srijeda, 12. studenoga 2014.

Zaglav (Dugi otok)



Malo naselje Zaglav na Dugom otoku je idealno odredište za one koji uživaju u ljepoti malog mediteranskog mjesta, a koje je istovremeno i daleko i blizu. 

Zaglav Dugi otok
Ovo mjesto je zavučeno u duboku uvalu Triluke (tri luke), i formirano iza vrha brda (Iza Glavice - Za Glav), a ima svakodnevnu komunikaciju sa kopnom, jer Anamarija i Melita osim u Sali, voze i u Zaglav. U Zaglavu očekuju da im vrate i trajektnu liniju koja je ranije prometovala na ovoj relaciji, a koja je premještena u Brbinj, pa je za one koji žele doputovati automobilom na Dugi otok, ovaj južni dio otoka postao udaljeniji.

Zadar-Sali-Zaglav
Anamarija
Melita
Interesantno je kako na našoj obali ima više mjesta koja nose ime Zaglav: na Visu, na Korčuli, na Cresu...također i Tri luke nalazimo još na Korčuli.... U Zaglav na Dugom otoku doseljeni su franjevci trećoredci glagoljaši 1451. godine, koji su sagradili samostan i crkvu Sv Mihovila Arkanđela. Crkva je sagrađena u gotičkom stilu, sa tri barokna oltara, glavni je posvećen Sv Mihovilu, a sporedni Majci Božjoj i Antunu Padovanskom s lokalnim otočkim krajolikom u pozadini lika.
Sv Mihovil
Sv Mihovil
Sv Mihovil Zaglav

Sv Mihovil
Crkva je posvećena 1458. godine. Oko crkve je groblje. Crkva i stara jezgra sela nalaze se na brdu, tek polovinom prošlog stoljeća stanovništvo se počelo spuštati prema moru, kao i u većini otočnih sela. Centralno mjesto u selu je trgić pokraj Šešeljinih dvora.
Zaglav-staro selo
Pogled iz apartmana Kate Šešelja-staro selo
A u maloj ribarskoj lučici je nekoliko pansiona i restorana, u kojima se uz predivan pogled na more može uživati u domaćim morskim specijalitetima. 
Pansion-restoran Roko
Zaglav
A Zaglav je i svratište za nautičare jer je ovdje benzinska crpka, jedina na donjoj nautičkoj liniji zadarskog arhipelaga.  
Zaglav
Zaglav
U Zaglavu se realizira i zanimljiv projekt Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Tereze Šešelja. Ona je osnovala Udrugu Eko postaja Barbaroža, te dobila i poticaj UNDP-a preko programa COAST. United Nations Developement Programme - Program Ujedninjenih Naroda za razvoj, u ovom slučaju obalnog područja Hrvatske, namjenjen je zaštiti obalnog pojasa, koji je zbog ubrzane urbanizacije i nekontroliranog razvoja turizma izložen opasnosti trajne degradacije.

Eko postaja Barbaroža
Barbaroža ovdje zovu cvijeće koje karakteristično krasi dalmatinske okućnice, vrtove, prozore, balkone...koje se kod mene zove điran, a koji se stručno zove pelargonija. Oh, kako mi ovo lišće barbarože miriše "po dalmatinski" ili "po djetinjstvu".

Barbaroža - điran
Eko postaja Barbaroža je osnovana u cilju poticanja razvitka i unapređenja održivog ruralnog razvoja otoka i okolišno osviještenog turizma, upotrebom obnovljivih izvora energije, permakulturom (permanentnom agrikulturom) i zaštitom autohtonih sorti biljaka, voća i povrća uz edukaciju, informiranje i prenošenje dobrih praksi razvoja otoka.
Eko postaja Barbaroža
Kombiniranjem eko-poljoprivrede i eko-turizma i osmišljavanjem sadržaja za turiste kojima nije dovoljno samo sunce i more, zapuštena područja se pretvaraju u samoodržive zajednice, u kojima se ne oštećuje ništa u prirodi, u kojima se svi resursi ponovo koriste, u kojima se obnavljaju tradicionalni zanati....tradicionalna priprema hrane,  kozmetičkih i ljekovitih proizvoda...uz malo mašte izrada unikatnih suvenira....
Ekopostaja-zaštita i uzgoj autohtonih biljaka
Ekopostaja - aromatične biljke lavanda i smilje
Eko postaja Barbaroža održala je već nekoliko volonterskih kampova sa 15-tak sudionika: Gradnja suhozida, Uređenje biljaka, Uređenje pergola i aromatičnog vrta.... Suhozidi predstavljaju način života s kamenom u Dalmaciji, gdje se rasčišćavanjem malo škrte zemlje od kamena, dolazilo do plodnog vrta. A tako je ujedno i nastajao i ogradni zid i zaštita od vjetra i zaštita posjeda.
Ekopostaja Barbaroža
Na Eko postaju može se svratiti na kratki odmor i uživanje u ambijentu, a može se ostati i duže sudjelujući u volonterskim kampovima. Ovaj kamp s nekoliko slamnatih nadstrešnica, okružen divljim maslinama, predviđen je samo za šatore, a nema određenu cijenu noćenja, već se naplaćuje po principu donacija, koliko tko može i koliko tko želi.

Suhozidi
Inspiracija i inicijativa Tereze Šešelja, dipl.ing. pomorsko-ribarske tehnologije, da na svom otoku nastavi živjeti na način na koji bioraznolikost otoka može opstati u modernom svijetu, oduševljava i daje nadu da se priroda još uvijek može spasiti. Bravo Tereza!

petak, 7. studenoga 2014.

Sali (Dugi otok)

Dugi otok nije samo Telaščica, a Sali na Dugom otoku nisu samo odskočna daska za Kornate i Telaščicu, to je i najnaseljenije mjesto i administrativno središte ovog otoka, na kojem se nalazi dvanaest naselja: Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj obali, a Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali otoka, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska val, te Zverinac, na malom otočiću nasuprot Božave.
Sali - Dugi otok
Neposredna blizina Parka prirode Telaščica i Nacionalnog parka Kornati, utjecala je na razvoj turizma u Salima, koje je idealno mjesto za opuštanje, iz kojeg se može svojom ili iznajmljenom brodicom ili biciklom, uživati u ljepotama mjesta i okolice, na raspolaganju je i taxi služba za vožnju po cijelom otoku.
Dugi otok
Sali
Sali
Sali- Agava
Ribarstvo je najstarija djelatnost Saljana, a o čemu svjedoči i prva pisana isprava o ribarstvu u Hrvatskoj. Osim ribarstvom, stanovništvo se bavilo i skupljanjem soli, po čemu je mjesto i dobilo ime (lat. sal=sol). U mjestu je i danas tvornica ribljih konzervi Mardešić, koja ima svoju ribarsku flotu i solionicu ribe. 
Tvornica ribe

Mardešić pašteta od tune
Restoran Kornat Sali
Maslinarstvo je ovdje sveprisutno još od vremena Grka, u masliniku u Saljskom polju koje stanovništvo zove Maslinova šuma, uređeni su maslinski putevi među stoljetnim stablima, te ovaj maslinik predstavlja jedinstveni hortikulturni objekt i proglašen je botaničkim rezervatom.

Maslinova šuma
Župa Sali spominje se 1105. godine kada je hrvatsko-ugarski kralj Koloman dao naselje Sali u posjed samostanu Sv Marije u Zadru. Crkva Marijina Uznesenja u Salima spominje se 1350. godine, današnja je sagrađena 1465. godine, te je još nekoliko puta dograđivana i obnavljana, te ima izgled trobrodne gotičke crkve sa sakristijom i zvonikom na preslicu s dva zvona. Uz nju je još i zvonik odvojen od crkve s dva zvona. Oko crkve je groblje i lapidarij s nadgrobnim pločama s natpisima na glagoljici.
Uznesenja Marijina
Glagoljaški natpisi
Sali je bilo važno glagoljaško i kulturno središte, u kojem je kroz običaje poticano prožimanje vjerom, te međusobno zbližavanje i druženje, kao i pružanje pomoći potrebnima djelovanjem raznih bratovština. U Salima se i danas prigodno održava glagoljaška misa na svetkovinu Krista Kralja, i gdje saljski "korišti" predstavljaju saljsko glagoljaško pjevanje.

Zvonik i Crkva Uznesenja BDM
Osim župne crkve u Salima je u sred mjesta i zavjetna crkvica posvećena 1579. godine Sv Roku, zaštitniku od kuge, obnovljena 2000. godine, s preslicom na jedno zvono i satom, te sakristijom sa mramornim oltarom, na kojem je uz Blaženu Djevicu Mariju, Sv Sebastijan i Sv Roko.U lučkom dijelu naselja, na Poratu, je crkvica Sv Mikule (Nikole) iz 1583. godine,obnovljena 1999. godine, s preslicom na jedno zvono, kamenim oltarom s mramornim uresima, na kojem je uz Blaženu Djevicu Mariju, Sv Nikola i Sv Franjo Asiški.

Sv Roko
A svako malo mjesto ima nešto čime se posebno ponosi. U Salima je to Čitaonica, osnovana još 1905. godine, i koja je ne samo knjižnica već pravi multimedijalni centar, opremljen računalima, plazma TV-om, pianinom, teleskopom....ovdje je mjesto druženja u kojem se osjeća toplina, entuzijazam, pozitivna energija kojom ovaj prostor zrači. Ovdje se organiziraju šahovski turniri, turniri u stolnom tenisu, priprema saljskih jela i palačinki, kvizovi, natjecanje u pisanju pjesama, natjecanja u govorništvu, natjecanja u starim otočkim igrama, tematske izložbe, škole klavira, kompjutora, radionica u šivanju, učenje stranih jezika...kažu da je knjižnica u Salima postala stil življenja, "svačigov tinel"- svačiji dnevni boravak.

Čitaonica
Ispred Čitaonice
U Čitaonici
I svako misto svoju feštu ima - a u Salima su to Saljske užance - trodnevna fešta koja se održava početkom kolovoza tj vikend prije Velike Gospe, kada je u Salima, osim turista i najviše Saljana koji dođu iz Australije, Europe, Zagreba, Zadra..... Sastavni dio fešte je Ribarska noć, uz kuhanje i biranje najboljeg brudeta, pečenje tuna, srdela i ostalih plodova mora....

Saljske užance
Ribarska noć
Utrka magaraca - Trke tovarov, osmišljena je kao zabavna manifestacija, kojoj nije samo cilj utrka, već i izvođenje raznih skečeva, govora....u kojima je neizbježan lik "umpreštalo" - onaj koji se "u sve pača", koji hoće sve znati, koji se u sve razumije...
Trka tovarov
A Tovareća Mužika je samo nastavak i institucionaliziranje  tradicije koja se po otocima poznavala kao batarela- skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke, kojom su tjerali zle duhove i uroke, s kojom su se veselili i rugali....a instrumenti su rog i šumpreš (peglo na vatru),...koji su bili i u praktičnoj upotrebi otočana, te bubanj i činele. Od 1959. godine, kada je osnovana, prihvaćena je kao sastavni dio Saljskih užanci, te popularizirana na kulturno-umjetničkim priredbama u Hrvatskoj i Europi: Graz, Munchen, Sajam mora i mornara Brest, Vinkovačke jeseni, Otoče volim Te, Zadarski i Riječki karneval, smotre folklora....a od 2012. godine uvrštena je u popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.


Lipo je vidit kako guštaju i zabavljaju se.....djeluje opuštajuće, pa što god tko mislija o tome!

Tovareća Muzika


Kapelnik - dirigent Tovareće Muzike