A za Brela ste sigurno svi čuli, jer su prisutna u svim turističkim prospektima hrvatske obale, i s prepoznatljivom slikom plaže uz koju je mali kameni otočić iz kojeg rastu borovi. Već 1968. godine Brela su okrunjena kao Prvak Jadrana za velika dostignuća u turizmu.
|
Brela panorama
|
I sam naziv mjesta ponekad može pridonijeti njegovoj atraktivnosti. Meni sama riječ: Brela - zvuči privlačno, osvježavajuće, čisto...
|
Brela
|
Brela su i dobila ime po mnogim izvorima vode na površini - vrila i pod morem - vrulja. Prvi put se spominje u Porfirogenetovoj knjizi oko 950. godine kao Beroullia - Vrulja, i to kao jedna od četiri utvrde Neretvanske kneževine (već smo to spomenuli i ranije: Vrulja, Makar, Ostrog, Labineza). Tu oko Vrulje se već u 16. stoljeću razlikuju Gornja Brela na Biokovu i Donja Brela u primorju.
|
Brela - tipična razglednica |
Biskup makarski Nikola Bjanković (1645.-1730.) je na predjelu Soline izgradio Oratorij reda Svetog Filipa Nerija i Crkvu Gospe od Karmela, i njegovo promicanje Brela može se smatrati prvim počecima turizma. Meditirajući pod borom izraslim iz stijene i nadvijenim nad morem, označio je osnovnu prednost ovog područja - plaže pod borovom šumom, sa kristalno čistim morem. Taj dugovječni bor je i nazvan Bjankovićev bor. Nažalost, bor je nebrigom posječen prilikom izgradnje hotela, ali je povodom 350. godišnjice njegova rođenja posađen novi bori postavljeno spomen obilježje biskupu Bjankoviću.
|
Gospa od Karmela
|
U Brela su do prvog svjetskog rata dolazile na odmor bogate obitelji iz Splita, Zadra i Trsta. Ovdje je kraljica Marija Karađorđević, inače rumunjska princeza, zadivljena ovim pejzažom, htjela 1930. godine sagraditi dvorac, ali se od tog zbog politike odustalo, te je sagrađen u Miločeru u Crnogorskom primorju.
|
Brela -Šćit |
|
Brela - Podrače |
Tridestetih godina 20. stoljeća otvaranjem penziona Soline započinje organizirani turizam u Brelima. Gosti su bili pretežno Česi, Slovaci i Austrijanci. I dok još nije bilo struje, te se za rasvjetu koristio ribarski feral, voda se cisternama dopremala i slobodnim padom spuštala do soba, te je velika prednost dostignuti standard - wc i tekuća voda. Na tom mjestu je sagrađen i prvi hotel Soline, a slijedi izgradnja mnogih ljetnikovaca imućnijih obitelji, a zatim i izgradnja ostalih hotela.
|
Hotel Soline |
|
Berullia |
|
Mediteran i Marina |
Početkom 60 -tih godina uvodi se struja, rješava se pitanje pitke vode, gradi se cesta i lučica...turizam se sve snažnije razvija...kuće su uređene sa puno smisla za lijepo i skladno, domaćini su uzorni ugostitelji i poduzetnici, odnos prema gostima je na zvidnoj razini, a sve dokazuje i niz medalja i plaketa, pa su Brela i breljanske plaže zasluženo ubrojene među svjetske top turističke destinacije.
|
Kamen Brela- turistički simbol |
|
Plava zastava- Punta Rata |
Najpoznatija je plaža Punta Rata ili Dugi Rat, ispred koje je onaj znameniti simbol Brela - Kamen Brela, kojeg još nazivaju kamen ljubavi, i to je prva plaža u Dalmaciji na kojoj se vijorila Plava zastava. Plavu zastavu imaju i plaža Berullia i Stomarica. Vrlo interesantna je i romantična, teško pristupačna plaža Vrulja, sjeverno od Brela, gdje je jedan dio rezerviran za naturiste, koji ovdje zaista mogu naći savršen mir.
|
Punta rata |
|
Stomarica |
|
Vrulja
|
Brela su zaista reprezetativan ulaz u Makarsko primorje. S Baškom Vodom je skoro potpuno povezan, znat ćete da je hotel Berullia taj koji ih razdvaja, ili spaja...
|
Brela razglednica
|
I ovdje su ostaci ilirskih gomila koje svjedoče o životu ilirskog plemena Delmati, nakon toga rimsko vrijeme svjedoče mnoge villa rusticae i nekropola u Solinama, te rimska cesta koja je spajala Tilurij (Trilj) s Muccurumom (Makarskom), preko Dubaca i Neviste. U 7. stoljeću Hrvati ovdje imaju utvrdu u svojoj Neretvanskoj kneževini Paganiji. U 14. stoljeću područje je pod vlašću Stjepana Kotromanića, te ugarsko-hrvatskog kralja Ljedevita I, a potom pod vlašću bosanskog kralja Tvrtka I, te su do pada pod Turke pod vlašću bosanskih vladara Hrvatinića i Kosača. Nakon oslobođenja od Turaka dolaze Mlečani, te Austrija, Francuska, opet Austrija...sve već znamo dalje. Iz vremena francuske vladavine ostala je nedovršena Napoleonova cesta koja je preko prijevoja Neviste i preko Gornjih Brela, trebala spajati Makarsku sa Zabiokovljem.
|
Gornja Brela
|
Župa Brela se formira oko crkve Sv Nikole iz 14. stoljeća, u Gornjim Brelima. Od 1963. godine župa je podijeljena na gornjobrelsku - s župnom crkvom Gospe od Zdravlja, i donjobrelsku - s župnom crkvom Sv Stjepana, a čiji blagdan obilježavaju kao Dan grada 03. kolovoza, naravno uz svečanu Misu i prigodni program u lučici Soline.
|
Sv Nikola
|
|
Nova crkva Gospe od Zdravlja - Gornja Brela
|
|
Stara Crkva Gospe od Zdravlja
|
|
Sv Stjepan
|
A turizam danas, kao osnovna djelatnost breljana, zakoračio je i u Gornja Brela, koja su gotovo potpuno u Parku prirode Biokovo...ali nakon ovog primorskog dijela, slijedeći moj obilazak bit će baš Biokovo, jer se kao barijera koja štiti ovo predivno područje hrvatskog raja, ne može zaobići, mora ga se posjetiti!