Od Kaštela prema zapadu, u morskom tjesnacu između Čiova i kopna, samozatajno stoji bogat i lijep, kao dvorac na vodi - Trogir. I čini se kao da je tu oduvijek, jer poznaje ga svako povijesno doba.
Poznat nam je već iz 3. st. Pr.Kr., kada tadašnje ilirsko naselje koloniziraju grčki trgovci sa Isse (Visa) i pretvaraju ga u grčku naseobinu Tragurion (ilirski naziv-otok koza, grčki tragos-jarac), a koja tijekom 1. st. Pr.Kr. evoluira u rimski municipij Tragurium. A u okolici, u pećini u Trapljenim Docima, pronađeni su tragovi života neandertalaca, stari preko 45000 godina, što pokazuje kako su prirodni, ekološki uvjeti, plodno polje, more, močvarni plićaci pogodni za branje soli, izvori vode...osnova njegove povijesne matrice. Trogir je nastao na položaju koji pruža najpogodnije uvjete za život.
 |
| Trogir |
U vrijeme velikih seoba naroda od 6.-11. stoljeća, život se u Trogiru održao i nastavio u okviru bizantske Dalmacije. Od 11.-15. stoljeća Trogir priznaje vlast hrvatsko-ugarskih vladara, iako je povremeno pod vlašću Venecije. Od 15-18. stoljeća je unutar Mletačke Dalmacije, propašću Venecije pripada Austriji, pa Francuzima, opet Austriji do kraja prvog svjetskog rata...
 |
| Trogir |
Nakon I svjetskog rata nastaje bijeda i siromaštvo, a nakon II svjetskog rata predratni škver u kojem su se popravljali drveni brodovi, postaje moderno brodogradilište, te se Trogir širi i na okolna područja, jer sada poljoprivreda, koja je do tada bila osnova razvoja, gubi na značaju, doseljava se stanovništvo, osnova razvoja postaje industrija, a radi čega čak nije postojala ni težnja za izrazitijim razvojem turizma, ni za gradnjom značajnijih smještajnih kapaciteta. Tek 1971. godine na zapadnom priobalju izgrađen je veći hotelski kompleks Medena, a sve ostalo su manji hoteli ili smještaj u privatnim apartmanima.
 |
| Medena |
 |
| Centar Trogira-kamene ulice i kuće |
 |
| Most |
Trogir zapravo nije turistička destinacija tipična za priobalna mjesta, jer u Trogir se ne dolazi radi sunca i mora, već prvenstveno zbog njegove bogate povijesne i kulturne baštine i znamenitosti, a najzanimljivije su one iz srednjeg vijeka.
 |
| Pogled na Rivu s Kamerlenga |
Stara gradska jezgra formirana je unutar obrambenog zida, na jugozapadnom rubu je kaštel Kamerlengo, koji je služio za smještaj mletačke posade, a na sjeverozapadnom dijelu je Kula Sv. Marka sagrađena u 15. stoljeću u doba turskih nasrtaja. Na šetnici od Kamerlenga do Kule Sv Marka je Glorijet-mali paviljon, sagrađen za vrijeme Marmontove vladavine.
 |
| Kamerlengo |
 |
| Kula Sv Marka |
 |
| Pogled iz zraka na Kamerlengo |
Trogirska katedrala Sv Lovre, koja dominira na gradskom trgu, je jedan od najzanamenitijih trogirskih spomenika i UNESCO-ova zaštićena svjetska baština, građena od 13-16. stoljeća, pa se tako miješaju romanički, barokni i gotički stilovi. Građena je na temeljima ranokršćanske katedrale, najprije poznata kao katedrala Sv Ivana, biskupa Trogirskog, preminulog 1111. godine, zaštitnika grada. Kasnije je posvećena Sv Lovri, zaštitniku knjižničara, studenata, komičara, mesara i kuhara.
 |
| Katedrala |
 |
| Katedrala |
 |
| Radovanov portal |
Ulaz katedrale krasi najvrijedniji umjetnički rad romaničkog perioda u Dalmaciji – portal majstora Radovana iz 1240. godine. U dva luka na gornjem dijelu portala prikazani su biblijski prizori, a u luneti je reljef Kristovo krštenje. U katedrali ima više grobnica glasovitih trogirskih obitelji Lučića, Andreisa, Kažotića, Bugoforte i drugih, kao i ona kneza Mladena III Šubića Bribirskog. Uz sjeverni zid katedrale, Andrija Aleši i Nikola Firentinac grade Kapelu Sv Ivanu Trogirskom, koja je jedan od najljepših renesansnih spomenika u Europi.
 |
| Kapela Sv Ivana Ursinija |
Na glavnom gradskom trgu je i gradska loža - Knežev dvor iz 13. stoljeća, koja se gradi na mjestu crkve Sv Stjepana. U dvorištu je monumentalno vanjsko stepenište gotičkog izgleda. U sredini dvorišta je originalna kruna bunara sa reljefno izvedenim pečatom Mletačke Republike, s krilatim lavom Sv Marka.
 |
| Pogled na trg iz zraka |
 |
| Knežev dvor |
 |
| Atrij Kneževa dvora |
Iza lože je ranosrednjovjekovna crkvica Sv Barbare (nekoć Sv Martina) iz 9. stoljeća, najstarija u Trogiru. Na trgu se ističe toranj sa satom koji je zapravo zvonik crkvice Sv Sebastijana, sagrađene u 15. stoljeću kao zavjet za spas od kuge.
 |
| Crkva Sv Barbare |
 |
| Toranj sa satom |
Trg je zatvoren palačom trogirskih plemića Ćipiko, sklopom od više zgrada spojenih u jednu cjelinu, na kojima se također prepoznaje rad znamenitih Nikole Firentinca, Andrije Alešija i Ivana Duknovića.
 |
| Toranj-loža-palače Ćipiko |
 |
| Ćipiko |
Uz južne zidine grada sagrađen je zalaganjem Sv Ivana Trogirskog benediktinski samostan i crkva Sv Nikole (ranije Sv Dujma), u kojem je muzej Kairos, nazvan prema najvrijednijoj umjetnini - grčki reljef s likom Kairosa- boga sretnog trenutka.
 |
| Benediktinski samostan Sv Nikole |
 |
| Kairos |
I crkva Sv Petra u središtu Trogira, pripada benediktinskom redu, ženskom samostanu, kojeg je osnovala kraljica Marija, žena Bele IV, u 13. stoljeću, a sagrađen je na temeljima ranokršćanske crkve.
 |
| Sv Petar |
U Trogiru je postojao još jedan benediktinski ženski samostan Sv Mihovila, u pučkom predgrađu Pasike, uz poljanu Oprah, a koji je srušen u II svjetskom ratu i od kojeg je ostao samo zvonik iz 16. stoljeća. Na pasikama je i crkvica Svih Svetih, preuređena za potrebe prodajne galerije.
 |
| Zvonik Sv Mihovila |
 |
| Pogled s Kamerlenga na Trogir (zvonik sv Mihovil ) |
 |
| Galerija Svi Sveti |
 |
| Svi Sveti |
Na trogirskoj rivi je i Dominikanski samostan i crkva Sv Dominka iz 14. stoljeća, u kojem se nalazi galerija umjetnina. U klaustru samostana je mediteranski vrt s bunarom. Ovdje je postavljen i spomenik Blaženom Augustinu Kažotiću, Trogiraninu, dominikancu, zagrebačkom biskupu i začetniku humanizma u Hrvatskoj. Njegovim zagovorom, u vrijeme suša, provreo je izvor vode na današnjem Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, poznati Manduševac.
 |
| Dominikanski samostan |
 |
| Klaustar samostana |
 |
| Sv Dominik |
Na južnim gradskim vratima je natpis kojim se veliča grad, a uz ulaz je loža - trijem koji je služio putnicima koji zakasne u grad.
 |
| Južna gradska vrata |
Na sjevernim gradskim vratima je kip Sv Ivana Trogirskog, zaštitnika
grada, a u blizini je palača Garagnin-Fanfogna u kojoj je Muzej grada.
 |
| Sjeverna gradska vrata |
Pored Muzeja je palača s gotičkim pročeljem, rodna kuća (koju treba hitno obnoviti) poznatog hrvatskog bana Petra Berislavića, znamenitog borca protiv Turaka. Po njemu je nazvana i osnovna škola u Trogiru - nisam vidjela ljepšu osnovnu školu od ove.
 |
| Muzej grada Trogira |
 |
| Natpis na rodnoj kući |
 |
| Osnovna škola |
Kad ste u Trogiru, čini vam se zaista da je vrijeme stalo, i htjeli biste ostati, osjećati se lijepo, usporeno, bezbrižno...
..Kreneš li ikada
Put juga lijepog, stani pred Trogirom;
Usidri lađu pod zidinom grada.
I dođe l´kralj, i pogleda li na te
I reče l`: Znaš li o sinu mojemu?
Kaži mu: Znadem, da je umro za te
Al dođe l` žena u ruku crnome
Da gleda prema moru i zapadu
Ti kapu skini i klekni pred njome.
(V.Nazor)
 |
| Riva |
A ne može se doći u Trogir a da se ne sjetite Coce, čiji će nam glas nedostajati, i u ovom trenutku najviše mi odgovara njegova pjesma - More li - čini se kao da baš sada riječi pjesme sve govore..."reci, more li..."
