Vela Luka (Korčula)

Evo prošlo je dosta vremena od kada sam planirala sa Lastova krenuti u Vela Luku.

Vela Luka

S obzirom da je moj prvi susret s Vela Lukom bio donekle traumatski, jer je bio povezan sa lječilištem Kalos, ponovnim otkrivanjem Vela Luke, pokušat ću prekriti taj osjećaj baš kao što sam tijekom vremena to često činila, dok smo se u grupicama okupljali pjevajući: "Kad ću opet doć, da te vidim ja...."

                                        kao i poznati Velolučani: Oliver Dragojević i Jasna Zlokić.

Vela Luka je mjesto umjetnika, slikara i kipara, pjesnika i pjesme: osim Olivera i Jasne, tu je i kipar, slikar i pjesnik Izvor Oreb, pjesnik Danijel Dragojević, kipar Ante Marinović, književnik Šime Vučetić, konceptualni umjetnik Gorki Žuvela... i drugi. Za svoje mjesto reći će da je to "najlipša vala na svitu".

Najlipša vala na svitu - Vela Luka

Velu Luku u značajnoj mjeri definira i  klapska pjesma. U mjestu, u kojem su počele djelovati jedne od najstarijih klapa na području Dalmacije i koje je bilo jedno od najživljih rasadnika takvog načina pjevanja, danas djeluju muške klape Vela Luka, Ošjak, Proizd, Škoji, kvartet Portun. Folklorno društvo Kumpanija njeguje i tradicionalne velolučke plesove: Mafrina, Četiri pasa, Tanac, Pritilica, Šega-šega i posebno atraktivan ples s mačevima - Ples od boja, poznatiji kao -Kumpanija.

Kumpanija

I stvarno je Vela Luka najlipša vala- to je zaljev dug više od 9 km, jedno je od najboljih sidrišta, u okolici su slikoviti otočići, duboke uvale, brdo Hum i pitomi brežuljkasti reljef, a Vela Luka mirno mediteransko mjesto, čija je ljepota krajolika i neiskvarena priroda idealna za razvoj turizma.

Vela Luka - pogled s brda

U blizini Vela Luke je Vela spila, arheološko nalazište koje svjedoči o naseljenosti pretpovijesnih ljudskih zajednica.

Vela spila

Vela Luka je osnovana kao mjesto tek u 19. stoljeću, kada se određena skupina stanovnika Blata koji su ovdje posjedovali zemlje i kuće, odlučila trajno preseliti u Vela Luku, sagradili su svoju župnu crkvu Sv. Josipa, i dobili mjesnog glavara.

Crkva Sv Josip- Vela Luka

Crkvica Sv. Vicenza koja je danas u središtu Vela Luke, sagrađena je u 16. stoljeću, bila je premala za sada naraslo stanovništvo. Naime ta crkvica je služila pomorcima i veleposjednicima koji su tu navraćali na svoj posjede, a sagradio ju je imućni korčulanski veleposjednik Ismaeli Vicko.

Sv. Vicenz

Ali još iz ranijeg vremena, na mjestu ilirske gradine u 15. stoljeću je sagrađena Crkva Sv. Ivana na Gradini, u kojoj je vrlo interesantna oltarna pala, velika slika na drvenoj podlozi - plitko izrezbaren rustični reljef Ivana Krstitelja.

Sv Ivan na Gradini

Crkvica Sv. Roka podignuta je na groblju Vela Luke. Također, zavjetna crkva Gospe od Zdravlja, sagrađena malo dalje od mjesta, podignuta je nakon velike epidemije kuge na Korčuli u 19. stoljeću.

O pobožnosti ovih ljudi svjedoči još nekoliko crkvica u blizini: Gospa Karmelska, Gospa od Milosti, Gospa od Začeća,te iako je većina crkava iz novijeg vremena, one daju ono što su neka stara naselja imala ranije: spomenike koji doprinose saznanjima o jednom vremenu, ljudima, kulturi.

Centar za kulturu

Spomenik- Susret umjetnika

Uz pojedine blagdane vezani su crkveno pučki običaji, pa se na blagdan Sv. Josipa zaštitnika župe obilježava Dan grada, a vrlo je interesantan običaj vezan uz blagdan Sv. Ivana Krstitelja. Po starom običaju na Gradinu se dolazi brodicama okićenim cvijećem, sa hramonikašem i pjevačkim društvom, a poslije Mise je blagoslov ljekovitih trava: lavande, ružmarina...uz narodno slavlje, pjesme, ples, igre, a povratak kući se pretvorio u veslačko natjecanje - ragatu Sv. Ivana. Uoči Sv. Ivana i Sv. Petra palile su se na gumnima vatre od smilja i misrisnog bilja, kako bi se otjerale nečiste sile.

Vela Luka

Vela Luka je poznato nalazište ljekovitog mulja i to je područje izvanredno blage klime, što su osnovni preduvjeti za izgradnju suvremenog lječilišta Kalos,  u kojem se veoma uspješno liječi veliki broj oboljenja, provodi razna preventivna rehabilitacija te specijalni wellness programi.

Kalos

Dakle, u Kalos dakle ne morate doći samo ako vam treba rehabilitacija, već se ovdje provode suvremeni wellnes programi u kojima možete dati novu energiju svom tijelu i duhu. A zonu odmora naći ćete i u potpuno obnovljenom i neprepoznatljivom hotelu Korkyra! Hotel je obovljen i izvana i iznutra sa 58 dizajnerskih soba, u hotelu postoji zona za odmor i opuštanje, ukrašena zvjezdanim nebom i opremljena grijanim klupama, a izvana se pruža predivan pogled na uvalu, šetnicu uz more i luku.

Hotel Korkyra

Korkyra na rivi

Korkyra

Nezaobilazne destinacije svih posjetitelja Vele Luke su otočići Proizd i Ošjak, omiljena i po svojoj ljepoti nadaleko poznata izletišta. Tri najljepše plaže vela Luke  -Bili Boci,  nalaze se na sjevernoj strani otočića Proizda, udaljenog pola sata vožnje brodom, odakle se pruža prekrasan pogled prema susjednom otoku Hvaru i prema otvorenoj pučini.

Proizd

A Ošjak udaljen od Vela Luke desetak minuta vožnje brodom, i okružen gustom borovom šumom, pruža mir, tišinu i  jednostavnost. Netaknuta priroda, miris Mediterana, kristalno čisto more, sunce i toplina, gdje se zaboravlja ritam svakodnevnog urbanog života, podsjetit će vas da s pravom ovaj otok nazivaju - otok ljubavi.

Ošjak

Lastovo

Za razliku od Visa, iako je i Lastovo dugo bilo "vojni" otok, Lastovo mi je uvijek ostavljalo neki topli prizvuk, ne znam da li zbog imena koje podsjeća na laste i proljeće, ili zbog prijateljstva iz djetinjstva sa djevojčicom Lucijom iz Ubli sa Lastova.

Lastovo

Lastovsko otočje je od 2006. godine proglašeno parkom prirode, a sa Lastovom, najvećim u tom otočju čine ga 46 otoka, otočića i hridi. .Lastovo je naš najistureniji naseljeni otok, zadivljujuće ljepote, nenarušenog sklada, s kristalno čistim morem, osamljeninim uvalama- njih 46!. Površina Lastova je 46 km2, a tu je još magična brojka 46 polja, 46 crkvica...

Karta otoka

Lastovsko otočje

Na otok se pristaje u trajektnu luku u Ublima, trajektnom ili katamaranskom vezom Split-Hvar-Vela Luka-Ubli. U ljetnim mjesecima postoji veza i sa Dubrovnikom i Barijem.

Ubli

U Ublima su sačuvani ostaci kamenih grobova iz antičkog vremena. Također je ovdje pronađen interesantan reljef koji datira iz 5. ili 6. stoljeća , a koji prikazuje euharistiju sa križem i janjadi. Lastovo se u pisanim dokumentima prvi put i spominje u 6. stoljeću kao Ladesta ili Ladeston.

Lastovo

Reljef

Otok je primarno bio naseljen Ilirima, a otoku su dali ime grčki pomorci i trgovci koji su iz južnih kolonija, sa svojim proizvodima plovili u zemlju Ilira, a prema sličnosti sa otokom Lado u Jonskom moru.

Lastovo

Prema ostacima u špilji Rača na otoku postoje tragovi čovječje prisutnosti još od kamenog doba 8000 godina pr Kr. Ostaci grčke keramike ukazuju da je bio sastavni dio grčke kolonije Issa. Rimljani su ostavili brojne tragove svoje prisutnosti u seoskim gospodarstvima tzv. villa rusticae, kao i brojnim vodocrpilištima-lokvama. Svoje središte Rimljani su imali u Ublima, a otok su zbog njegove ljepote nazivali Carski otok- Augusta insula.

Svjetionik

Slaveni i Neretljani otok naseljavaju u 7. i 8. stoljeću. Ime otoka se prepisivalo kao Augusta, Lagusta ili Lagosta, na posljetku rimska forma imena Lasat upotpunjena sa slavenskim sufiksom, te dala finalno ime: Lastovo. Zbog stalnih gusarskih napada na mletačke lađe, osveta dužda Petra Orseola II kulminirala je razaranjem naselja 998 godine, pa su stanovnici izgradili grad na unutrašnjoj strani brda, kako bi se lakše branili.

Lastovo-unutrašnjost otoka

U 13. stoljeću Lastovo je dobrovoljno pristupilo  Dubrovačkoj Republici, nakon što je Republika obećala da će se  poštovati lastovska autonomija i tradicija. Lastovski statut iz 1310. godine je unikatni dokument koji svjedoči o pravnom žvotu male otočke komune, prema kojem lastovci nisu bili ničiji kmetovi, već su odlučivali  o vlastitoj budućnosti, čuvajući slobodu i tradicionalne vrednote. Zbog ograničavanja autonomije dolazilo je do bune, čime je u Lastovo ušla i mletačka vlast, koja ga zatim vraća Dubrovačkoj Republici, ali nakon ponovne bune potpuno gubi autonomiju 1652. godine. Ukidanjem Dubrovačke Republike 1808. godine, Lastovo pripadne Francuzima, zatim kratko Britancima, pa Habsburškoj Monarhiji od 1815. godine. Talijanska okupacija otoka traje od 1918. do 1943, kada ulazi u sastav Jugoslavije. Do 1992. godine na otoku je bio ograničen pristup, jer je služio kao vojna baza JNA.

Tragovi-vojni otok

Lastovo ima bogatu povijesno kulturnu baštinu, prekrasne obiteljske kuće iz 15. i 16. stoljeća, sa sularima i skalinadama, te sa posebnim graditeljskim izričajem koji se naročito očituje u gradnji fumara (dimnjaka), te su oni i zaštitni znak Lastova, gdje se svaki graditelj natjecao da njegov fumar bude što originalniji i neobičniji.

Lastovo-dimnjak

Lastovo-dimnjak

Dimnjak

Na Glavici iznad mjesta ističe se Kaštel, sagrađen za vrijeme Dubrovačke Republike, koji se danas koristi kao meteorološka stanica. Ispod Glavice je kneževa palača - Palac, koja je i danas najljepša kuća na Lastovu.

Kaštil

Palac

Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana, ranokršćanskih svetaca i iscjelitelja, zaštitnika Lastova, najveća je i najljepša crkva na otoku, a sagrađena je prije 14. stoljeća. U njoj se nalaze mnoge vrijedne slike, između ostalih tu je rad Giovannia Lanfranca jednog od najboljih rimskih majstora 17. stoljeća. Svoje nebeske zaštitnike Lastovci slave 26. rujna, kada se na svečanosti okupe ne samo mještani otoka, već i čitave Dalmacije, a nije rijetkost da i iseljenici iz prekomorskih zemalja, dođu slaviti ovaj blagdan.

Crkva Sv. Kuzme i Damjana

Sa ovom crkovom na otoku je ukupno 46 crkvica. U blizini župne crkve je crkvica Sv. Josipa, pored vrtića crkva Sv.Augustina, Bazilika Sv. Petra, crkva Sv. Luke - najstarija na otoku iz ranog srednjeg vijeka, crkvica Sv. Lucije, crkvica Sv. Vicenza, Sv. Marije, Sv. Ivan na Glavici, Sv. Juraj na Humu, Sv. Jerolim u Skrivenoj luci,  Sv Ciprijan nad Skrivenom lukom, Sv. Petar u Ublima, Sv. Nikola, Sv. Roko....  i mnoge druge.

Crkva Sv. Marije

Ovaj prekrasni otok, ta sačuvana i nedirnuta ljepota, prilika je za uživanje, posebno onima koji podrazumijevaju da je ljetovanje na Lastovu više od sunčanja i kupanja, a isto tako da je ovdje moguće zbog blage mediteranske klime pronaći odmor tijekom cijele godine.

Lastovo-sa svojim slikovitim kućama

Važno je spomenuti da na ovom otoku nema zmija otrovnica, pa se bez bojazni može šetati poljima ili ljenčariti u hladovini borova. Lastovo nije veliki otok, pa ga se svega može propješačiti, 9,8 km dug i 5,8 km širok, što je vrlo zanimljivo za one koji žele provesti aktivan odmor, planinariti na pitomim brdima ili povesti se brojnim biciklističkim stazama, i otkrivati brojne srednjovjekovne crkvice.

Prekrasan pogled

Pogled na Zaklopaticu

Raj za zaljubljenike podmorja je još neistraženi svijet i ljepote lastovskog akvatorija, jedno od ribom najbogatijih područja, a raskošan je i biljni svijet podmorja, gdje bujaju zajednice morske cvjetnice.

Lučica

Jednako se može uživati i u razgledavanju otoka brodom ili odlazak na izlet na neki od otočića u ovom arhipelagu, na primjer na Saplun, imati riblji picnic...Jedan zanimljiv i jednostavan recept sa Lastova su srdele na ražnju: srdelama se očisti utroba, ostrani glava i nanižu se na plosnati ražanj, pripaziti da ubod bude iznad kosti, pa je u prvom pečenju kost dolje, okretanjem ostane iznad tako da se spriječi padanje u žar, gotove srdele se skinu i poklope...i jedu....jednostavno i ukusno!!!!! Možete dodati kao prilog povrće na gradele!

Srdele na ražnju

Povrće na gradele

Kuća Glumac

Na Lastovu svatko može pronaći plažu prema vlastitom ukusu ili uzrastu: litice, šljunak, pijesak, svaka uvala na otoku je potencijalno mjesto za kupanje i uživanje u moru.

Lučica

Skrivena luka

Lastovsko ljeto, kao i po drugim otocima, bogato je kulturno umjetničkim programom, Lastovska noć, Klapske večeri, Festival "Za Lastovo sve bi da" osmišljen kao druženje publike, izvođača, autora... zatim Festival "Lastovo otok glazbe", međunarodna fešta modernih ritmova i bendova, zatim Ribarska noć u Lučici, najpitomijoj i arhitektonski najljepšoj i najsačuvanijoj vali otoka Lastova... 

Zalazak sunca u Lučici

Lastovo-otok glazbe

Na Lastovu se još uvijek živi u skladu sa prirodom i tisućljetnom tradicijom, to je jedna čudesna mala oaza sa slikovitim brežuljcima, skrovitim uvalama, mirisnim poljima, vinogradima, maslinicima...ovdje ljudi, kao i u mnogim otočkim i primorskim mjestima "pate" od sindroma-pomalo, žive u laganom i opuštenom ritmu: pomalo, polako, sutra ćemo...ako nikada niste, dajte da i vas uhvati ovaj sindrom...uopće nije teško, jako je ugodno....

Lastovo

Cvijet kapara

A Lastovski poklad, nije samo običan karneval, već ima stoljećima staru tradiciju, spominje se još 1390. godine, a prema legendi, zasniva se na starom povijesnom događaju, kada su katalonski gusari napali Korčulu i na Lastovo poslali glasnika da se predaju. Umjesto predaje, lastovci su se naoružali, a žene i djeca u kapelici Sv. Jurja na Humu molili, i strašna oluja uništila je katalonsku flotu, katalonskog glasnika su uhvatili, za porugu ga na magarcu proveli kroz mjesto, zatim pustili niz uzu-konop, i zapalili.... Za vrijeme Poklada koji traju od 17. siječnja do Čiste srijede, izrađuje se  lutka Poklad od klasa žita i zobi i od tvrde ribarske mreže, oblači se u svečanu robu, Pokladari su također svečano obučeni, okupljaju se i Lijepe maškare, koje predstavljaju tursko roblje, i ne smiju se sresti sa Pokladarima sve do paljenja Poklada.Spuštanje Poklada niz konop i paljenje poraćeno je uzvicima oduševljenja, nakon čega se nastavlja svirka lire, pjesma i ples.

Pokladari

Poklad

Mogla bih se naviknuti živjeti na Lastovu, odgovara mi filozofija "pomalo", a možda prepoznam  i djevojčicu Luciju, da joj kažem da je Lastovo zaista bajkovito, baš onako kako mi ga je ona približila i još ljepše nego sam ga ja mogla zamisliti...

Kamene uličice-Lastovo