Malo naselje Zaglav na Dugom otoku je idealno odredište za one koji uživaju u ljepoti malog mediteranskog mjesta, a koje je istovremeno i daleko i blizu.
 |
Zaglav Dugi otok
|
Ovo mjesto je zavučeno u duboku uvalu Triluke (tri luke), i formirano iza vrha brda (Iza Glavice - Za Glav), a ima svakodnevnu komunikaciju sa kopnom, jer Anamarija i Melita osim u Sali, voze i u Zaglav. U Zaglavu očekuju da im vrate i trajektnu liniju koja je ranije prometovala na ovoj relaciji, a koja je premještena u Brbinj, pa je za one koji žele doputovati automobilom na Dugi otok, ovaj južni dio otoka postao udaljeniji.
 |
| Zadar-Sali-Zaglav |
 |
| Anamarija |
 |
Melita
|
Interesantno je kako na našoj obali ima više mjesta koja nose ime Zaglav: na Visu, na Korčuli, na Cresu...također i Tri luke nalazimo još na Korčuli.... U Zaglav na Dugom otoku doseljeni su franjevci trećoredci glagoljaši 1451. godine, koji su sagradili samostan i crkvu Sv Mihovila Arkanđela. Crkva je sagrađena u gotičkom stilu, sa tri barokna oltara, glavni je posvećen Sv Mihovilu, a sporedni Majci Božjoj i Antunu Padovanskom s lokalnim otočkim krajolikom u pozadini lika.
 |
| Sv Mihovil |
 |
| Sv Mihovil |
 |
Sv Mihovil Zaglav
 |
Sv Mihovil
|
|
Crkva je posvećena 1458. godine. Oko crkve je groblje. Crkva i stara
jezgra sela nalaze se na brdu, tek polovinom prošlog stoljeća
stanovništvo se počelo spuštati prema moru, kao i u većini otočnih sela.
Centralno mjesto u selu je trgić pokraj Šešeljinih dvora.
 |
| Zaglav-staro selo |
 |
Pogled iz apartmana Kate Šešelja-staro selo
|
A u maloj ribarskoj lučici je nekoliko pansiona i restorana, u kojima se
uz predivan pogled na more može uživati u domaćim morskim
specijalitetima.
 |
| Pansion-restoran Roko |
 |
Zaglav
|
A Zaglav je i svratište za nautičare jer je ovdje benzinska crpka, jedina na donjoj nautičkoj liniji zadarskog arhipelaga.
 |
| Zaglav |
 |
Zaglav
|
U Zaglavu se realizira i zanimljiv projekt Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Tereze Šešelja. Ona je osnovala Udrugu Eko postaja Barbaroža, te dobila i poticaj UNDP-a preko programa COAST. United Nations Developement Programme - Program Ujedninjenih Naroda za razvoj, u ovom slučaju obalnog područja Hrvatske, namjenjen je zaštiti obalnog pojasa, koji je zbog ubrzane urbanizacije i nekontroliranog razvoja turizma izložen opasnosti trajne degradacije.
 |
Eko postaja Barbaroža
|
Barbaroža ovdje zovu cvijeće koje karakteristično krasi dalmatinske okućnice, vrtove, prozore, balkone...koje se kod mene zove điran, a koji se stručno zove pelargonija. Oh, kako mi ovo lišće barbarože miriše "po dalmatinski" ili "po djetinjstvu".
 |
Barbaroža - điran
|
Eko postaja Barbaroža je osnovana u cilju poticanja razvitka i unapređenja održivog
ruralnog razvoja otoka i okolišno osviještenog turizma, upotrebom obnovljivih izvora energije,
permakulturom (permanentnom agrikulturom) i zaštitom autohtonih sorti biljaka, voća i povrća uz edukaciju,
informiranje i prenošenje dobrih praksi razvoja otoka.
 |
Eko postaja Barbaroža
|
Kombiniranjem eko-poljoprivrede i eko-turizma i osmišljavanjem sadržaja za turiste kojima nije dovoljno samo sunce i more, zapuštena područja se pretvaraju u samoodržive zajednice, u kojima se ne oštećuje ništa u prirodi, u kojima se svi resursi ponovo koriste, u kojima se obnavljaju tradicionalni zanati....tradicionalna priprema hrane, kozmetičkih i ljekovitih proizvoda...uz malo mašte izrada unikatnih suvenira....
 |
| Ekopostaja-zaštita i uzgoj autohtonih biljaka |
 |
| Ekopostaja - aromatične biljke lavanda i smilje |
Eko postaja Barbaroža održala je već nekoliko volonterskih kampova sa 15-tak sudionika: Gradnja suhozida, Uređenje biljaka, Uređenje pergola i aromatičnog vrta.... Suhozidi predstavljaju način života s kamenom u Dalmaciji, gdje se rasčišćavanjem malo škrte zemlje od kamena, dolazilo do plodnog vrta. A tako je ujedno i nastajao i ogradni zid i zaštita od vjetra i zaštita posjeda.
 |
| Ekopostaja Barbaroža |
Na Eko postaju može se svratiti na kratki odmor i uživanje u ambijentu, a može se ostati i duže sudjelujući u volonterskim kampovima. Ovaj kamp s nekoliko slamnatih nadstrešnica, okružen divljim maslinama,
predviđen je samo za šatore, a nema određenu cijenu noćenja, već se
naplaćuje po principu donacija, koliko tko može i koliko tko želi.
 |
Suhozidi
|
Inspiracija i inicijativa Tereze Šešelja, dipl.ing.
pomorsko-ribarske tehnologije, da na svom otoku nastavi živjeti na način
na koji bioraznolikost otoka može opstati u modernom svijetu,
oduševljava i daje nadu da se priroda još uvijek može spasiti. Bravo Tereza!
