Prvić

A evo kad sam u šibenskom akvatoriju, i s obzirom da je prirodni nastavak Zlarina Prvić, idem tamo kako bih mogla pokazati kako je bogat i lijep ovaj mali otočić, za razliku od Daliborovog Prvića kraj Krka, mnogo većeg, ali golog i nenaseljenog.

Prvić

Ovaj Prvić je bio naseljen još u antičko doba, što dokazuju ostaci keramike, amfora, rimskih krovnih opeka, ranokršćanskih kapitela. U srednjem vijeku na ovom otočiću šibenska vlastela, među kojima i plemići Vrančić, Draganić, Dobrović, Šižgorić, Tavelli...imaju svoje posjede na kojima su živjeli njihovi težaci, koji su za njih obrađivali zemlju.

Karta

Ljetnikovac Vrančić (Draganić) u Šepurinama

U 15. stoljeću dolazi do intenzivnijeg naseljavanja, što zbog kuge, što zbog opasnosti od Turaka. U Prvić Luku dolaze franjevci glagoljaši i osnivaju samostan, te 1461. godine grade crkvu Gospe od Milosti, čiju unutrašnjost krasi pet baroknih oltara. Zvonik od bijelog kamena sagrađen je 1885. godine. Neki izvori tvrde da su na otoku u 13. stoljeću bili benediktinci i da postoje ostaci benediktinskog samostana na drugoj strani Luke - u Donjoj Bandi, gdje su tragovi nekih zgrada.

Prvić Luka

Samostan i Crkva Sv Marije od Milosti

A naselje Prvić Šepurine osnivaju stanovnici naselja Srime pored Vodica. Prva crkva u Šepurinama je crkva Gospe od porođenja, koju su 1479. godine sagradili šibenski plemići Ambrozović. Crkva danas nije u funkciji.

Crkva Gospina porođenja

Na samoj obali 1620. godine sagrađena je crkva Jelene Križarice (za Sv Jelenu smo već saznali na putu po Braču, u Škripu i Povljima). U crkvi se nalazi drveni oltar Sv Roka s baroknim ornamentima, neki ovu crkvu poznaju kao Crkvu Sv Roka, a koja sa svojim kupolastim zvonikom zauzima centralno mjesto svih razglednica ovog mjesta.

Crkva Sv Jelene (Sv Roka)

Šepurine

Iznad mjesta je 1878. godine sagrađena crkva Uznesenja blažene Djevice Marije, koja je ujedno i župna crkva ovog mjesta.

Vila Draganić (ranije Vrančić) i Župna crkva-povijesna razglednica

Crkva Uznesenja BDM

Dvije najposjećenije fešte na Prviću su 02. kolovoza Gospa od Anđela u Prvić Luci, i 16. kolovoza u Prvić Šepurinama fešta Sv Roka. Nekada su se održavale i utrke magaraca.

Šepurine - Procesija Sv Roka

Šepurine -utrka magaraca 70-tih godina

Prvić se prirodno nastavlja na Zlarin, to je vidljivo po brojnim podmorskim plićacima i grebenima. Ovaj najmanji otok u šibenskom arhipelagu, najbliži je kopnu, pa neki smatraju da mu otud ime Prvić, dok drugi misle da je dobio ime po Prvini, bogu vršidbe ili proljetnom, sunčanom bogu starih Hrvata.

Prvić Luka

A ako se sjećate kako neke bajke često u govore:...iza sedam brda i sedam dolina...to upravo imamo ovdje na Prviću: sedam brežuljaka, najniži 13 a najviši 79 m nadmorske visine, bajkovito mjesto, bajkovit pogled, "ugađa oku" kako kaže Alberto Fortis, talijanski putopisac "otok čije bi plodove želio vidjeti na mletačkoj tržnici"-vino, grožđe, maslinu, smokvu...I danas se stanovništvo bavi poljoprivredom, ribarstvom, a najviše turizmom.

Nekadašnja škola- sada hotel Maestral na rivi u Prvić Luci

Prvić je omiljeno odmorište, mali otočić koji je kupalište u cijeloj svojoj dužini obale, otočić u kojem se udaljenost između dva mjesta prolazi pješke (1 km), i na kojem ne prometuju automobili, i gdje se čitav otok može propješačiti, jer je prošaran puteljcima i stazama zbog obradivih površina po cijelom otoku, a uređuje se i šetnica uz more oko cijelog otoka.

Kupalište

Odmaralište Prvić Luka (Donja Banda)

Sa obale

Gosti traže upravo ovakvo izvorišno okruženje dalmatinskog mjesta, smještaj u višetoljetnim kamenim kućama, građenim kamenom sa obliženjeg otočića Tijata. Posebnost arhitekturi daju maštovito građeni dimnjaci, kakve naročito nalazimo u Šepurini.

Šepurine

Život na otvorenom

Restoran

Prvić Luka je i omiljeni zaljev za sidrenje u mirnoj i prostranoj uvali. A kada počnu pitanja: Oće li nevera? Ima li vitra? ..i ako je kraj kolovoza, znamo da se priprema Burtiž- regata tradicionalnim brodicama na latinsko idro. Samo da ne bude nevere ili bonace, ne pita se tko će doći, jer dolaze svi koji mogu, i ne pita se hoće li biti prigodne fešte, jer hoće!

Prvić Luka

Prvić Luka

Burtiž

U Prvić Luci izgrađen je i otvoren 2012. godine Memorijalni centar Faust Vrančić. Taj projekt realiziran je u partnerstvu Grada Vodice s vodičkom Turističkom zajednicom, a koji je sufinancirala Europska unija. Posvećen je velikom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, inženjeru, svećeniku i biskupu Faustu Vrančiću, rođenom 1551. godine u Šibeniku, a koji je svoje djetinjsto proveo na otoku Prviću, i po čijoj se posljednjoj želji i njegov grob nalazi u crkvi Gospe od Milosti u Prvić Luci. Prvić još i nazivaju Faustov otok, po ovom najvažnijem konstruktoru i tehničkom piscu s prijelaza iz 16. u 17. stoljeće, koji je bio ponosan na svoj svoju hrvatsku zemlju, domoljublje i otok na kojem je proveo najsretnije dane djetinjstva.

Memorijalni centar Faust Vrančić

Crkva Gospe od Milosti

Natpis na nadgrobnoj ploči

U vanjskom dijelu Centra posjetitelji mogu razgledati Faustove izume u prirodnoj veličini kao što su viseći most, mlin za masline i padobranac. U muzeju je uz male makete Faustovih izuma i prikaz njegovog života kroz multimedijalni sustav. Uz muzejski prostor, ostatak unutarnjeg prostora predviđen je za ugostiteljsku djelatnost, suvenirnicu i prodavaonicu.

Memorijalni centar

Ovako mali otok, a ovako velik i značajan! Još bih mogla ostati i pričati, jer ostaju još mnoge neispričane priče, koje ne mogu na malo prostora stati. Još za kraj razglednica zalaska i naravno Tijat - ovaj put ne otok Tijat, nego putnički brod, radi kojeg su otočani Prvića i Zlarina čak pisali peticiju da im se vrati umjesto Lare, jer samo Tijat može savladati jugo kad ovdje zapuše s mora.

Tijat

Zalazak

Zlarin

Evo me na Zlarinu, malom otočiću uz šibensku obalu, otočiću na kojem, kao i na Drveniku, cestama ne prometuju automobili, otoku na kojem možete vratiti mir u dušu, na kojem se čini kao da vrijeme stoji i kao da ga imate napretek.

Zlarin

Moj prijatelj zeleni potok u kome žive

Tri pastrve i jedna stara žaba

Nije me prepoznao jutros

Kad se prignuh da se u njemu

Rasanim.

Pomislih: možda sam bila odsutna

Dulje nego što voda i trava zajedno

Mogu da pamte sjenovita

Naša lica

U bjegu.

(Vesna Parun)

Šibenski arhipelag

Karta Zlarina

Zovu ga još i zlatni otok, možda zbog latinskog naziva Insula Auri, što znači otok zlata, a zlata vrijedni na ovom otoku su zapravo crveni koralji. Crveni koralji se smatraju najljepšim koraljima, simboliziraju ljubav, odanost, vjernost...nježni cvjetovi koji se okamene kad se izvade iz mora, a na grčkom jeziku "kuralion" znači "kćer mora".

Crveni koralj

Već prvi doseljenici u 13. stoljeću otkrivaju ovo blago i počinju se baviti koraljarstvom sve do današnjih dana. Koraljari su zaslužni što je ovaj otok imao prvu turističku brošuru. Kao podsjetnik na dugu tradiciju sredinom kolovoza održava se manifestacija Ispraćaj koraljara. Na dan polaska u lov na koralje cijelo mjesto bi bilo u svečanom raspoloženju, svi bi se ispovjedili i pričestili, te nakon procesije u šutnji primili bi blagoslov u svojim lađama, nakon čega ne bi više smjeli na obalu da ne okaljaju blagoslov i da sreća u lovu ne bi izostala.

Ispraćaj koraljara

Hotel Koralj

Zlarinjanke ponosno nose nakit od koralja, vjeruje se da on ima i čarobnu moć, da štiti trudnice i nerođeno dijete. U mjestu se nalazi koraljarski centar Zlarinka, a najbolji suvenir u Hrvatskoj proglašen od Hrvatske Turističke zajednice 2010. godine, je crveni koralj na kamenu.

Suvenir Koralj na kamenu

Koraljna ogrlica

Crveno i žuto zlato-kombinacija koju bih rado imala

Ili možda ovu koraljnu ogrlicu

Na otoku postoje tragovi života još iz neolitskog vremena, ovdje su također živjeli Iliri iz plemena Liburni, potom su Rimljani ostavili svoje tragove, a 1245. godine spominje ga kralj Bela IV kao dio Šibenika. Na otok su prvi doseljenici iz Hercegovine stigli u 13. stoljeću, potom u drugom valu u 15. i 16. stoljeću, neki čak povezuju ime otoka Zlarin sa imenom planine u Hercegovini.

Zlarin

Zlarin

U 15. stoljeću osnovana je Bratovština Gospe od Rašelje. Pravilnik - matrikula ove bratovštine iz 1456. godine, je prva matrikula pisana na čakavici i veliki je kulturni spomenik Zlarina. Crkva Gospe od Rašelje je trebala biti sagrađena na brdu Klepcu. Na mjestu današnje crkve ljudi su pronašli sliku Gospinu sliku i donijeli je na Klepac, ali su je drugog dana opet pronašli na istom mjestu, te su odlučili tu sagraditi crkvu (slične legende smo već čuli u ovim krajevima).

Gospa od Rašelje

Župna crkva Uznesenja Marijina, sagrađena je u 18. stoljeću na temeljima stare crkvice. U njoj se čuvaju posmrtni ostaci Sv Fortunata, zaštitnika otoka, rimskog vojnika čije je tijelo preneseno na Zlarin. Kip Bogorodice s Djetetom okićen je koraljnom ogrlicom. Ispod oltara je izvor vode. U mjestu su još i crkva Sv Roka i crkva Sv Šimuna, sagrađene u 17. stoljeću.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

U 19. stoljeću gradi se škola, zatim zvonik sa satom, nazvan Leroj i novo mjesno groblje.

Leroj

Zlarinjani su imali bogatu pomorsku flotu, što je jasno s obzirom na glavnu djelatnost kojom su se bavili. Jedan od najljepših brodova u vlasništvu Zlarinjana, obitelji Vukov, je jedrenjak Nirvana, na kojem je sniman film Princeza Koralja 1937. godine u koprodukciji Jugoslavije i Njemačke sa Itom Rinom i Ivanom Petrovićem u glavnim ulogama. A iz današnjih dana tu na Zlarinu je snimljena hrvatska serija Loza.

Nirvana

Zlarin

A sa Klepca, najviše točke na Zlarinu pruža se fantastičan pogled, koji nam pruža i argument za još jedan naziv za ovaj otok - zeleni otok, jer je prekriven šumom čempresa i borova, oleandra, ružmarina, maslina, smokava... Sa Klepca se može vidjeti Velebit, ali i vulkanski otočić Jabuka.

Pogled na kopno

I eto, završit ću sa stihovima Vesne Parun, rođene ovdje u Zlarinu 10.travnja 1922. godine, od majke Andreis iz Grohota i oca Ante sa Prvića, koji je ovdje radio kao službenik. O, Vesna moja draga, Vesna neshvaćena! Evo sada je ovdje kulturno umjetničko društvo Koralj osnovalo Zavičajni muzej Vesna Parun, u kojem se održavaju brojna kulturna događanja, škole čakavice i fotografije, susreti pjesnika, izložbe i recitali.

Eto: vjetar s mora vraća nam natrag odbjegle ptice
šumom krila što uče nas prolaznosti.
Ali šta marim ja da su noći moje i dani izbrojeni.
Neka trava spasi moju nježnost.
Pijesak neće me naučiti voljeti.
Ne mogu u zlu živjeti, a za dobrotu ismijat će me.
Gdje je taj za koga vrijedi kleknuti na cestu
i dotaknuti usnama prah s njegove obuće?
Taj koji će kao livada svakog proljeća cvjetati u meni.

Neka dođe jedno proljeće što će nas naučiti biti radosti
jedni drugima, i ostati lijepi.

Jer vječnoj mijeni usprkos, ja znam da moram naći
prije nego napustim ovu zemlju i ovo nebo
cvijet koji će zadržati bezazlenost
i ljubav koja neće prestati.

Zalazak-Zlarin

Primošten

Prolazim sličnim krajolikom, i opet otkrivam simpatičan gradić na otočiću  - Primošten!

Primošten

Primošten

Danas Primošten nije više otok, već je nasipom spojen s kopnom, a naselje se proširilo na obalu i prema zaleđu.

Stari Primošten

Zapravo, prvi stanovnici ovog kraja su najprije naselili zaleđe: Prhovo, Kruševo i Široke, a došli su bježeći pred Turcima iz Bosne. To su bili bogumili koji su u 11. stoljeću zatražili zaštitu kod šibenske vlastele, koji su ih dovezli u uvalicu (koja se i danas naziva Bosanski Dolac), a koji su na obližnjoj visoravni sagradili prva naselja.

Primošten -povijesna rzaglednica

1480. godine, ponovo se stanovnici Prhova, Kruševa i Široka sklanjaju pred Turcima, ovaj put na obližnji otočić Gola Glava (Caput Cista) i osnivaju novo naselje nazvano Primošten, a naziv dolazi od riječi: premošten, jer je otočić povezan mostom s kopnom, tj premošten. Naselje su dodatno zaštitili obrambenim zidom. Krajem 17. stoljeća, s prestankom turske opasnosti, stanovnici Primoštena se vraćaju u naselja u zaleđu da bi se nastavili baviti poljoprivredom i stočarstvom, a oni koji su ostali u Primoštenu, ribarstvom. Narastao je i broj stanovnika, te se naselje proširilo izvan otoka. Drveni most je zamijenjen nasipom pa je tako otočić postao poluotokom.

Primošten

U drugoj polovici 20. stoljeća Primošten postaje jedna od najznačajnijih turističkih destinacija, otvaraju se kampovi, hoteli, restorani, uređuju se plaže, na poluotoku Raduča esperantisti provode akciju: "Sunce, more, prijateljstvo, zdravlje", donosi se zemlja sa svih kontinenata, uređuju se vrtovi...Primošten postaje grad u kojem su dobrodošli svi ljudi dobre volje, postaje simbolom međunarodnog druženja.

Riva

Pogled iz hotela Zora

Aurora

A vinogradi nastali na golom krševitom tlu, zaista zaslužuju status svjetskog spomenika ljudskom radu. Slika koja ih prikazuje nalazi se u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. U ovim vinogradima uzgaja se autohtona vrsta grožđa iz koje se proizvodi poznato vrhunsko crno vino Babić. Na ulazu u grad je postavljen i Spomenik težaku, koji prikazuje djeda i baku i njihovog vjernog saveznika, također simbola Primoštena - magaraca, ili tovara.

Vinogradi u kamenu

Povratak na magarcu

Spomenik težaku

Primošten na polu-otočiću ima tipičnu mediteransku arhitekturu, trg, kamene kuće, uske kamene uličice, ulice se penju prema uzvišenju na kojem je župna crkva Sv Jurja iz 15. stoljeća. Oko crkve je groblje. Stječe se dojam: O, kako je lijepo dušama onih, čija tijela počivaju ovdje...

Primošten

Sv Juraj

Groblje s pogledom

Interesantna je priča vezna za sliku koja se nalazi u župnoj crkvi. 1835. godine Marko Prgin je sanjao sliku Gospe s malim Isusom, nakon čega je u posuđenoj braceri otplovio u Italiju u Loreto i kupio sliku koju je sanjao, te je dovezao u Primošten, a Primoštenci su svojim zlatom i srebrom napravili okvir drvenoj slici. Gospa od Loreta postala je zaštitnik Primoštena.

Gospa od Loreta

Oko poluotoka je lijepa šetnica, a na ulazu je crkvica Sv Roka, pred crkvicom spomenik Don Ivanu Šariću. Primošten dobiva i prestižna turistička priznanja među kojima i Zlatni cvijet Europe 2007, priznanje za uređenje mjesta.

Trg

Ulaz

Crkva Sv Roka

Primoštenska kamena arhitektura, kamene uske uličice su pravi mali spomenik koji će vas ovdje privlačiti, ali i primoštenske plaže, prostrana marina...zatim primoštensko vino, smokve, masline...

Primošten

Plaža

Marina

Smokve i Babić u bukari

Primošten- zalazak

A mene neizbježno privlači još "nepotrošena" primoštenska okolica, Primošten Burnji, stare kuće i dvorišta koje čekaju svoj trenutak. Možda se ponovo u dvor vrati dječja graja, ili je to samo moja nostalgija...

Okolica Primoštena

Primošten Burnji

Dvorište