Imate li ponekad osjećaj da neko mjesto vežete uz određenu osobu? To se meni često događa, i evo dolaskom u Rogoznicu, odmah ovdje prepoznajem prijatelja Beru, srećem ga u svakom šetaču na rivi, vidim ga na svakom brodiću koji se vraća iz ribolova, čujem mu glas u kafiću...
Ova njegova, šibenska Rogoznica (moja je ona druga - Lokva Rogoznica, pod Omiškom Dinarom) je smještena na samom središtu dalmatinske obale, također je to najistureniji dio hrvatskog kopna koji zadire duboko u more, osim toga upravo ovdje se razdvaja Južni Jadran od Sjevernog Jadrana, ovdje se sudaraju jugo i bura, ovo je savršena lokacija, mnogo je plaža i uvala, otočić okružen kopnom, najsigurnija luka...
Na ovako idealnoj lokaciji, jasno nam je da tragovi naseljenosti sežu u daleku povijest. Ovdje se pretpostavlja da je lokacija Herakleje, koju je osnovalo pleme Dorana, Hileji, koji su došli iz Sirakuze i osnovali Issu (Vis) te naselili Herakleju. Nakon Teutina rata ovo mjesto osvajaju Iliri, pretpovijesna gradina u uvali Stupina, sa ostacima keramičkih posuda je potopljeni nekadašnji ilirski grad- Stupinska glavica.
 |
| Rogoznica-karta |
I dok je u grčkom vremenu bio naseljen otočni dio, u srednjem vijeku hrvatski doseljenici su izabrali kopneni dio za svoje naselje. Prije ulaza u današnje naselje Kopača nalazi se njihovo napušteno Staro Selo. Iz Starog Sela naseljavanje se pomiče uz obalu u današnju Kopaču (naziv dolazi od imena oruđa kojim se obrađuje zemlja), a pred turskom najezdom naseljava se i otočić Kopara, koji je 1912. godine nasipom spojen sa kopnom.
 |
| Rogoznica -povijesna fotografija |
Srednji vijek nam ostavlja ovdje svoje tragove: kapelica Sv Nikole u uvali Lozica, oko koje je starohrvatsko groblje, kapelica Sv Ivana Trogirskog na rtu Planka (Ploča), koju su sagradili trogirski plemići svome biskupu u čast, a povodom čuda koje se dogodilo kada je kralj Kolomanom sa svojom posadom doživio brodolom kod rta Planka, a Ivan Trogirski ih je spasio hodajući po moru ne smočivši noge.
 |
| Sv Ivan |
Također je zanimljiva priča vezna uz gradnju crkvice Gospa od Kapelice na punti Gradine, gdje je ribar Ivan Bogović 1722. godine oko rta Gradine ugledao čudesnu svjetlost, kad se približio stjeni ugledao je sliku Blažene Djevice Marije u posjetu svojoj rođakinji Elizabeti. Sliku je ponio kući, ali se ona nekako opet našla na istom mjestu, te tako ponovo tri puta. Svečanost koja se upriličava povodom tog događaja utemeljena je 1776, godine, i u tom obliku se do danas održava svakog 2. srpnja, kada se Gospina slika u pratnji svećenika i mladih djevojaka u bijelim haljinama prevozi brodom do rogozničke rive, gdje je dočekuje šibenski biskup, pa se u svečanoj procesiji donosi u župnu crkvu. Prve nedjelje nakon Gospe od Karmela, ponovo se na svečan način vraća na rt Gradine.
 |
Gospa od Kapelice
 |
| Procesija |
|
 |
| Procesija |
Današnja župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo sagrađena je u 1615. godine, najprije u čast Sv Nikole, te proširena 1683. godine i posvećena u čast Velike Gospe. Proširena je još jednom 1800. godine o trošku seljana, te također 1894. godine. Zvonik je podignut u 1875. godine, pomorska vlast u Trstu darovala je sat na zvoniku u zamjenu za otočić Mulo gdje je sagrađen svjetionik. Ova crkva je pravo malo konkatedralno zdanje, koje je zanimljivo po tome što je šire nego duže.
 |
| Crkva Uznesenja BDM |
 |
| Mulo |
Ime Rogoznica prvi put se spominje 1422. godine, a dolazi od imena biljke rogoz, koja raste u plitkim vodama jezera i močvara.
 |
| Rogoznica |
Ovdje se također izmjenjuju turska, mletačka, francuska i austro-ugarska vlast koje zbog centralnog položaja mjesta podižu utvrđenja i garnizone, te mjesto koriste kao važnu vojnu luku.
 |
| Rogoznica |
Rogoznica je od malog ribarskog mjesta danas postala poželjna turistička destinacija (ne samo Splićana, koji se preko ljeta jednostavno presele u pravcu jedne ili druge Rogoznice), već mnogobrojnih turista koji ovdje mogu naći smještaj u mnogobrojnim privatnim apartmanima, tu je i apartmantsko naselje Ružmarin na Otoku, a u uvali Soline atraktivna Marina Frapa, te brojni drugi sadržaji: nautički turizam, podvodni turizam (na ovom području zbog mnogobrojnih brodoloma još iz rimskog vremena, pa srednjeg vijeka, te II svjetskog rata, ovdje počivaju potopljeni brodovi, koji su za ronioce pravi izazov), zatim biciklizam, tenis...
 |
| Apartmantsko naselje Ružmarin | |
 |
| Marina Frapa |
Također su vrlo privlačni prirodni fenomeni kao što je slano jezero Zmajevo oko - jedna legenda kaže zmaj Murin, vanbračni sin Here i Posejdona, iz svojih je dvora na otoku
Velika Smokvica vladao polisom Herakleja. Štitio je stanovnike od
osvajača i pljačkaša, a oni su mu svake godine, na najduži dan, morali
dati naljepšu djevojku za ženu, a nijedna nije preživjela prvu
bračnu noć. Jednog dana na Pegazu je doletio heroj Aristoles, zaljubio se u
djevojku koja je trebala postati nevjesta zmaju, te ga je mladi junak izazvao na dvoboj i kopljem smrtno ranio zmaja.
Umirući, Murin je iskopao vlastite oči, jedno je oko bacio
daleko iza Mljeta, a drugo mu je samo isklizlo pod noge i istopilo
kamen. U kamenu udubinu slilo se more i nastalo je jezero, znakovita
imena Zmajevo oko.
 |
| Zmajevo oko |
Osim Kopače i Kopare, novija rogoznička naselja su: sjeverozapadno Lozica i južno Crljenica, imena slikovitih, a dobivenih po lozi i crvenoj zemlji, karakterističnoj za ovo područje. Danas Rogoznici pripada šire područje koje obuhvaća naselja: Stupin Čeline, Zatoglav, Kalebova luka, Ražanj, pa i Kanica, a prema sjeverozapadu Zečevo Rogozničko koje nam je poznato iz Domovinskog rata, kada smo s oduševljenjem slušali usklik:
Obadva, obadva! Oba su pala! I opet i ovdje neminovno vidim Berislava, vidim ga u njegovoj uniformi hrvatskog vojnika...
 |
| Stupin Čeline |
 |
| Crljina |
 |
| Lozica | |
 |
Ražanj
 |
| Zečevo |
|
S obzirom da se bliži Uskrs, a vidjela sam kako se ovdje proslavlja, pa eto, ne bi bilo loše svratiti u Rogoznicu na Uskršnji doručak. Možda zapravo sretnem Berislava.
