Krenemo li iz Stona istražiti Pelješac, na najužem srednjem dijelu poluotoka Pelješca stići ćemo u Janjinu. Janjina je malo naselje smješteno između dva mora: Veliko more je otvoreno pučini, stjenovitih obala i skrovitih plaža, a Malo more je zaštićeno i pitomo, s brojnim otočićima između Pelješca i kopna.
 |
| Janjina |
U janjinskom kraju postoje mnoge ilirske gradine od kojih je najpoznatija Gradina iznad Janjine sa ostacima keramičkih predmeta , grobova, zidina, u kojima su živjela ilirska plemena Plereji i Ardijejci.
 |
| Ilirski grobovi |
U antičko vrijeme Grci su se koristili ovim dijelom Pelješca, jer je kao najuži dio poluotoka bio pogodan za organiziranje i razvijanje trgovačkih veza između grčkih kolonija Narone, Korkyre i Isse.
 |
| Janjina |
Dolaskom Rimljana započelo je nicanje brojnih villa rusticae, s mozaicima, kupaonicama, opekama u ovom pitomom kraju, čiji ostaci i danas o tome svjedoče. Iz tog vremena je i nadgrobna ploča kod crkve Sv Stjepana, grobovi rimskih vojnika na Grudici i u Sreseru, rimski novčići iz Sutvida....
 |
| Rimska kolona |
Janjina se prvi put spominje u 13. stoljeću, a ime naselja povezuje se sa grčkim gradom Ionaninom, ili sa crkvom Sv Ivana. Sastoji od dva dijela: Janjine i Zabrežja (naselja iza brda). Okružuje
ga prostrano Janjinsko polje s bujnom vegetacijom i vinogradima
 |
| Janjina povijesna razglednica |
Dolaskom Dubrovčana na poluotok Pelješac Janjina postaje župa koja obuhvaća Janjinu, Drače, Seser i Popovu luku.
 |
| Janjina |
Crkva Sv Stjepana uskoro prestaje biti župnom crkvom, a to postaje novodograđena crkva Sv Vlaha, na mjestu nekadašnje crkve Sv Ivana. Najvažnija bratovština je Bratovštima Sv Stjepana, a jedna od najvažnijih svetkovina je svetkovina Sv Stjepana, 03. kolovoza, pravo narodno veselje, kada se pale "kraljevi".
 |
| Janjinsko groblje kraj crkve Sv Stjepana |
 |
| Crkva Sv Stjepana |
 |
| Crkva Sv Vlaha |
 |
| Crkva Sv Vlaha |
Za vrijeme Dubrovačke Republike Janjina je bila kapetanija, gdje su sagrađene brojne kapetanske kuće, ali nije sagrađena ni jedna obrazovna institucija. Kapetanske obitelji obrazovale su svoje sinove u inozemstvu, a prva škola otvorena je tek 1828. godine.
 |
| Janjina |
 |
| Janjina |
 |
| Prva škola |
 |
| Škola-Janjina |
 |
| Dom kuture |
Za Janjinu ćete čuti kako je nazivaju Malim Parizom. Naziv je ostao još od 30-tih godina 20. stoljeća, kada je trgovački putnik Ivo Celegin stigao u Janjinu, tada obrtničko središte Pelješca, u kojem su se svi uredno odijevali, a nepisano pravilo je bilo bijela košulja za muškarce, dok su djevojke pratile modu i odijevale se kao one u velikim gradovima, u to vrijeme vladalo je veliko veselje, bilo je vrijeme pokada, ples se organizirao u dvije dvorane, bilo je mnogo mladih, i gledajući sav taj divan svijet Ivo je uzviknuo: Ovo nije Janjina ovo je Mali Pariz! Naziv je ostao i do danas, neki ga spominju kao pošalicu drugi sa strahopoštovanjem.
 |
| Jannjina- Kraljev put ili Napoleonov put |
Danas se ne može osjetiti taj duh Pariza zbog kojeg je ostalo ime. Ovo
je danas jedno mirno mjesto, gdje možete čuti pijetla kako kukuriče ili
susresti putem magarca. Na Francusku jedino podsjeća Napoleonov put koji od Stona prelazi preko Pelješca i kroz Janjinu, s tim da je povijest prekrivena asfaltom.
 |
| Kamenjar |
Ovo je idealno mjesto za sve one koji bježe od užurbanog načina života i za sve one koji žele upoznati lokalne običaje i autentičan način života, utemljen na gospodarskim osnovama vinogradarstvu i maslinarstvu. Mjesto je udaljeno samo 2 kilometra od mora, a u obližnje luke Drače i Seser može se stići biciklom ili pješke, što je savršen način za ljubitelje prirode i upoznavanje brojnih biljnih vrsta.
 |
| Drače |
 |
| Dalmatinska perunika |
 |
| Modro lasinje |
 |
| Pelješke orhideje |
