Svraćam na otok Pašman, u Tkon, rodno mjesto Generala Gotovine, odakle se sa 3,5 godine s ocem, dvogodišnjim bratom i dvomjesečnom sestricom, preselio u Pakoštane, nakon što mu je majka stradala od eksplozije mine, tijekom gradnje ceste na Pašmanu. Njegova majka, rodom iz Pakoštana, imala je pet sestara, te je njena najmlađa sestra Milka Miočev, tada neudata, preuzela brigu o njima, postavši im druga majka, i s kojom se Antin otac kasnije i oženio, te je Ante dobio još dva brata.
 |
| Tkon |
Tkon je najveće mjesto na otoku i povezan je brodskom linijom s Biogradom. Na Pašman se može doći i iz smjera Zadra, preko otoka Ugljana, s kojim je Pašman činio cjelinu tj bio povezan pličinom, a koja je 1883. godine produbljena kanalom, te su tako nastala dva otoka, a preko kanala je sagrađen most kod naselja Ždrelac.
 |
| Pašman-karta |
Pašmanska mjesta su mala i tiha, to su mjesta ribara i težaka, sva mjesta su na sjeveroistočnoj strani otoka i okrenuta prema kopnu: Ždrelac, Banj, Dobropoljane, Neviđane, Mrljane, Barotul, Pašman, Kraj, Ugrinić i Tkon.
 |
| Ždrelac |
 |
| Banj |
 |
| Dobropoljana |
Otok je bio naseljen još u papovijesti, što pokazuju ostaci liburnskih gradina, ostaci keramike, zatim rimskih villa rusticae. Otok Pašman, spominjan kao Postimana, u ondašnjoj Liburniji u kojoj je predstavljao posljednji otok na putu iz Venecije u Zadar, mogao bi značiti Post manus- izvan ruke - posljednji, iako po nekim izvorima naziv za otok dolazi od rimskog posvojnog pridjeva- Postimus - Postumijev posjed. Nigdje nisam uspjela potvrditi svoju tezu da naziv dolazi od hrvatske riječi pašnjak - bar sam ga ja nekako zamišljala tako, jer je sav lijep, zelen i jer su se ovdje stanovnici dugo vremena bavili stočarstvom, i to pretežno uzgojem ovaca i koza.
 |
| Neviđane-Mrljane |
 |
| Barotul | |
 |
| Pašman |
Na to me asociralo i porijeklo imena Tkon, koje ima ilirski korijen koton, katun - pastirsko naselje, koje se u Porfirogenetovom dokumentu iz 10. stoljeća spominje kao
Katun, što kasnije prelazi u
Tucum, Tcon, Tkon, a kasnije u
Cun, Kun, kako i danas domaći žitelji zovu svoje mjesto: Kun, Tkon.
 |
| Tkon |
 |
| Tkon |
Vrijedno arheološko nalazište iz 6. stoljeća je utvrda Pustograd, koju su stanovnici koristili kao sklonište pred napadima od gusara. Po cijelom otoku je i mnoštvo suhozida koji su zaštićeni spomenici kulture, a unutar kojih su torovi (pastirske nastambe), što nam opet svjedoči o načinu života i glavnoj djelatnosti kojom su se stanovnici bavili. Iz 16. stoljeća su ostaci takve utvrde Veliki Tor - obitelji Ugrinić iz plemena Šubića.
 |
| Pastirske nastambe |
 |
| Pustograd |
 |
| Veliki Tor |
U središtu Tkona je župna crka Sv Tome koja se spominje već u 11. stoljeću, a u današnjem obliku trobrodne bazilike sagrađena je u 18. stoljeću, te obnovljena 1938. godine. Uz nju je i romanički zvonik sa dva zvona, od kojeg je na jednom lik Sv Katarine.
 |
| Crkva Sv Tome |
U mjestu je veliki plac s bunarom i gustirnom, koji je bio središnje okupljalište, a naziva se koledište, ili u njihovom dijalektu kolešće, (kolende-napjevi, pjesme).
 |
| Kolešće |
 |
| Tkon-panorama |
Iznad mjesta, na brdu Kalvarija, uz križni put, dolazi se do Crkve Gospe od sedam žalosti iz 18. stoljeća, a u kojoj se već od 1500. te godine misa i druga prikazanja prema Tkonskom zborniku, sluša na hrvatskom jeziku. Tkonski zbornik je hrvatskoglagoljski rukopis pronađen u Tkonu, bez kojeg bi fond hrvatske književnosti srednjovjekovnog stvaralaštva bio znatno osiromašen, u kojem se iznose misli o ljudskim vrlinama, veselju i žalosti na poučan način. Najvažniji tekst u zborniku je stihovana crkvena drama Muka i Uskrsnuće Spasitelja našega. Tkonski benediktinci su bili stoljećima glagoljaši, što osim glagoljskih natpisa dokazuje i Pašmanski brevijar iz 14. stoljeća.
 |
| Pogled - Gospa od sedam žalosti-Tkon |
 |
| Križni put |
Benediktinci na Pašman dolaze iz Biograda, kada su Mlečani 1125. godine razorili Biograd, pa tako i njihov samostan Sv Ivana u Rogovu, zadužbinu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Dolaskom na Pašman prenose Rogovsku opatiju u samostan na brdu Ćokovac, na kojem je postojao samostan u romaničkom stilu, na temeljima bizantske utvrde i ranokršćanske crkve, 1059. godine sagrađen od strane biogradskog biskupa Teodorika. Benediktinski samostan Sv Kuzme i Damjana, kasnije je obnovljen u vrijeme gotike, te je to gotička crkva i spomenik nulte kategorije, a koji je i danas aktivan, pa mnogi hodočasnici na Uskrsni ponedjeljak rado dolaze na
Ćokovac na misno
slavlje pod sjenovitim
borovima.
 |
| Tkon-Čokovac |
 |
| Pogled s Čokovca |
 |
| Samostan Sv Kuzme i Damjana |
Benediktinci s Ćokovca, brda nazvanog po ptici kos, koju u lokalnom dijalektu stanovnici zovu ćok, poklonili su franjevcima mjesto u Kraju, na kojem je patricijska obitelj iz Zadra 1392. godine sagradila samostan Sv Duje. Njegov klaustar ima oznake kasne renesanse, a malo dvorište i zvonik jednostavnih su baroknih oblika. Franjevački samostan čuva zbirku pretežito ženskih narodnih nošnji,
zbirku tradicijskog lončarstva, tradicijski nakit, nešto pokućstva i
metalna oruđa.
 |
| Franjevački samostan Sv Duje (Kraj) |
 |
| Klaustar franjevačkog samostana |
Svako mjesto
na otoku ima svoju crkvu sa specifičnom gradnjom, svaka je posebna na
svoj način.
 |
| Sv Marija (Roko) Pašman |
 |
| Sv Luka Ždrelac |
 |
| Sv Mihovil-Neviđane-Mrljane |
 |
| Srce Isusovo-Neviđane |
Pašman je podijeljen na dvije općine, jugoistočno je Tkon u kojem su Tkon i Ugrinić jedina naselja, a sjeverozapadno Pašman, u kojem su sva ostala otočna naselja. Sadašnje granice otprilike odgovaraju i povijesnoj podijeljenosti otoka, na južni pod hrvatsko-ugarskom upravom i sjeverni pod zadarskom upravom. Pašman je još uvijek nedovoljno poznat otok, tako blizu kopna, ali ljubomorno ipak od kopna odvojen, bez hotelskog smještaja, sa predivnim pješčanim plažama na sjevernoj strani otoka, sa biciklističkim i pješačkim stazama kroz polja i brda do vidikovca na Bokolju, sa južnom obalom poznatom pod nazivom Piratska obala, za one koje žele uživati u robinzonskom turizmu...
 |
| Dobropoljana |
 |
| Veliki Bokolj |
 |
| Piratska obala-robinzonski turizam |
A u Tkonu se od 2006. godine organizirano održava sportska manifestacija - Škraping, nazvana po riječi škrapa, koja označava pukotine u stijeni. To je vrlo zahtjevna disciplina u kojoj posjetitelji i sportaši iz svih europskih država, kombinacijom penjanja, skakanja, trčanja, hodanja i snalaženja u prirodi, neposredno promoviraju Hrvatsku i njene otoke.
 |
| Škraping |
Kažu ovdje: Pašman je otok bez granica, jer mu pripadaju još i mnogobrojni otočići u Pašmanskom kanalu, Pašman osvaja i ulazi pod najskrivenije pore našeg bića...
 |
| Galešnjak |
....samo što me rastužilo to što, takoreći tek otkriveni otok ljubavi, Galešnjak u Pašmanskom kanalu, jedinstven po svom obliku srca, stoji ranjen, izbrazdan, jer je vlasnik odlučio tu posaditi maslinike (kao da nigdje drugdje nema mjesta za maslinike). Kažu da će otok opet zazelenjeti kad masline narastu.... tako kažu, al' sad boli.....
 |
| Ranjeno srce |
