petak, 17. svibnja 2013.

Podaca

Još sam na Rivijeri Gradac, dolazim u Podacu. Pokušala sam saznati značenje imena Podaca, ali nisam uspjela pronaći ništa o tome, jedino mi pada na pamet to što je staro naselje Podaca nastalo pod kamenim klisurama, na padinama Biokova. 
Podaca
Podaca -pogled iz Gornje Podace
Poged iz Podace a Gornju Podacu
Zvonik Crkve Sv Stjepana u Gornjoj Podaci
Gotovo sva mala primorska mjesta nastala su na takav način, jer se radi lakše obrane i radi tadašnjeg načina života u kojem se živjelo od iskorištavanja pašnjaka i livada, a ne od mora, naseljavalo visoko u brdu.

Staro selo Podaca
Stara Podaca
Tek kasnije se stanovništvo spustilo uz obalu mora. Postojalo je nepisano pravilo po kojem se kod podijele zemlje sinovima dijelila, tada bolja, plodnija zemlja u brdu, a kćerima lošija - uz more. Kada je turizam procvjetao, sinovi su shvatili da su lošije prošli, jer se uz obalu mora puno lakše moglo zarađivati.
Podaca uz more
Moguće je da se svojevremeno okrene situacija u korist brda. Jer, nagli i nekontrolirani razvoj ovakvih primorskih mjesta koji na kraju potpuno sliče jedni na druge, i po ničem posebnom se ne izdvajaju, jer imaju iste sadržaje, odnosno najčešće samo sunce i more, mogao bi biti presudan, i utjecati na to da turisti potraže nešto drugačije. To nešto drugačije možda bi se sada smišljeno moglo ponuditi u obnovljenim starim selima u brdu iznad mora, i učiniti ih atraktivnima, i uzbudljivima, gdje more i dalje ostaje blizu, ali isto tako i planinski vrhunci, te mogućnost ponude ekološkog uzgoja iz vlastitog vrta.

Podaca apartmani -tipična kamena gradnja mediteranskih kuća
Naravno da je i ovdje bilo života već u kameno doba, o čemu svjedoči nalaz kamenog bata za mlaćenje žita, koji je izložen u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.
Žrvanj
Postoje arheološki nalazi iz perioda rimske vladavine - žara sa srebrnjakom rimskog cara Severa, a iz ranosrednjovjekovnog razdoblja najznačajniji spomenik je Crkva Sv Ivana iz 11. stoljeća, koju su podigli slavni plemići Kačići, gdje se nalazi i grob Andrije Kačić Miošić.
Crkva Sv Stjepana i Crkva Sv Ivana
Pored ove crkve je i župna Crkva Sv Stjepana, ponovno sagrađena u 18. stoljeću na mjestu stare iz 15 stoljeća. Naselje je nastalo oko crkve sv Ivana, a na ulazu u selo je sagrađena kula za obranu od turskih napada.
Župna Crkva Sv Stjepana
Kula Podaca
Mladen Veža -Stara Podaca
Nakon preseljenja stanovništva iz Gornje Podace u 20. stoljeću, u novom mjestu uz more sagrađena je Crkva Gospe od Pohođenja. Ova crkva je sagrađena kao niskogradnja, naravno kad znamo da je sagrađena 1967. godine, shvatit ćemo zašto. Krov je sagrađen tek 1991. gdoine, do tada je bila pokrivena samo betonskom pločom.
Ulica u Podaci
Današnja Podaca je tipično turističko naselje sa brojnim apartmanima. Podaca obuhvaća naselja Kapeć, Viskovića valu i Ravanje.
Apartmani Toni
Vila Natali
Uvala borova
Ne može se poreći da su ove plaže prekrasne i da je odavde božanstveni pogled na zalazak sunca. Neki tvrde da je upravo odatle najljepši...ali uvjerit ćemo se da je na cijelom našem Jadranu sa skoro svakog mjesta moguće vidjeti najljepše zalaske sunca...
Zalazak
Zalazak
Noć

nedjelja, 12. svibnja 2013.

Brist

Hajde da sada nakratko svratimo u svako od ovih malih mjesta Rivijere Gradac, jer je ipak svako od njih lijepo na svoj način. Iako mi se učinilo pomalo dosadno ponavljati : lijepe plaže, spoj planina i mora....ipak ćemo barem zaviriti i izdvojiti ponešto u svakom mjestu. Naravno, na putu smo u Brist.
Brist
Današnji Brist je uz samu obalu, i cijelom dužinom prostire se prekrasna šljunčana plaža i uređena šetnica od Gradca do Podaca.
Brist
Plaža
Plaža
Plaža

Brist je dobio ime po šumi brijesta na padinama Biokova, i prvo naselje je i bilo visoko u Biokovu.  U starom selu su pronađeni nadgrobni spomenici iz brončanog doba, a pronađen je i stećak iz srednjeg vijeka, poznat kao turski grob.
Staro selo Brist
Kačićevi dvori
Crkva Sv Margarite postoji i u starom i novom Bristu. U starom naselju oko barokne crkve Sv Margarite iz 15. stoljeća, nalaze se ostaci starih kamenih kuća. Tu se rodio i poznati hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić. Mislim da se svatko sjeća barem naslova njegovog najpoznatijeg Razgovora ugodnog naroda slovinskog, narodne pjesme u kojima su opjevani mnogi naši junaci, između ostaloga jedna pjesma kaže i kako su Kačići i u koju svrhu došli iz Ungarije u Primorje...
   Svadiše se knezovi Kačići
i Zagari bani Ugričići,
svadiše se ter se i pobiše,
al Kačići Ugre pogubiše.
  Evo pobre, tuge i žalosti:
sve se skoči malo i veliko,
da pogube knezove Kačiće,
jer smakoše bane Zagariće.
  Dobra im je srića doskočila
ter je njima u potribi bila:
zahvališe kralju ungarskomu,
pobigoše k moru latinskomu.
  Jedan ide k Zadru bijelomu,
drugi ode gradu Šibeniku,
dva odoše u gornje Primorje
ter stadoše ukraj sinja mora.
.......................

Brist nekad
Crkva Sv Margarite u novom Bristu je sagrađena u 19.stoljeću, a ispred nje je postavljen brončani kip Fra Andriji Kačić Miošić, djelo Ivana Meštrovića.
Andrija Kačić Miošić
A baš ovaj Brist je i rodno mjesto našeg poznatog slikara Mladena Veže koji je u Meštrovićevom paviljonu kao najmlađi izlagač s 22 godine, 1938. godine sudjelovao na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti. Izložbu je blagoslovio Alojzije Stepinac, a otvorio Vlatko Maček. Veža je inače Mačeka nazivao drugim ocem, jer kao siromašan dječak iz težačke obitelji, bez pomoći Mačekove obitelji, ne bi mogao završiti studij. Inače je Mačeka smatrao uzorom ljudskog roda.

I baš ovaj Brist je čest motiv Vežinih djela, i jednako je topao i plav i na slikama i uživo....
Veža - Brist
Veža - Brist
Ovdje se nalazi mnogo lijepih kamenih kuća uz samu obalu mora. Turizam se ovdje podrazumijeva. Velik je izbor apartmana. A na samoj rivi prepoznatljiv na razglednicama - hotel Riva, iza kojeg se vidi zvonik Sv Margarite.

Hotel Riva
Apartmani
Apartmani
Pogled iz hotela
Tko ne bi ostao ovdje uživati!

A sad na kraju, iako nema baš nikakve veze sa ovim mojim Bristom Brest iz Prevertove pjesme koju smo nekoć recitirali, i iako je ovaj Brist ljepši od francuskog Bresta, a nema ni veze sa Brestom pod Učkom u koji namjeravam također doći, ja ipak ovdje moram umetnuti stihove: ...bez prestanka je kišilo nad Brestom toga dana...jer me upravo nešto na ovoj razglednici podsjetilo na tu pjesmu...
Brist -kiša


utorak, 7. svibnja 2013.

Gradac

Evo nas ponovo u pravom dalmatinskom pejzažu - iz Vrgorca idem u Gradac - najjužniji dio Splistko dalmatinske županije. Ponovo možemo vidjeti kako se stapaju planine i more i kako su se poredala mala mediteranska mjesta uz obalu. Rivijeri Gradac pripadaju od sjeverazapda prema jugoistoku : Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist i Gradac.
Rivijera Gradac
Gradac
Možda je samo to moj osobni doživljaj, ali Gradac je trebao ostati zvati se Labineca, bilo bi osobnije i dojmljivije, jer ime Gradac nalazimo u nekoliko varijacija na različitim mjestima u Hrvatskoj, pa nema neku direktnu asocijaciju.
Gradac
Otkriveni zidovi iz rimskog doba, ostaci termi, granitnih stupova i sarkofaga, svjedoče o životu u 1. i 2. stoljeću.
Gradac s mora
Sagrađen podno brda Rilić, kao grad Neretvanske kneževine Paganije - Labineca, spominje ga car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću. U 17. stoljeću se spominje kao Gradac po utvrdi - gradu iznad mjesta... "Tu dođoše dva Kačića iz Vrana kraj Zadra gdje uziđaše kaštel koji nazvaše Gradac".
Gradac
Crkva Sv Mihovila sagrađena je 1852. godine na brežuljku Gradina, uz pomoć cara Franje Josipa I, a na mjestu stare župe crkve Sv Mihovila Arkanđela, na groblju, sagrađena je Crkva Sv Ante Padovanskog. Na brdu Plana je Crkva Sv Paškvalina zaštitnika stočara.
Crkva Sv Mihovila
Turizam je ovdje glavna gospodarska grana, u mjestu je nekoliko hotela - kao usidreni brodovi su Laguna i Labineca, a gotovo na svakom koraku su apartmani, jer ovdje ljudi i žive za turizam i od turizma.
Labineca
Labineca
Hotel Laguna
Plaže su ovdje prekrasne, duge, šljunčane...tu izležavanje na suncu teško da može dosaditi, jednostavo se opustite i ne ni  na šta ne mislite, samo se ugodno osjećate....A ako ipak želite biti aktivni, možete se pomaknuti na planinske vrhunce, koji oduzimaju dah...

Plaža Gradac

četvrtak, 2. svibnja 2013.

Vrgorac

Iz doline mandarina idem u dolinu jagoda - uskoro će i ova područja biti povezana autocestom, popularnom Dalmatinom - idem otkriti Vrgorac.
Vrgorac
Vrgorac
Vrgorac je smješten na jugoistočnim padinama Biokova, na brdskom prijevoju podno oštre planine Matokit. Okružen je poljima Rastokom, Jezerom (vrgoračkim poljem) i Buninom.

Pod Matokitom
Upravo u svibnju i lipnju ova polja zamirišu jagodama, koje su postali vrgorački brand, pa se tako na Danima jagoda u svibnju na pučkoj fešti u Vrgorcu degustiraju jagode i proizvodi od jagoda, naravno uz ugodnu atmosferu i glazbeni program.
Vrgoračko polje
Ovo područje je u pretposvijesno vrijeme nastanjivalo ilirsko pleme Daorsi, o čemu svjedočne mnogobrojne gradine i gomile. Iz rimskog vremena pronađen je kameni žrtvenik posvećen bogu Jupiteru. Hrvatska plemena u 7. i 8. stoljeću stvaraju ovdje kneževine i pokrajine.U 10. stoljeću Vrgorac se spominje kao sjedište Rastočke ili Gorske župe u sastavu Nertevanske kneževine Paganije, do njenog pada pod Mletačku upravu. Naizmjenice zatim mijenja hrvatske, raške i bosanske gospodare. Do 15. stoljeća i pada pod tursku vlast, Gorskom župom upravljaju vlastelini Radivojevići -Jurjevići.
Vrgorac-Gradina
Srednjovjekovna utvrda Gradina igrala je obrambenu ulogu protiv turske vlasti, a koja je u i vrijeme Turaka također zbog obrambene uloge i strateškog položaja, nadograđivana i proširivana.

Gradina
U to vrijeme je stara katolička crkva pretvorena u džamiju s minaretom, a nakon pada turske vlasti vraćena joj je prvotna uloga i na tom je mjestu od 1913. godine današnja Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije.
Crkva Navještenja BDM
Crkva Navještenja BDM
U vrijeme Kandijskog rata između Venecije i Turske ovdje je sagrađeno mnogo kula-kuća koje su uz stambenu imale i obrambenu ulogu, a u njima su živjeli feudalci, turski begovi, kasnije mletački namještenici, serdari i kapetani. Ove kule su u Vrgorcu sačuvane i do danas. Uz Gradinu tu su i kula Ayala, kula bega Cukarinovića ili Fratarska kula, te Dizdarova ili Kapetanova kula.

Unutar Gradine
Pogled s Gradine

Ayala
Dizdarevu kulu danas nazivaju i Tinova kula, jer je ona rodno mjesto našeg poznatog pjesnika Tina Ujevića.
Tinov otac Ivan Ujević iz Krivodola bio je učitelj u Vrgorcu kada se rodio mladi Augustin Josip Ujević, a majka mu je, kako smo već ranije otrili, iz Milne sa Brača.
Dizdarova ili Tinova kula
Tin je zasigurno nedostižni čarobnjak riječi, polazi od Matoša svog učitelja, udaljava se od njega, približava Baudleaireu, pa mu se opire, kao i Rimbaudu...ali Tin je sam sebe najbolje opisao naslovom pjesničke proze: Jedna sam osoba složena od više drugih. Za ovu priliku meni se najviše sviđa podsjetiti se na njegovu pjesmu Odlazak i to u izvedbi Arsena Dedića koji mi tako vjerno približava Tina u njoj.


Ali moram dodati još jednu pjesmu: Zapis na pragu

Ove pjesme to nisam ja, iako sam ih ja napisao     
Ovi jauci, to nisam ja, premda sam ih zbilja uzdisao.        
Moj pravi život, ja sam samo disao.            
Jer ja živim i kad pjesma umre. Ja živim i kad patnja mine.
Ima u meni nemira dragog, a ima i moje širine.         
Ja puštam i drugog da govori za me.                  
A i sam govorim druge same.         
   Ja ne marim čovjek biti ako sam umio ljude bogovski reći.
O, ja.
  Ja sam od sebe i manji i veći. 

O, ja.
 Moj drugi i moj treći.
Ja ne sanjam o sreći. No ne sumnjam o sreći. 
Gle ovog dvojstva i trojstva moga
ima u meni tmine,
  no ima u meni i vedrine,  
     i moja divna sloga.

Tin je živio kao samac i boem. Za života nije doživio nagrade za svoja pjesnička djela, a danas se mnoge književne manifestacije zovu njegovim imenom. Njemu u čast u rodnom Vrgorcu održava se svake godine  festival "S Tinom u Vrgorcu", koji ugošćuje mnoge pjesnike, glazbenike i umjetnike, a na završnoj večeri na Tinov rođendan 5.srpnja, dodjeljuje se u Tinovoj kuli prestižna pjesnička nagrada "Tin Ujević".

Tin u hladovini
A prije toga se Dan Grada Vrgorca proslavlja 29. lipnja na Sv.Petra i Pavla, uz tradicionalni vjerski sajam i prigodan večernji program. Ovome prethode dvotjedna sportska natjecanja, koncerti i kazališni program.
Krajem srpnja u Žlibini kraj Vrgorca održava se Ganga fest na koji se okupljaju brojni sastavi gangaša, diplara i guslara, kako bi se očuvalo od odumiranja i zaborava autohtono kulturno nasljeđe.
Ganga fest- (Nije to Gangnam style)
Pa eto, izgleda da je puno interesantnije otkrivati ova mala mjesta i shvatiti koliko ljepote imaju, a vrlo vjerojatno će se i turistički apetiti skoncentrirati na otkrivanje ljepote u tišini malih mjesta, gdje se zaista može doživjeti odmor. Ovdje sve miriše od samonikla bilja i trava po livadama, od divljeg voća...mirišu vrgoračke jagode s polja...
Ovo je prava berba-ono gore je s razglednice
Privlače brda i planinski vrhunci...lako je zamisliti kako su privukli i našeg poznatog alpinistu i putopisca Stipu Božića koji potječe iz vrgoračkog kraja...
Matokit
lako je zamisliti i kako su privukli  Matu Svjetskog (Šimunovića) puno vremena ranije na put, jer ovi horizonti jedostavno traže da se poviri iza....
Turističke staze Mate Svjetskog
Vrgorac će sigurno u budućnosti imati svoj turistički potencijal i to kroz obiteljski turizam i etno sela, kao što se već sada mogu pronaći Etno selo Kokorići, Etno selo Veliko Godinj, obiteljsko domaćinstvo Pod Matokitom.... Staje, pojate, gumno, stari bunari i u kamenu isklesani stolovi pružaju mogućnost doživljaja nekadašnjeg načina života, bez užurbanosti i nervoze grada.

Etno selo Veliki Godinj
Etno selo Kokorići
A uz sve to mogu se probati i originalni recepti: Vrgorske koprtlje, teletina na žabe, žabe na žabe, prepelica na ražnju...a meni najdraži: puži na ljutiku. A može se  i popiti famozna bikla - kozje mlijeko s vinom (to ću pak ostaviti za koji drugi put)....
Za dobru biklu potrebne su loza i koza