Maslinica (Šolta)

A po najljepši zalazak sunca na otoku treba otići u Maslinicu, jedino mjesto na zapadnoj obali otoka.

Maslinica

Uvala Maslinica

Vidjeli smo kako je sjeverna obala Šolte naseljena i blaga, dok je južna obala obrubljena bijelim strmim stijenama, i gotovo isključivo dostupna morskim putem.  A Šolta je najrazvedenija na zapadnoj strani otoka kod Maslinice sa tri uvale i sedam otočića: Stipanska, Polebrnjak, Saskinja, Grmej, Rudula, Balkun i Kamičić. 

Otočići pred Maslinicom

Zalazak

Upravo je položaj Maslinice bio poticaj za njezin nastanak. Naime, iz ove uvale su se gusari lako i neopaženo mogli približiti naseljima u unutrašnjosti otoka, prvenstveno Donjem Selu i Sridnjem Selu, koje je često tako uslijed napada gusara stradavalo.  Kada su na blagdan Sv Ivana Krstitelja 1696. godine Turci iz Ulcinja preko Maslinice upali u Donje Selo, opljačkali ga i odveli u ropstvo 64 osobe, koji su, jer je Šolta potpadala pod splitsku komunu, bili splitski koloni, plemić Ivan Petar Marchi, zatražio je od vlasti (Venecije) da mu u uvali Maslinica (Porto Olivetto detto Masliniza Inferiore) dozvoli gradnju kule, a oko nje selo i crkvu, radi obrane od gusara.

Donje Selo

Sridnje Selo

Obitelj Marchi je ugledna građanska obitelj koja se doselila krajem 16. stoljeća s Bola na Braču u Split. Prvi Marchi u Splitu, Nikola, preveo je Gospin plač na hrvatski jezik, za potrebe crkve Sv Mihovila u Splitu, uz koju je bila njihova stambena kuća (na Mihovilovoj širini), i gdje je i sam pjevao u crkvi i sudjelovao u crkvenim procesijama Velikog Četvrka.

Maslinica-Dvorac Marchi

Ivan Petar Marchi (ili Markić-kako ga naziva njegov zet pjesnik Jerolim Kavanjin), ušao je u splitsko Veliko vijeće, dobio je titulu conte, te također diplomu rimskog plemstva, koja mu je mnogo značila u ostvarivanju svojih velikih zamisli, među kojima je osnivanje Hrvatske ilirske akademije u svrhu pročišćavanja hrvatskog jezika i prevođenja stranih djela, zatim oslobađanje svih hrvatskih a i drugih područja od Turaka, on i njegova braća i sami su sudjelovali u borbi protiv Turaka kao dragovoljci i sa sobom okupljali ljude o svom trošku. Pokušao je kupiti grofoviju Metlika koja je tada bila u posjedu Kapola, kako bi na tom području gradio crkve, sjemneišta, učilišta, škole, tiskare, a u svrhu širenja i obrane kršćanstva. Njegova je zamisao i osnivanje dobrotvornih zavoda u kojima bi se besplatno školovala siromašna djeca. Ovu njegovu zamisao otvarili su njegovi nasljednici - nećaci Martinis, pa je osnovan Zavod Martinis-Marchi koji je djelovao sve do dolaska komunističkih vlasti 1945. godine.

Maslinica

Eto, tako su braća Marchi dobili dozvolu za gradnju kule u uvali Maslinica 1703. godine. Sagrađena je kula na četiri kata i široko dvorište, četverokut sastavljen od četiri zgrade unutar kojeg je dvorište ili avlija, kako ga i danas nazivaju. Sagrađena je i crkva posvećena Sv Nikoli zaštitniku pomoraca.

Dvorac Marchi

Dvorac u Maslinici-crkva Sv Nikole na brežuljku prema Šešuli

U dvorištu kule uklesan je grb i natpis na latinskom koji znači: Da bi brodarima kad doplove u Maslinicu bio sigurniji hram za vjeru, nalazište vode, za potrebe, iskopavši brdo, pošto su bili dovedeni doseljenici, uz ogromni trošak sagradiše knezovi Braća Marchi, Godine Gospodnje 1708.

Natpis

Sa sobom su doveli svoje kolone obitelji Radman, Glavurtić i Dragičević iz Zaostroga, te Jurić iz Prugova, da bi naselili zemlju i na kojoj bi u slučaju potrebe bili i vojnici, koje su oslobodili svih obaveza. I na drugim svojim posjedima na Šolti Marchi su svojim kolonima oprostili sve dugove.

Maslinica

Nakon smrti Ivana Petra, za kojeg zaista moramo priznati da je bio ponos hrvatskog roda, dvorac je propadao, i pao u tristogodišnji san...Maslinica je živjela svoju svakodnevicu, kao malo ribarsko mjesto. 

Maslinica

Početkom ovog stoljeća dvorac se budi iz tristogodišnjeg sna, te obično prenoćište Avlija u što se bio pretvorio, poznati njemački bussinesman Hartmut Lagemacher temeljitom obnovom i rekonstrukcijom pretvara u jedan od najljepših dvoraca na Jadranu - hotel baština Martinis Marchi. Gostima je na raspolaganju sedam apartmana, svaki od apartmana posebno je dizajniran i namješten tako da je očuvan izvorni stil dvorca, a da se usporedo gostima pruži elegancija, mir i udobnost. Unutrašnje dvorište dvorca uređeno je s otvorenim grijanim bazenom.Osim toga uložeo je u izgradnju marine, na mjestu običnog privezišta izgrađena je nautička luka sa 50 vezova, od čega je 10 za osposobljeno za vezivanje megajahti.

Maslinica

Današnji izgled unutrašnjosti dvorišta-avlije

Restoran

Soba

Nautička luka

Amfiteatar

Ispred dvorca je i vrt i šetalište, kao i amfiteatar, idealnog položaja za ljetnu pozornicu...sada dvorac Marchi dominira Maslinicom i daje joj jedan glamurozni pečat, a s obzriom da je nekako prirodno da su dvorci privilegija bogatih, neće nas smetati ako smo mi u apartmanu ljubaznih i jednostavnih ljudi koji ovdje razvijaju obiteljski turizam, nudeći autohtonu Šoltu,otok ribara i težaka...

Pogled na zapad

Grohote (Šolta)

Evo mjesta baš po mojoj mjeri - Grohote! Samo 2 km od uvale Rogač, na sred otoka, na rubu Sridnjeg polja, to malo mjesto - najveće je i najstarije mjesto na otoku.

S ponistre se vidi Split

U njemu se pronalaze tragovi rimskih građevina i mozaika, kao i temelji ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća, uz današnju župnu crkvu Sv. Stjepana. Prema veličini bazilike, zaključujemo o relativno velikoj napučenosti otoka u to vrijeme, kada se odvijao živ proces kristijanizacije pod patronatom crkvenog sjedišta u Saloni.

Grohote

Ali ovdje postoje i ostaci iz neolitika, kada su ljudi živjeli u gripinama, gomilama, te je također prepoznatljiva i grčka pristutnost u pronalascima opeka kod crkve Sv Mihovila

Grohote

Sam naziv mjesta potječe od riječi grohot, koja znači razdrobljeno kamenje, tj gomilu ili gripinu. Po pučkim pripovijedanjima Grohote su nazvane po uzrečici "Gor hod(i)te!", kojom su mještani prijetili gusarskim pljačkašima, koji bi se s otimačkim namjerama iskrcali u Rogačkoj uvali.

Grohote

Mještani izgovaraju ovaj naziv bez slova h, a sa istegnutim o: Groote, a sebe nazivaju Gročanin, Grojka. Na Šolti su se ispremiješali dijalekti, ali uglavnom na cijelom otoku prevladava čakavica, i to pretežno sa trogirskom akcentuacijom, dok na središnjem djelu, tj u Grohotama, prevladava čakavica sa splitskom akcentuacijom. Samo u Maslinici prevladava štokavski dijalekt.

Kula

Stanovništvo se ovdje uglavnom bavi povrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, pomorstvom... uvala Rogač je njihova luka, ali i uzgojem ovaca - na predjelu Sridnjeg Sela su nekadašnje staje Grohočana. Ranije su se bavili još i proizvodnjom vapna, kojeg su prodavali diljem obale kao građevinski materijal.

Grohote

Cjeli otok je zapravo jedna mirisna oaza, miriše ružmarin, kadulja, majčina dušica...na crvenoj zemlji kontrastno se ističu loza, maslina, smokva... na kamenjarima niču mnoge samonikle biljke, rijetke i zaštićene biljke poput dubrovačke zečine, na livadama buhač, prirodni insekticid, uz puteve perunika - simbol novog života i besmrtnosti, koja je prema mitologiji izrastala svaki put druge boje, na mjestima poruke bogova, gdje munja boga Peruna i duga boginje duge Iride (Iris), dotaknu zemlju, baš kao što je to ovdje kod Vele straže, drugom najvišem vrhu na otoku, koji se jednako zove kao i onaj najviši kod Gornjeg Sela.

Pčelinjak - Med otočkih livada

Buhač

Perunika

Na zaslanjenom oskudnom tlu, po škrapama raste matar (motar) zeljasta aromatična biljka, koja se kod nas konzumira samo u primorskim i dalmatinskim mjestima. Priprema ukusne salate je jednostavna: pola kg mladih grančica matara, 10 dkg sjeckanih fileta slanih inćuna, žličica kapara, tvrdo kuhano jaje, sol, papar, masliovo ulje...

Matar

Grohote, kao i ostala šoltanska mjesta, nemaju središnji trg, već osnovu sela čine skupine dvorova koje često dijeli zajednički zid, dvorovi su odijeljeni uskim uličicama, često popločanim, a glavna okupljališta ljudi bila su križanja ulica i crkve.

Ulica

U dvorovima su drvarnice, gustirne, peći, toče, turnje i žrvnje. Skladišta, konobe i kuhinje su uglavnom smještene u prizemlju glavne kuće, a stambeni prostori na katu do kojih se stiže vanjskim stubištem, tzv. balaturom.

Kuća

Ovdje su snimani i neki kadrovi serije Velo misto, prepoznajem ih...

Dvor

Pored crkve Sv Stjepana, nalazim grob naše poznate pjesnikinje Vesne Parun, čija majka je bila iz Grohota.

Sv Stjepan

Vesnu pamtimo iz školskih dana, svi se sjećaju Ti imaš nevinije ruke... a evo, meni se trenutno ova njena pjesma ovdje uklapa: A za sve su kriva djetinjstva naša

Izrasli smo sami kao biljke.
I sada smo postali istraživači
zapuštenih predjela mašte
nenavikli na poslušnost zlu.

Iznikli smo pokraj drumova
i s nama zajedno rastao je strah naš
od divljih kopita koja će nas pregaziti
i od kamena međašnih koji će razdvojiti
našu mladost.

Nitko od nas nema dvije cijele ruke.
Dva netaknuta oka. I srce
u kojem se nije zaustavio jauk.

Svijet je u nas ulazio neskladno
i ranjavao naša čela
zveketom svojih ubojitih istina
i bukom zvijezda zakašnjelih.

Starimo. A bajke idu uz nas
kao stado za ognjen u daljini.
I pjesme su nam takve kao i mi
oteščale i tužne

                                                                        

Vesna Parun

Rogač (Šolta)

A glavna luka za sva ostala mjesta na otoku je Rogač, koji je nastao kao luka sela Grohote, a zbog svoje centralne pozicije i dobre prometne povezanosti sa Splitom, postao je destinacija sama za sebe. Rogač je i nautičko središte, jer je ovdje charter baza u dobro zaštićenoj luci, zatim lučka ispostava i isto tako i jedina benzinska postaja na otoku.

Rogač

Kao luka sela Grohote, ova uvala se sastojala samo do ribarskih nastambi. Ipak, postoje i tragovi života još iz antičkih vremena, zidovi termi, ulomci mozaika, ostaci grobova, ostaci antičkog pristaništa...

Rogač

Pasarela-restoran

Nakon toga, tek u 19. stoljeću ovo postaje naselje, gradi se crkva Sv Terezije Avilske, ladanjska zgrada obitelji Mladinov, perivoj, malo brodogradilište. Danas se ovdje nalaze mnogi atraktivni apartmani i ville.

Villa

Villa

Apartmani

Središnja uvala Rogač je najbolje zaštićena, pa su u njoj pristanište i charter baza. Trajekti i katamarani voze tokom cijele godine, od jutra do večeri, a u ljetnim mjesecima uvode se i dodatne trajektne linije. Na ovu uvalu se nastavlja na zapadu uvala Kašjun, zaštićena malim šumovitim poluotokom, a prema jugu je uvala Banje, sa lijepom šljunčanom plažom uređenom  za djecu.

Split-Rogač

Rogač

Rogač-Banje

U uvali Banje je i Međunarodni ljetni kamp za djecu i mlade, koji djeluje d 1991. godine, i koji je najveći na Jadranu, i specijaliziran za edukaciju i turizam djece i mladih iz Europe i svijeta. Kamp se sastoji od 15 bungalova, svaki bungalov ima 4 sobe, s krevetima na kat, posebno su smješteni dječaci, posebno djevojčice, a profesori i animatori su smješteni u centralnom objektu. Prehrana je organizirana u self-servis restoranu. Program je raznolik: od Oxford akademije, filmske, plesne, modne, sportske akademije....škola u prirodi...poznajem neke od onih koji su tu polazili ljetnu školu i koji su sa oduševljenjem prenosili svoje emocije i doživljaje. Priča podsjeća na neke od američkih filmova za djecu. U nekim dijelovima možda i na film Zamka za roditelje nastalom na predlošku romana Ericha Kastnera: Blizanke!

Kamp

Ljetna škola

Banje

Evo, još me zaintrigiralo samo ime mjesta, jer rogač je sredozemna samonikla biljka, sporog rasta i dugog života, plod je služio za prehranjivanje stanovništva, interesantnog je okusa koji može zamijeniti čokoladu. Ova uvala je po svemu sudeći po plodovima koji su se ovdje brali, dobila ime.

Rogač

Rogač

A i danas se Šoltani mogu pohvaliti sa mnogima autohtonim proizvodima, među ostalim tu je i popularana Rogačuša - liker od rogača, koji je vrlo lako napraviti: u bocu se stavi 200 gr razlomljenog rogača, 150 gr šećera, korica limuna i 1 litra rakije lozovače, sve se dobro promiješa, ostavi na suncu 40 dana, povremeno se promiješa, a nakon toga: guštajte!

Rogačuša

Možete je ponijeti kao suvenir. A možete i isprobati jedan od mnogobrojnih recepata za kolač od rogača.

Njam!