Klis

Idem sada do Klisa, pa ću se opet vratit uz obalu, ali ovaj put neću se zaustavljati u Solinu i Splitu, jer mi je najteže predstaviti mjesto u kojem živim i radim, a koje uz to ima tako prebogatu baštinu da ga treba s posebnom pažnjom predstaviti. Vratit ću se na kraju svog puta po Hrvatskoj da u miru pokažem ono što znam, i da u miru pronađem ono što ne znam o svome mjestu.
 

Klis

Prva asocijacija o Klisu je Tvrđava - srednjovjekovna utvrda sagrađena na istoimenoj nepristupačnoj hridini koja spaja Kozjak i Mosor. Današnji Klis je naselje podno tvrđave. Ovdje postoje ostaci gradina koje nam govore o naseljenosti ilirskog plemena Delmata. Iliri su obično svoja  naselja gradili na planinskim zaravancima, iznad dolina, kao motrišta. Ovdje nam je poznata takva ilirska gradina u Klis-Kosi.Također ilirsko šumsko božanstvo Silvan je kozolikog izgleda, pa u vezi s tim danas tumačimo naziv Kozjaka.

Tvrđava

Pobjedom Rimljana nad Delmatima, započinje rimsko vrijeme, u kojem i Klis zbog svog položaja na prijevoju između primorja i unutrašnjosti, i još kao rubno naselje glavnog rimskog središta Salone, ima osobit značaj, te je već tada poznat kao utvrda Kleisa.

Clissa

Pogled na Tvrđavu na hridini

Bizantski car Konstantin Porfirogenet opisuje skupljanje rimske vojske u kliškom klancu, u vrijeme dolaska Hrvata, te govori o osvajanju rimske utvrde Kleisa. Hrvati naseljenu zemlju dijele na Bijelu i Crvenu Hrvatsku, koje zajedno sa bizantskim dijelom uskoro tvore Dalmatinsku Hrvatsku. Svoju državu su administrativno uredili po županijama (neki izvori povezuju bijela i crvena polja u hrvatskom grbu sa 12 županija u Bijeloj i 13 županija u Crvenoj Hrvatskoj). 

Bijela i Crvena Hrvatska

Jedna od značajnijih županija Bijele Hrvatske je i Parathalassia ili Primorska tj Kliška županija, koja se prostirala od Resnika kod Trogira, preko Kozjaka i Mosora, zatim poljičkim primorjem preko Žrnovnice do ušća Cetine, te do Dujmovače na jugu. Knez Trpimir u svojoj ispravi 852. godine spominje Klis kao svoj dvor-imanje. Pod Klisom u Rižinicama Trpimir je sagradio crkvu i benediktinski samostan, o čemu svjedoče i arheološki pronalasci. Sam dvor je mogao biti ili na tvrđavi ili iznad izvora Jadra, gdje su pronađeni zlatni predmeti.

Dolazak Hrvata

Propašću hrvatskih narodnih vladara Klis dolazi pod vlast Arpadovića. Klis je i tada bio zbog svog strateškog položaja važno središte koje je nadziralo trgovinu dalmatinskih gradova sa zaleđem i Bosnom. I onaj znani nam kralj Bela IV koji je gradu Zagrebu 1242. godine darovao Zlatnu bulu, za vrijeme tatarskih ratova sklonio je u Klis kraljicu Mariju, koja mu je tu rodila kćer Margaritu, danas poznatu kao Margaritu Klišku, ili svetu Margaritu Ugarsku-pripadnicu dominikanskog reda.

Margarita Kliška Ugarska

Nakon Bele IV Klisom vlada najmoćnija hrvatska plemićka obitelj- Šubići Bribirski: Juraj I Šubić je najradije stolovao u Klisu, zatim Juraj II (njegov nećak, Pavlov sin). Nakon brojnih borbi, nesloga, pobjeda i poraza Šubićima su ostali Klis, Skradin i Omiš. Najstariji sin Jurja II, Mladin III Šubić, nazvan štitom hrvata, postaje najznamentiji Šubić Kliški. Sklopio je mirovne sporazume s Trogirom, te okolnim gradovima, a udajom svoje sestre Jelene za bosanskog kneza Vladislava Kotromanića, Stjepanovog brata, učvrstio veze s tim dijelom hrvatsko-ugarskog kraljevstva, iz čijeg braka je i rođen prvi bosanski kralj hrvatske krvi Tvrtko I Kotromanić, čiju je vlast Klis primio nakon smrti Mladina III.

Nadgrobna ploča Mladinu III u trogirskoj katedrali

U Klisu se zatim izmijenjuju vlasti hrvatsko-ugarskih kraljeva i hrvatskih velikaša, pa je tako u određenom razdoblju pod vlašću cetinskog kneza Nelipića, pa njegova rođaka Ivana Frankopana, a ne želeći da Frankopani ojačaju, kralj daje Klis na upravljanje Matku Talovcu, te se počinju izmijenjivati upravitelji u kraljevo ime: Ivan Tuz, Žarko Vlatković, Pavao Tar, Žarko Dražojević...a u vrijeme turskih osvajanja pod Krbavskim i Mohačkim poljem, i sve većim pritiskom Turaka u osvajanju Klisa, Klisom je upravljao knez Dujam Žiličić i kapetan Anastazije. Ni tada nikava europska pomoć hrvatskim braniteljima nije stizala, koji su se postojano i dugo borili i opirali turskim prodorima. I jer je knez Dujam Žiličić bio sklon Klis predati Turcima, ban Berislavić imenuje Petra Kružića, pretpostavlja se rodom Poljičana, kapetanom kliškim, uskoro i knezom, te Klis započinje svoj najslavniji dio obrane od neprijatelja. Iako je izostala pomoć Europe i Ferdinanda Habsburškog, Petar Kružić je sam financirao obranu Klisa i odoljevao napadima više od dva i po desetljeća. Kada je Ferdinand konačno poslao pomoć, oni nisu bili sposobni boriti se s rame uz rame sa Kružićevim uskocima, pa nije bilo nikakve koristi od njih, štoviše, izložila je Kružića snažnijem neprijatelju, te je hrabro poginuo te 1537. godine, kada Turci zauzimaju Klis.

Manifestacija-Uskočki boj za Klis

Petar Kružić

Osvojivši Klis Turci osnivaju Kliški sandžak, koji je obuhvaćao teritorij od Drniša, Vrlike, pa sve do Rame na sjeveru od Neretve.U tursko vrijeme, s obzirom da se dotadašnje stanovništvo raselilo, dovedena je raja, koja je mogla biti kršćanska, sa sitnim posjedom zvanim baština, ili muslimanska, sa sitnim posjedom zvanim čiftik, te su uz određena davanja vršili i stražarsku službu. 

U mnogobrojnim pokušajima Mlečana i hrvatskog stanovništva da od Turaka oduzmu Klis, zabilježen je onaj prepad splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra 1596. godine, ali je nakon mjesec dana opet preuzet od Turaka. Tek nakon 111 godina turske vladavine, 1648. godine, Klis uz pomoć hrvatskih ratika, preuzima mletački general Leonardo Foscolo. U to vrijeme opjevani su u narodnim pjesmama neki veliki hrvatski ratnici-uskoci: svećenik Stjepan Sorić, Ilija Smiljanić, Vuk Mandušić...

Foscolo podiže zastavu Sv Marka na Tvrđavi, a skadarski biskup služi svečanu misu u crkvi Sv Vida, (koja je u tursko vrijeme bila džamija). Opet je uslijedilo novo naseljavanje stanovništva i zabilježena su mnogobrojna krštenja turskog stanovništva. Klis je Mlečanima bio značajna baza u Morejskom ratu. Poslije pada Venecije, Klis pripada Austriji zatim Napoleonu 1805.-1813. te ponovo Austriji, do kraja I svjetskog rata.

Sv Vid

Danas se, hvala Bogu, na kliškoj tvrđavi vije hrvatska zastava, sa svojim i bijelim i crvenim poljima (bez obzira na njihov poredak, oko kojeg se neki ne mogu složiti).

Hrvatska zastava na Kliškoj Tvrđavi

Evo da samo još podsjetim i na crkvu u Klisu. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je u Varoši, vjerojatno nastala na temeljima predromaničke crkve. Blagdan Velike Gospe te Sv Roka, je važan događaj za Klis, kada Klišani slave zaštitnika grada.

Klis-Varoš-Crkva UBDM

Tvrđava

Na Tvrđavi u Klisu obnovljena je crkva Sv Vida, a nedavno je tu otkriven i natpis s imenom do sada nepoznate kraljice: Domaslava. S obzirom da je Klis bio prijestolnica hrvatskih kraljeva, sigurno nam krije još mnogobrojne tajne. Posjeta Tvrđavi obogaćuje, pogled očarava...

Klis-zalazak

Podstrana

Osim općine Dugi Rat još i Podstrana pripada Donjim Poljicima, a proteže se od Jesenica ili od brda Mutogras (Monte Grasso-debelo brdo) do rijeke Žrnovnice.  Današnja naselja Podstrane su smještena uz cestu koja prolazi uz samu obalu, a to su: Strožanac, Grljevac, Sveti Martin, Mutogras.

Podstrana

Podstrana

Uvijek sam ova naselja doživljavala samo kao usputne stanice od Splita prema Omišu, činilo se kao da nemaju međusobnu povezanost, osim preko glavne prometnice, pa je tako dojam kao da su to samo nanizane kuće uz cestu s tablicama i putokazima za apartmane. U ponudi jesu brojni apartmani, ali blizina Splita oduzima mogućnost Podstrani da bude samostalna, čak se i hotel Lav smatra dijelom ponude hotelskog smještaja Splita - poznato mi je iz reklama: Dobrodošli u najbolji hotel u Splitu!

Hotel Lav

Hotel San Antonio

Hotel Sunce

Luksuzni hotel Lav s pet zvjezdica, na izvrsnoj je lokaciji uz more, a obuhvaća plažu, uređeni vrt, šetalište, marinu, teniske terene, restorane, barove, kafiće...na moru se nude organizirani sportovi: windsurf, malo jedrenje, sportski katamarani, vodeno skijanje i vodeno skejtanje.

Hotel Lav

Pension Neda

Ispred hotela Lav

Ali Podstrana nisu samo apartmani i nije samo hotel Lav. Kad se malo zaviri u dugu i bogatu povijest naći ćemo na padinama Peruna staro naselje Selo.

Gornja Podstrana

Ovo mjesto se spominje kao Pintutium, mjesto blizu Studene vode, u grčko-rimskom vremenu. U to vrijeme prvi poznati stanovnici ovoga područja bili su Iliri iz plemena Delmata. Svoje štovanje pastirskog božanstva Silvana prikazali su na reljefu koji se nalazi na pročelju crkve Sv Ante u Podstrani. O dobrim trgovinskim odnosima Ilira s Grcima, naročito s njihovom naseobinom Epetion (Stobreč) u blizini, svjedoče ostaci helenističke keramike na brdu Mutogras.  Za vrijeme Rimskog carstva, Pintutium je i dalje pripadao Ilirima, iako se jedan sloj rimskih građana ovdje naselio, a uglavnom su to bili vojni veterani, oslobođenici i trgovci. Ostaci rimske građevine u predjelu Polače, govore o povijesti u kojoj je ovo mjesto na padinama Peruna bilo privlačno za gradnju villa rusticae i ladanjskih kuća i palača. I sad svoju ljepotu čuva u netaknutoj prirodi, kamenim kućama, dvorištima i kaletama, i lijepim crkvama. Stara Podstrana je proglašena etno eko selom, kako bi se zaštitila od nekontrolirane gradnje.

Eko etno - kuća

Kamen, škure , cviće

Dolazak Hrvata na ovo područje poznat nam je po prvom hrvatskom mirovnom sporazumu Mare Nostrum 839. godine, između hrvatskog kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradonika na kneževu dvoru u Sv Martinu. To je ujedno i najstarija župa na ovom području, a crkva datira još od rimskog vremena, jer crkva s grobljem se nalazi na području na kojem su i Rimljani običavali pokapati svoje mrtve, tu su pronađena dva natpisa visokog dužnosnika rimske države Lucija Artorija Kasta. Oba natpisa donose funkcije te poznate osobe viteškog staleža. Prema legendi ista osoba je ujedno poznati nam engleski kralji Artur, osnivač reda Okruglog stola.

Sv Martin

Kameni ulomak - Lucije Artorije Kast

Na području brda Peruna, gdje se u pretkršćansko doba njegovao kult poganskog božanstva Peruna, gromovika, vrhunskog božanstva, kršćanstvo je prihvatilo ovu religioznu tradiciju izgradivši ovdje crkvicu Sv Jurja, koja se spominje u 14 stoljeću. A na Vršini iznad Postrane je još jedna starija crkva Sv Jurja, koja je sagrađena u 11. stoljeću na prethistorijskoj gradini u jednostavnom predromaničkom stilu.

Sv Jure Perun

Sv Jure na Vršini

U Podstrani je poznata i župa Sv Marije, danas je na tom mjestu crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije smještena ispod vrha Peruna, a svojim jednostavnim pročeljem i veličinom dominira  u prostoru i naglašava  centar sela.

Gornja Podstrana

Na ostacima stare crkve iz 1129. godine, koja se spominje kao vlasništvo benediktinskog samostana Sv Petra pod borovima u Splitu, podignuta je Crkva Gospe u Situ, u Strožancu 1956. godine. Oko crkve je srednjovjekovno groblje.

Crkva Gospe u Situ

Crkva Sv Ante građena je kao dvojna crkva Sv Ante i Sv Roka u 17 stoljeću, dvobrodnu unutrašnjost povezuju masivne arkade. Jugoistočno od crkve je kameni zvonik sa naznakama baroknog stila.  Zaštitnik Podstrane je sv. Antun Padovanski, a Dan Općine Podstrana obilježava se na blagdan sv. Ante, 13. lipnja.

Sv Ante

Zapadno od sela, u vinogradima, kao zavjetna kapelica, sagrađena je u 18. stoljeću i crkvica Sv Fabijana i Sebastijana.

Župna crkva Gospe od zdravlja sagrađena je 1991. godine kao centralna građevina modernog poligonalnog tlocrta, sa središnjim ulazom na južnoj strani, na široko pjevalište se prilazi dvostrukim stubištem.

Unutrašnjost župne crkve

Eto, zadržala sam se malo oko ovih crkvica, koje su se utopile i ne dolaze do izražaja u masovnoj, individualnoj, nekontroliranoj izgradnji stambenih objekata,  s često neskladnim oblicima ili nesuklađenim s veličinom parcele na kojoj se nalaze i do koje se dolazi uskim putevima. Taj nered i stihijska izgradnja, koja odudara od tradicijske graditeljske baštine upravo je i krivac što Podstrana  i nema svoj pravi identitet po kojem bi mogla biti elitno mjesto.

Kamena arhitektura u Podstrani

Ipak se nadam da se može popraviti šteta napravljena u zadnjih pedesetak godina. Barem zaustaviti. Podstrana treba ponuditi tradiciju, ponuditi svoju prasku - breskvu, unijeti barem malo tradicionalne dalmatinske, podstranske arhitekture, vratiti škure, dalmatinski crijep, odrine kao zaštitu od ljetnih vrućina...

Podstranski brand - praska (breskva)