Idem sada s druge strane Biokova, koje ovdje zovu u ženskom rodu - Bijakova. A iza brda, ili kako se starohrvatskim jezikom to kaže - iza gvozda - eto me u Zagvozd!
 |
| Zagvozd |
Moje ranije asocijacije na Zagvozd vodile su me do serije Prosjaci i sinovi i vječitog Kikaševog rivala - Škilju iz Zagvozda. Glumac Vedran Mlikota uspio je svojom rodoljubnošću ovo mjesto odmaknuti od prosjaka i staviti ga u sam vrh kulturnih događanja u Hrvatskoj, manifestacijom Glumci u Zagvozdu.
 |
| Trg glumaca |
Ljeta ovdje ožive, već 16 -esti put od 1998. godine, ovdje se odigrava
kazališno-glazbena ljetna bajka. I svi Zagvožđani objeručke prihvate
goste, otvore im svoja vrata, svoje konobe, svoje pritorke, guvna i
pojate...i pohrle na sve predstave - na Trg glumaca. Ali ne samo
Zagvožđani - sada je to već pitanje prestiža - Jesi li bio u Zagvozdu?
 |
| Program 2013 |
 |
| Trg glumaca |
A i snimanje jedne epizode iz serije Stipe u gostima, baš kako je Vedran obećao svojim Zagvožđanima, odvijalo se u Zagvozdu. Svaka čast Vedrane!
Zagvozd je mjesto bez turističkog ležaja i turističke zajednice, ali ipak ima svoje goste, svoje kulturno ljeto, svoju Rivijeru (dva bunara noću osvjetljena kao velegrad) svoju ribarsku večer na Bunji i mornarski ugođaj, iako im njihova Bijakova skriva more. Lako mi je zamisliti kako su ljudi ovdje težili probiti brdo do mora, jer ih ovaj visoki vrh izaziva u tome da ga preskoče, da ga razmaknu kao zavjesu i da provire kroz taj prozor. Sad im je ispod njihovog vrha Biokova, Sv Ilije, otvoren taj prozor i sad su 15 minuta do mora.
Raduju me ideje da se na Biokovu otvori skijališni centar sa žičarama iz Makarske do vrha Biokova pa sa vrha prema Zagvozdu. I vjerujem da će ovi ljudi ideju provesti u djelo, te da će zaista biti moguće ujutro se skijati na Biokovu, a popodne se kupati i sunčati na plaži.
 |
| Sv Ilija |
Do sada je Zagvozd bio slijepo crijevo Imotske krajine, a sada mu se pružaju goleme mogućnosti najprije otvaranjem autoceste, zatim tunela...vjerujem da slijede nevjerojatne ideje ovih mudrih ljudi, koje samo oni mogu smisliti (zanimanje prosjak, kojim su se bavili njihovi preci, je vrlo zahtjevan zanat- trebalo je imat pametnu glavu za zaradit bez muke i znoja). Vjerujem da neće biti prepreka ni tunelarina, iako mi se čini nepravedna i namjerna.
A da Zagvozd nije samo sadašnjost i budućnost, možemo se uvjeriti otkrivajući mnogobrojne gomile i gradine, otkrivajući ilirski način života u ovom kraju. Najpoznatije su Trogomile, koje su bile u sadašnjem središtu mjesta, a koje su dolaskom Gaćina afalta u mjesto, samljevene i nestale.
Na brdu Gradac pronađene su kacige, mačevi i koplja, vjerojatno iz rimskog vremena. Zagvozd se prvi put spominje na crkvenom saboru u Saloni 533. godine kao Montanense.
Iz srednjovjekovnog vremena na više lokaliteta u Zagvozdu, najčešće u blizini crkava, gomila i gradina, pronađeni se stećci-srednjovjekovni grobovi, od kojih je najpoznatiji Vukov greb. Ne zna se kojem Vuku grob pripada, pretpostavlja se da je od rata pobjegao iz Bosne, ali se čini da je ipak na ratištu poginuo.
 |
| Vukov greb |
U pismu Papi 1715 . godine makarski biskup Nikole Bjanković o Zagvozdu kaže da je to jedino mjesto u Otomanskom carstvu koje ima tri crkve: Crkvu Velike Gospe, Svih Svetih i Svetog križa, koje su vodili domaći popovi glagoljaši.
 |
| Crkva Velike Gospe |
Uz crkvu Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije, veže se predaja da je serdar Tomičić išao po dozvolu za njenu gradnju u Carigrad, te da je vjerojatno sagrađena na mjestu na kojem je prethodno bila crkva, jer Turci nisu davali dozvolu ukoliko to nije na mjestu na kojem je ranije postojala crkva. Oko ove crkve je zagvoško groblje.
U crkvi Sv Križa, posvećenoj ili sagrađenoj 1612. godine, je najstarija oltarna slika i drveni križ. Oko crkve je rastovačko groblje.
 |
| Crkva Sv Križa |
Tradicija nošenja drvenog križa je ovdje stara preko 350 godina. Po značaju koji se ovdje daje ovoj procesiji, podsjeća na procesiju Za Križen sa Hvara. Procesija Križnog puta dugog 10-tak kilometara odvija se svakog Velikog Petka uz kantanje (pjevanje) muke.
Crkva svih Svetih na pročelju ima natpis pisan bosančicom iz 1644. godine, ispred crkve trava prekriva tko zna čije grobove, a naokolo uz ogradu leže stećci.
Turci su u Imotskoj krajini boravili dvesto i više godina. Uz to vrijeme spominje se i Hasanaginica (Asanaginica), usmena balada koja se prepričavala s koljena na koljeno, a zapisao ju je talijanski putopisac Alberto Fortis 1774. godine. Radnja se temelji na stvarnim događajima za vrijeme Kandijskog rata, kada je Asan-aga Arapović, velmoža iz Zagvozda, ranjen, a u tadašnjem patrijahalnom vremenu, kada je ženi bilo mjesto u kući s djecom, njegova žena Fatima Arapović rođena Pintorović, nije ga nijednom tako ranjenog posjetila. Aga, razljućen, poslao joj je poruku da ga ne čeka na dvoru, već da se vrati majci u Klis. Iako je mislila da će se predomisliti, sačekala ga je, ali je on tjera s dvora. Tužna, ostavlja djecu i odlazi. Njen brat Pintorović, mimo njene volje ugovara njen brak s imotskim kadijom, pa dok su svatovi prolazili uz agine dvore, njoj prepukne srce od žalosti....
Tu nam danas Zagvošćani mogu pokazati agine dvore, Hasanagičin grob, turske klance... po ovom kraju je i pedestetak takozvanih turskih bunara, uz koje su često veliki dubovi samci stari i i 400 godina - od kojih najpoznatiji Stapin dub...pod kojim su se kasnije odmarali i graditelji Napoleonove ceste... A i austrijski car Franjo Josip doputovao je i u Zagvozd te 1875 . godine, putujući po svom carstvu...
 |
| Bunari |
Uz crkvu Sv Svetih, danas je župna crkva Gospe Karmelske, sagrađena 1963. godine, u vrijeme u kojem je bila nepoželjna gradnji crkve, tadašnji župnik Don Marko Perica uspio je dobiti dopuštenje za gradnju uz napomenu da se ne uzdiže visoko k nebu. Danas vidimo na crkvi visoko uzdignute zvonike s kojih odzvanjaju zvona cijelim zagvoškim krajem. A u uvali zvanoj Trnova, oko stotinjak metara istočno od župne
crkve Gospe Karmelske i stare crkvice Svih svetih, nalaze se zidine
koje narod zove Manastirine -ostaci franjevačkog
samostana. Franjevci su u ovom kraju bili samo na proputovanju, bježeći iz Bosne, jer su u ovom kraju propovijedali glagoljaši.
 |
| Crkva Gospe od Karmela |
 |
| Crkva Gospe od Karmela |
