Radovalo me otkrivanje Ravnih Kotara, tog najplodnijeg dijela dalmatinskog primorja, koji se do vremena provale Turaka nazivao "Hrvati", a koji se prostire od Novigradskog mora na sjeveru do ušća Krke na jugu, ali me najednom nasred te prostrane ravnice uhvatila lagana nelagoda, u trenutku se nadvila sjena nekog prošlog vremena preko mojih misli, te se sebi učinih malenom i nezaštićenom na tom brisanom prostoru, prisjetih se i Ljiljane, moje prijateljice, koja je preko noći prestala biti moja prijateljica, i danas više ne znam ništa o njoj.
 |
Ravni Kotari
 |
| Benkovac |
|
Ali prava prošlost ovog kraja seže još u kameno doba. U razdoblju neolita stvaraju se prva trajna naselja, a u bakreno i brončano doba razvijaju se gradine koje nastanjuju ilirska plemena Liburni, vješti pomorci i gusari, čija bogata materijalna kultura nije još do kraja istražena.
 |
| Asseria |
Na liburnsku kulturu nastavlja se rimska, čijim se građevinama i spomenicima i do danas divimo, a upravo se ovdje na području Podgrađa pored Benkovca nalaze ostaci liburnsko-rimskog grada Asserie, koji je najveći procvat doživio u 1. i 2. stoljeću.
 |
| Asseria |
Grad je bio opskrbljen pitkom vodom, koja je akveduktom dolazila iz izvora Čatrnja kod Lisičića. Oko glavnog gradskog trga - foruma nalazile su se sve važnije javne zgrade, tu su pronađeni brojni kameni ulomci arhitekture i skulpture, od kojih je najzačajniji kameni oltar sa reljefom rimske vučice s Romulom i Remom. Zanimljivi su i nalazi liburnskih nadgrobnih spomenika - cipusa, a isto tako i razni primjerci antičkog stakla, koji se čuvaju u Muzeju antičkog stakla u Zadru.
 |
| Romul i Rem u Asseria |
Asseria se nalazila na važnom putu iz Jadere (Zadra) do Nedinuma (Nadina) prema Varvariji (Bribiru) i Burnumu (rimskom vojnom logoru na Krki), te dalje prema glavnom rimskom gradu Saloni. Ovuda je
u 2. stoljeću proveo svoju vojsku car Trajan na putu za Daciju, i u njegovu čast je u Asseriji podignut slavoluk na ulazu u grad.
 |
| Asseria |
U 4. stoljeću u gradu se razvija i kršćanstvo, te je na forumu sagrađen kršćanski mauzolej - ranokršćanska crkva Sv Pavla, koja je potpuno porušena u turskom ratu, pa je na njenim temeljima, nakon odlaska Turaka 1700. godine, sagrađena nova crkva, koja se i danas nalazi u srcu Asserie i oko koje je groblje, pa je crkva prikladno posvećena Sv Duhu.
 |
| Crkva Sv Duhu |
Za Asseriu se već krajem 18. stoljeća zainteresirao mletački putopisac Alberto Fortis, žaleći za njenom propašću. Krajem 19. stoljeća ovdje počinju istraživanja bečkih arheologa. Najnovija istraživanja se ponovo aktiviraju 1998. godine, te će se 10 mln eura vrijedan projekt "Asseria nova" nominirati 2015. godine za EU fondove, a koji predviđa izgradnju recepcije, galerije, suvenirnice, ugostiteljskog
objekta, prostorija za predavanja i projekcije, klesarsku
radionicu, te kompleks apartmana s atrijem, koji bi služili arheolozima, studentima i predavačima.
 |
| Asseria |
U vrijeme hrvatskih vladara i njihove kristijanizacije sagrađene su brojne crkve na ovim prostorima, najzanimljiviji su ostaci crkve na lokalitetu Crkvina kod Šopota, neposredno pored izvora vode. Ovdje se održavao sabor hrvatskih plemićkih rodova. Danas su vidljivi samo temelji crkve. Na ulomcima kamene oltarne pregrade ukrašene srednjovjekovnim pleterom, otkriven je natpis hrvatskog kneza Branimira iz 9. stoljeća. Ulomci s natpisom kneza Branimira pronađeni su još i u Ninu, Muću i kod Skradina.
 |
| Šopot |
 |
| Natpis hrvatskog kneza Branimira |
Poznata nam je priča o tome kako je ugarsko-hrvatski kralj Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju Mlečanima, i o mletačko-turskim ratovima na ovom području, u tom razdoblju sagrađene su brojne utvrde i kašteli: Kaštel-Benković, Kaštel Perušić, Kličevica...
 |
| Benkovac |
Kaštel Perušić i obližnja crkva Marijina Uznesenja sagrađeni su u
14.stoljeću. Unutar zidova kaštela nalazila se i stambena zgrada,a
svoj izvorni izgled Kaštel je sačuvao je do II svjetskog rata, kada je
porušen. Crkva Marijina Uznesenja u potpunosti je porušena u Domovinskom
ratu, od nje je ostao samo pločnik, s nekoliko nadgrobnih ploča.
 |
| Perušić |
Utvrda Kličevica nalazi se nedaleko od Benkovca kod sela Raštević,
smještena na povišenom platou iznad istoimene rječice, koju podižu hrvatski
plemići Kurjakovići, sredinim 15. stoljeća. O značaju ove utvrde govore brojne bitke koje su se vodile za ovu
utvrdu o čemu svjedoče ostaci brončanog topa, brojne strelice, samostrelski projektili te kamene kugle
katapulta.
 |
| Kličevica |
Izgradnjom Kaštela Benković u 15. stoljeću, započinje povijest nastanka današnjeg Benkovca, administrativnog središta Ravnih Kotara. Smješten na malom brežuljku iznad Benkovca, kaštel dominira benkovačkom ravnicom. To je jednostavna kamena obrambena utvrda s kvadratnim dvorištem u kojem je visoka četvrtasta kula, kasnije su nadograđene dvije okrugle kule. Vlasnici Kaštela su bili zadarska plemićka obitelj Benković, po kojoj je mjesto dobilo ime. Prostor Kaštela danas koristi Muzej grada Benkovca, a preko ljeta Kaštel postaje kulturno središte grada, gdje se održavaju festivali, koncerti, predstave, smotre klapa, ljetni kino...Uz zid Benković Kaštela sagrađena je 1743. godine crkvica Sv Ante, zaštitnika Benkovca, koji se proslavlja 13. lipnja i čime započinje i Benkovačko kulturno ljeto.
 |
| Kaštel Benković |
 |
| Crkva Sv Ante |
Zapravo par dana prije blagdana je tradicionalni Benkovački sajam, koji se održava svakog 10. tog u mjesecu, i koji je zadržao stogodišnju tradiciju, koji se od stočnog sajma proširio na sajam svega i svačega, na kojem je posebna draž kupovanje cijenkajući se, u kojima se uspostavlja skoro pa ritualni proces kupnje i prodaje, gdje se poslovi sklapaju rukovanjem nakon odmjeravanja prodajno-kupovnih snaga, gdje dolazi i mnoštvo znatiželjnika i dokoličara, sve s ciljem tog neposrednog susreta čovjeka s čovjekom, na mjesto gdje su se nekad upoznavali momci i djevojke, ugovarali brakovi...
 |
| Benkovački sajam |
 |
| Benkovački sajam |
 |
| Benkovački sajam |
Ovom sajmu koji se održava u Benkovačkom Selu, u posljednje vrijeme dodana je manifestacija Benkovačka Pijaca, s ciljem oživljavanja središta grada, koja se održava na popularnoj Šetnici Kneza Branimira, a na kojoj se nude autohtona jela i pića, popraćeno glazbenim programom i Bakanalijama - manifestacijom u kojoj studenti obučeni u rimsku odjeću prezentiraju borbe gladijatora i oživljavaju povijest rimskog doba.
 |
| Gradsko vijeće |
 |
| Benkovac Šetnica |
 |
| Bakanalije |
Tijekom lipnja već devetu godinu održava se originalna manifestacija Fišijada, koja okuplja hrvatski sjever i jug, gdje se u Benkovac preseli Slavonija, te se ekipe najvrsnijih kuhara natječu u pripremanju fišpaprikaša, koji je takoreći zaštitni znak Slavonije, ali koji su rado prigrlili i Benkovčani.
 |
| Fišijada |
Još jedna zanimljiva gastronomska manifestacija nazvana Puževim korakom, privlači ljubitelje nezaboravnih okusa i mirisa tako jednostavnih, a tako posebnih specijaliteta od domaćih puževa. Ovom prilikom održava se i utrka puževa na 120 cm, a pobjedniku mora biti sačuvan život, ne smije završiti u kuharskom loncu. (Uh, ovo djeluje malo tužno, kao neko poigravanje sa ovim malim bićima, ah, kakvi smo mi ljudi svežderi).
 |
| Puževi |
Ravni Kotari su zaista jedna bogata tržnica zdrave i raznovrsne hrane i dobrih vina, pa je zato i moguće da u jednom ovako malom mjestu ima ovoliko raznovrsnih manifestacija povezanih sa promocijom hrane i pića, kojima obiluje ovaj kraj: Bukara Benkovac, Vinfest Benkovac, Bukovačko-ravnokotarski stol, Benkovački prisnac, gastromanifestacija Beeeenkovac- janjetina i jaretina kao brandovi manifestacije...također u travnju se ne propušta Fritaja sa šparogama i jajima...
 |
| Fritaja od šparoga |
 |
| Benkovački prisnac |
Osim gastro manifestacija, tu su i razne glazbene manifestacije: Etno fest, Večeri klapske pisme, Rock koncert Vlajternativa....
 |
| Večer klapa |
Gradove obično prepoznajemo po razglednicama na kojima dominiraju crkveni zvonici, a ovdje u Benkovcu je iz temelja promijenjena ta razglednica grada. Zvonik koji vidimo sada potpuno se razlikuje od prethodnog, čiju je gradnju tada pomogao Car Franjo Josip, prilikom posjete Benkovcu. Crkva Male Gospe u središtu grada na Trgu Alojzija Stepinca bila je
sagrađena 1863. godine, ali je u Domovinskom ratu potpuno srušena, čak
su izvađeni i temelji, a teren je nasut i pošumljen. Današnja crkva
je dovršena i posvećena 13. rujna 2003. godine.
 |
| Crkva Male Gospe koja je srušena |
 |
| Crkva Male Gospe- nova | | | | | |
|
Na istočnoj strani grada na cesti koja vodi prema Kninu je Crkva Sv Jovana sagrađena krajem 19. stoljeća. Ova crkva je sagrađena u neobizantskom stilu, ima križni tlocrt i osmerokutnu kupolu, oblik karakterističan za pravoslavne crkve. Pravoslavno stanovništvo na ove prostore doseljava nakon odlaska Turaka, mletačke vlasti su im za njihove vjerske obrede omogućile korištenje starih srednjovjekovnih crkvi u Kolarini, Atagić Kuli, Miranjima, Ceranjima...Suživot dviju religijskih zajednica je relativno miran sve do početka 20. stoljeća kada se javljaju ideje o nacionalnim državama. Kada je nakon Austrijske Monarhije stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavija, s konceptom vodeće uloge Srba u toj novoj zajednici, pa se tako Benkovac, kao i Knin, u kojima je krajem 19. stoljeća živjelo pretežno hrvatsko stanovištvo, sistemski naseljava srpskim stanovništvom, te postaju središta srpskog nacionalizma. Stvarajući otpor težnji hrvatskog naroda za osamostaljenjem, nameću rat, u kojem je benkovačko područje teško stradalo, minirane su sve katoličke crkve, protjerani Hrvati iz svojih domova...
Pravoslavne crkve nisu stradale...
 |
| Crkva Sv Jovana |
Danas Benkovac pronalazi svoje mogućnosti tako da se sve više orjentira na očuvanje lokalnog identiteta,
tradicije i običaja, jačanje autohtone i ekološke proizvodnje, čime se
utječe na razvoj rurarnih područja.
 |
| Etno |
 |
| Vinarija Benkovac |
 |
| Seoski turizam |
Benkovac nećemo moći zaboraviti jer će nas podsjećati u mnogim našim dalmatinskim dvorištima, i koji za razliku od bijelog bračkog i trogirskog kamena, nosi u sebi toplu boju zemlje u kojoj je "rastao". Benkovački pločasti kamen poznat je
još iz antičkog vremena koji je u prvom redu služio za
izgradnju, ali se uvidjelo da se od istog kamena može na
poseban način osmisliti i napraviti na stotine sitnih detalja na
unutranjim i vanjskim zidovima, stupovima, dvorištima, ogradama,
stazama...
 |
| Benkovački kamen |
