U Imotskoj sam Krajini, pa ne mogu ne svratiti u Imotski. Odmah susrećem Tina Ujevića na glavnom trgu u Imotskom, po njemu nazvanom, a čija je pjesma najljepša pozivnica u Imotski:
...ovdje su raskošne boje, slike se nude kistu.
Život treperi u listu
Sad grlim prirodu čistu
i mirno je srce moje.
Tu ću srknuti ledenu rijeku,
sjesti po rubu staroga mlina.
Baršunasto prići će tišina,
obuzet će me milina.
Ovdje su sveta jezera
čudnovata kao priča,
i vjetrovi što raspinju pera
ptica iz vrhunskih sfera.
Na uspomene sliče gradine:
to obzorje je moja mjera ...
Imotski se prvi put spominje 950. godine, kao starohrvatska župa Emotha, u knjizi Konstantina Porfirogeneta. Ime je ilirskog porijekla i govori nam da je ovo mjesto bilo nastanjeno i u vrijeme Ilira. Emotha je bila vjersko središte, na Opačcu, na izvoru rijeke Vrljike su ostaci benediktinskog samostana, u koji dolaze franjevci oko 1300. godine. Danas je zanimljivo vidjeti u blizini izvora rijeke Vrljike tzv Zelenu katedralu - baziliku otvorenog tipa sa kamenim oltarom.
Za vrijeme narodnih vladara Imotski je u sastavu Hrvatske, zatim pod vladavinom Arpadovića, te pod vlasti bosanskog vojvode i dalmatinskog bana Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Srednjovjekovno vrijeme svjedoče nam mnogobrojni stećci.
 |
| Rijeka Vrljika |
 |
| Opačac-ostaci crkvice Sv Marije |
 |
| Zelena katedrala |
Za vrijeme narodnih vladara Imotski je u sastavu Hrvatske, zatim pod vladavinom Arpadovića, te pod vlasti bosanskog vojvode i dalmatinskog bana Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Srednjovjekovno vrijeme svjedoče nam mnogobrojni stećci.
 |
| Srednjovjekovni stećci |
Od 1493. do 1717. Imotski je pod
Turskom vladavinom. Dan oslobođenja od Turaka i danas se obilježava kao Dan Grada - 02. kolovoza na Dan Gospe od Anđela, čija je zavjetna crkvica sagrađena 1718. godine unutar zidina povijesne tvrđave Topane.
 |
| Gospa od Anđela |
Na tursko vrijeme podsjeća priča o Hasanaginici, koja se trebala udati za imotskog kadiju, čija je prijestolnica bila Topana - što na turskom znači kuća oružja-top hana. Tematski park Hasanaginica s pločama na kojem su ispisani stihovi te balade na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku, postavljen je ovo ljeto na grebenu iznad Modrog jezera - Imoćani su otkrili da mogu ponuditi dodatni sadržaj turistima - da Hasanaginicu treba vratiti kući.
 |
| Hasanaginica |
Nakon Turaka, Imotski osvajaju Mlečani, a granica razgraničenja između Turaka i
Mlečana utvrđena je dometom topovskih kugli s tvrđave Topana (zato
granica s Bosnom i Hercegovinom kod Imotskog ima polukružni oblik).
Nakon Mlečana su tu Francuzi, Austrijanci....već poznata priča iz hrvatske povijesti.
 |
| Topana |
Franjevci koji su se za vrijeme turske vlasti sklonili u Omiš, odmah po osobođenju vraćaju se i osnivaju Župu Sv Franje Asiškog. Gradi se samostan, koji je više puta dograđivan i obnavljan, u samostanu je bogata muzejska zbirka. Samostanska crkva postaje župna crkva, jer je dotadašnja župna crkvica Gospe od Anđela postala pretijesna.
 |
| Samostan i crkva Sv Frane |
Osim samostanskog muzeja bogatu etnografsku zbirku ima Muzej grada, koji se nalazi u nekadašnjoj duhanskoj stanici.
 |
| Muzej grada Imotski |
 |
| Muzej grada- iznutra |
U Imotskom možemo primjetiti dobro građene kamene kuće, koje potječu iz doba Austrije, koje su se gradile za otkup duhana. Cijelo imotsko polje bilo je zasađeno duhanom, a Austrija je dobro i redovito plaćala duhan, dok je u vrijeme Jugoslavije, radi političkih razloga imotski duhan svrstan u nižu kategoriju, te slabo i neredevoto isplaćivan, a što je za posljedicu imalo najprije šverc, zatim policijsku represiju i na koncu raseljavanje, što danas vidimo po broju iseljenika Hrvatske, 80% svih iseljenika su upravo iz Imotske krajine.
 |
| Imotski - kamene kuće |
 |
| Imotski -ulica |
Ali Imotski bi mogao biti top turistička destinacija. Ove godine su u Imotkom boravili predstavnici Svjetske banke i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, s ciljem ulaganja u infrastrukturu oko Modrog i Crvenog jezera, koji su prepoznati kao istinski fenomeni prirode.
S Topane se pruža predivan pogled na Modro jezero, čija je obala naslonjena uz tvrđavu, a do kojeg s vidilice vode serpentine sagrađene još 1904. godine. Modro jezero je omiljeno gradsko šetalište i kupališe, s čistom i bistrom vodom. Posebna atrakcija su "imotske tice" skakači koji sa visokih stijena skaču u jezero. Ponekad se dogodi da Modro jezero presuši, a tada se na njegovom dnu odvija dvoboj Vukodlaka i Vilenjaka - nogometni susret dvaju lokalnih rivala s rubnih dijelova Modrog jezera.
 |
| Pogled iz zraka na Imotski i jezera |
S Topane se pruža predivan pogled na Modro jezero, čija je obala naslonjena uz tvrđavu, a do kojeg s vidilice vode serpentine sagrađene još 1904. godine. Modro jezero je omiljeno gradsko šetalište i kupališe, s čistom i bistrom vodom. Posebna atrakcija su "imotske tice" skakači koji sa visokih stijena skaču u jezero. Ponekad se dogodi da Modro jezero presuši, a tada se na njegovom dnu odvija dvoboj Vukodlaka i Vilenjaka - nogometni susret dvaju lokalnih rivala s rubnih dijelova Modrog jezera.
Sjeverozapadno od Modrog jezera je druga atrakcija po kojima je Imotski poznat u svijetu, a to je Crveno jezero, krški fenomen s crvenkastim sijenama, nastalo urušavanjem jame, čije dno je ispod nadmorske visine, a koje je nepristupačno, pa tako i nedovoljno istraženo. O nastanku oba ova jezera, a i o svim vodenim fenomenima u Imotskoj krajini, kruže legende od kojih je najpoznatija ona o Gavanovim dvorima, koja su propala u zemlju, kao kazna za njegovu oholost i škrtost.
 |
| Crveno jezero |
Do stare jezgre grada ispod Topane, vode poznate Imotske skaline - 92 stepenice koje su sagradili Mlečani potkraj 18. stoljeća. Na dnu skalina je trg - na trgu je postavljen spomenik Tinu Ujeviću (već nam je poznat iz Vrgorca, gdje je rođen, a dio svog djetinjstva proveo je i u Imotskom - otac mu je bio učitelj iz Krivodola u Imotskoj krajini).
 |
| Imotske skaline i Tin Ujević |
U
podnožju Topane nalazi se jedan od najneobičnijih i najljepših nogometnih stadiona, nazvan Gospin dolac, sagrađen 1989. godine (trebao je biti izgrađen za potrebe Mediteranskih igara 1979. godine). Prva utakmica odigrana je 1991. godine. Stadion koristi drugoligaš NK Imotski. Jače ispucana lopta ponekad završi u jezeru s druge strane Topane.
U okružju Topane nalazi se i spomenik svim imotskim žrtvama u domovinskom ratu. Imoćani su dali ogroman doprinos u domovinskom ratu - pa čak i prva žrtva domovinskog rata bio je Imoćanin Josip Jović, poginuo na Plitvicama tog krvavog Uskrsa 1991. godine.Neka im je vječna slava i hvala!
 |
| Stadion Gospin dolac |
U okružju Topane nalazi se i spomenik svim imotskim žrtvama u domovinskom ratu. Imoćani su dali ogroman doprinos u domovinskom ratu - pa čak i prva žrtva domovinskog rata bio je Imoćanin Josip Jović, poginuo na Plitvicama tog krvavog Uskrsa 1991. godine.Neka im je vječna slava i hvala!
Topana je danas i jedna od pozornica na kojima se odvijaju predstave Imotskih sila, glazbeno-scenske manifestacije koju organizira Pučko otvoreno učilište. A mnogi umjetnici su upravo i sami porijeklom iz Imotskog i Imotske Krajine. Jedan od mnogobrojnih poznatih je i Antun Vrdoljak, poznati hrvatski redatelj (i glumac) i producent. Njegovi su i Prosjaci i sinovi, poznata televizijska serija po romanu Ivana Raosa, koji je napisao roman o svom rodnom kraju, o zgodama i nezgodama obitelji prosjaka, torbara i galantara u njihovoj borbi za opstanak na tvrdom kamenu. Ali ja ću ovdje samo podsjetiti na njegov film Ljubav i poneka psovka:
Osim Imotskih sila koje se održavaju tijekom srpnja i kolovoza, ovdje se veliki značaj pridaje Karnevalskim svečanostima u veljači, zatim se na Cvjetnicu održava Živa slika muke Isusove, pa međunarodni festival Mandolina Imota u svibnju...
Osim Imotskih sila koje se održavaju tijekom srpnja i kolovoza, ovdje se veliki značaj pridaje Karnevalskim svečanostima u veljači, zatim se na Cvjetnicu održava Živa slika muke Isusove, pa međunarodni festival Mandolina Imota u svibnju...
 |
| Pogled na Imotski |
 |
| Grad Imotski |
