 1905. godine, i koja je ne samo knjižnica već pravi multimedijalni centar, opremljen računalima, plazma TV-om, pianinom, teleskopom....ovdje je mjesto druženja u kojem se osjeća toplina, entuzijazam, pozitivna energija kojom ovaj prostor zrači. Ovdje se organiziraju šahovski turniri, turniri u stolnom tenisu, priprema saljskih jela i palačinki, kvizovi, natjecanje u pisanju pjesama, natjecanja u govorništvu, natjecanja u starim otočkim igrama, tematske izložbe, škole klavira, kompjutora, radionica u šivanju, učenje stranih jezika...kažu da je knjižnica u Salima postala stil življenja, "svačigov tinel"- svačiji dnevni boravak.

Čitaonica
Ispred Čitaonice
U Čitaonici
I svako misto svoju feštu ima - a u Salima su to Saljske užance - trodnevna fešta koja se održava početkom kolovoza tj vikend prije Velike Gospe, kada je u Salima, osim turista i najviše Saljana koji dođu iz Australije, Europe, Zagreba, Zadra..... Sastavni dio fešte je Ribarska noć, uz kuhanje i biranje najboljeg brudeta, pečenje tuna, srdela i ostalih plodova mora....

Saljske užance
Ribarska noć
Utrka magaraca - Trke tovarov, osmišljena je kao zabavna manifestacija, kojoj nije samo cilj utrka, već i izvođenje raznih skečeva, govora....u kojima je neizbježan lik "umpreštalo" - onaj koji se "u sve pača", koji hoće sve znati, koji se u sve razumije...
Trka tovarov
A Tovareća Mužika je samo nastavak i institucionaliziranje  tradicije koja se po otocima poznavala kao batarela- skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke, kojom su tjerali zle duhove i uroke, s kojom su se veselili i rugali....a instrumenti su rog i šumpreš (peglo na vatru),...koji su bili i u praktičnoj upotrebi otočana, te bubanj i činele. Od 1959. godine, kada je osnovana, prihvaćena je kao sastavni dio Saljskih užanci, te popularizirana na kulturno-umjetničkim priredbama u Hrvatskoj i Europi: Graz, Munchen, Sajam mora i mornara Brest, Vinkovačke jeseni, Otoče volim Te, Zadarski i Riječki karneval, smotre folklora....a od 2012. godine uvrštena je u popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.


Lipo je vidit kako guštaju i zabavljaju se.....djeluje opuštajuće, pa što god tko mislija o tome!

Tovareća Muzika


Kapelnik - dirigent Tovareće Muzike

ponedjeljak, 13. listopada 2014.

Telaščica (Dugi otok)

Na pučinskoj obali Dugog otoka, na njenom jugu gdje se veličanstveni klifovi strmo obrušavaju  nad morem, može vam se učiniti da ste došli na kraj svijeta...Otvoreno more neumorno tuče vanjsku obalu Telaščice, koja se čini kao spektakularni zid koji se izdiže i po 150 m iznad mora, ali okomita stijena ne prestaje u moru, već takva ostaje i do 90 m u dubinu. A poleti li galeb s ove stijene neće naći kopna sve do Italije...
Telaščica
Telaščica sa svojim fenomenima privlači mnogo posjetitelja, pa je postala značajno turističko odredište. Nasuprot ovim robusnim stijenama nalazi se jedna od najsigurnijih i najvećih prirodnih luka, te niska i blaga brda oko razvedenog zaljeva. Telaščica je već 1980. godine dobila status zaštićenog područja kada je s Kornatima proglašena Nacionalnim parkom, a zahvaljujući svojim geološkim i geomorfološkim fenomenima izdvojena je iz Nacionalnog parka Kornati 1988. godine i proglašena posebnim Parkom prirode, jedinim parkom prirode na moru.
Karta Parka

Strmci
Ova uvala uvučena u kopno, koje je okružuje poput rakovih kliješta, nastala je krajem ledenog doba kada se podigla razina mora i ušla u krške ponikve koje izgledaju kao tri jezera, po čemu je Telaščica i dobila ime od latinskog tre lagos=tri jezera, Telagus, Telaščica.
Tre lagos

Osim klifova i zaljeva, još je jedan fenomen ovog Parka na mjestu spokoja i tišine, jezero Mir....
Jezero predstavlja reljefnu depresiju od 6-10 metara, što se puni morskom vodom preko finih pukotina u podlozi dna, a dobilo je ime od latinske riječi murus=zid, zbog kamenite niske obale, zidina ili kako ih primorci zovu mirina, iako bi moglo dobiti ime po dojmu što ga ostavlja.

Jezero Mir
Jezero Mir
Osim prirodnih fenomena, Telaščica bi mogla u svoj turistički razvoj uključiti i razgledavanje kulturne baštine, ali se tu krije i opasnost od prevelikog utjecaja ljudi na ekološku ravnotežu Parka prirode.  Telaščica je bogato ribolovno područje, pa je bila privlačna ljudima od najranijih dana - prva isprava u kojima se spominje ribolov na našoj obali odnosi se upravo na ribare Telaščice s kraja 10. stoljeća.
Najstarija hrvatska isprava o ribarstvu
A po arheološkim nalazima zaključujemo da je čovjek ovdje prisutan od paleolitika. Prva naselja potječu od Ilira, njihove gradine prepoznajemo na Koženjaku i Berčastacu ili ilirske grobne humke na Čuh polju.
Ilirski humci - Čuh polje
Crikvine- Čuh polje
Na području gdje su pronađeni ilirski grobni humci u Čuh polju, koje nazivaju Crkvine, vjerojatno su i ostaci crkvice posvećene Sv Luki, a u Donjem polju također uz ilirske grobove na ostacima starije crkve Sv Ante Opata, sagrađena je nova crkva posvećena Sv Antunu Padovanskom gdje se svake godine na dan tog sveca, 13. lipnja, održava svečana misa i procesija s kipom sv. Ante, od crkvice do lokve u Njarici i natrag.

Sv Ante Dugo polje
Iz doba rimske vlasti najistaknutiji su potpoljeni ostaci ville rusticae kod Male Proverse, prolaza između Dugog otoka i Katine, koji je u tom vremenu i prokopan, jer je Dugi otok sa Katinom i Kornatom bio povezan malom prevlakom. Krajem osamdesetih godina 20. st. morski prolaz Mala Proversa je proširen i produbljen, pa je to danas glavni morski put iz srednjeg kanala na otvoreno more, dok je Vela Proversa, prolaz između Katine i Kornata ujedno glavni ulaz u NP Kornati.

Mala Proversa- villa rusticae
Iz razdoblja srednjeg vijeka nalazimo ostatke predromaničkih crkvica Sv Viktora na padini Stivanjske gore i Sv Ivana u Stivanjem polju, koje potječu iz 5. stoljeća. Kasnije Telaščica nije bila stalno naseljena.

Sv Ivan Stivanje polje

Sv Viktor na Stivanjskoj gori Citorij
Posjetiteljima Parka, moguće je samo kretanje područjima i stazama koje su namjenjena razgledavanju, naravno zabranjeno je uznemiravanje i rastjerivanje životinja, zabranjeno je branje i skupljanje biljaka, zabranjeno je bilo kakvo penjanje po strmcima, bilo kakvo mijenjanje krajobraza ili bilo kakvo onečišćavanje zraka, tla ili vode... Biljni pokrov ovdje obiluje samoniklim ljekovitim biljem: kadulja, ružmarin, lavanda, neven, bijeli glog, crni sljez, majčina dušica, gospina trava, trputac...Možda najposebnija biljka od svih na ovom području je upravo endemska podvrsta dubrovačke zečine koja se može vidjeti samo na dugootočkom strmcu.

Telaščica - dubrovačka zečina
Telaščica - utočište magaraca
Posjetitelji mogu uživati u šetnji, biciklizmu, trekkingu, sportovima i rekreaciji na vodi, unutar Parka je dozvoljeno kupanje, uz dozvolu se također može baviti sportsko-rekreacijskim ribolovom i ronjenjem.

Telaščica
Uvala Čuščica
Sidrenje i noćenje na plovilima moguće je na za to predviđenim uvalama Parka. Kampiranje je zabranjeno ali je moguće iznajmljivanje malih kamenih kućica parka u cilju robinzonskog turizma.

Biciklizam
Robinzonska kućica
Ugostiteljski objekti unutar Parka su u uvali Mala Proversa, uvali Mir i Magrovica, također područjem Parka kruže brodovi-trgovine u kojima se može opskrbiti hranom, ali samo u sezoni. A izvan sezone - u Salima, glavnom administrativnom mjestu Dugog otoka.

Mala Proversa

Magrovica
Magrovica