Kaštela sam oduvijek doživljavala kao sedam malih lijepih sela uz more, i natjecali smo se prepoznavati u kojem se trenutno nalazimo, i kojim se redom kroz njih prolazi. Kaštela ipak imaju status grada i taj grad čine tih sedam povezanih naselja: Sućurac, Gomilica, Kambelovac, Lukšić, Stari, Novi, Štafilić.
|
Kaštela |
Zaštićeni Kozjakom, u lijepom Kaštelanskom polju, poredani uz Kaštelanski zaljev, koji predstavlja potonulu depresiju između Kozjaka i Mosora na sjeveru, te Marjana i Čiova na jugu, pravo su primamljivo mjesto za život.
|
Kaštelansko polje |
A to nam upravo mogu potvrditi i ostaci neandertalaca u Mujinoj pećini između Kaštelanskog polja i Labina.Neolitski nalazi u Kaštel Štafiliću stari su preko 5 tisuća godina. U 1. stoljeću pr.Kr.na ovim prostorima su živjeli Iliri, i prepoznati su brojni helenistički nalazi koji potvrđuju trgovinu Ilira i Grka. Kad je Salona dobila status rimske kolonije, dobiva i ager centuriatus - zemljište do Kaštel Lukšića, a u Resniku car Claudije gradi antičko naselje za svoje veterane.
|
Kaštela - karta |
Dolaskom Hrvata, ovo područje pripada Kliškoj županiji. Jedno od vladarskih posjeda keza Trpimira je u Bijaćima. Danas se kao Dan grada Kaštela slavi 4.ožujka kao spomen na dan kada je 852. godine Trpimir u Bijaćima izdao darovnicu u kojoj prvi put spominje ime Hrvat.
|
Kaštela - pogled s Kozjaka |
U vrijeme ratovanja hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV s Tatarima, Trogir mu je bio utočište, dok su Tatari rušili naselja po Kaštelanskom polju.
|
Kaštela |
Uskoro se razmiricama između Splita i Trogira, Kaštelansko polje dijeli na dva dijela: istočni splitski Dilat, sa kulom u Sućurcu, i zapadni trogirski Podmorje sa kulom Sv Petra od Klobučca. Mir među njima više manje nastaje kada su oba grada pali pod Mletačku Republiku, a kada nastupi strah od dolaska Turaka, počinju se graditi kule - kašteli. Među prvima je kaštel trogirskog plemića Koriolana Ćipika, a slijede ga i drugi posjednici, te je izgrađeno više od 20 kaštela, među kojima se ističu njih sedam. Bježeći pred Turcima, ovdje se naseljavaju stanovnici potkozjačkih sela i unutrašnjosti.Solin i Klis padaju pod tursku vlast, Kaštela ostaju u Mletačkoj Republici koja s Turskom graniči vrhom Kozjaka. Slijedi vlast Austrije, nakon podjele Mletačke Republike, zatim kratko Francuza, pa opet Austrije...ista priča koju smo već prošli više puta. U svoje vrijeme Napoleon ovdje gradi cestu povezujući Trogir i Split. Austrija gradi škole, željeznicu i luke.
|
Dilat- K. Sućurac-splistki dio Kaštela |
|
Sv Petar od Klobučca - K.Novi- trogirski dio Kaštela |
U to vrijeme sežu i prvi počeci turizma u Kaštelima. Žalosno mi je samo to što je danas na atraktivnoj lokaciji, nekadašnja perjanica turizma sada samo tužna ruševina. Sagrađen 1928. godine hotel Palace u Kaštel Starom, bio je najreprezentativniji turistički objekt kaštelanske rivijere. Pamtim kako su se tu proslavljale maturalne večeri ili odlazilo na plesnjake, ili na dočeke Nove godine...Nije mi jasno zašto nam se to mora događati! Nedostatak hotelskog smještaja u Kaštelima više manje se kompenzira ponudom u privatnom smještaju, ali za iskoristiti ovako lijep položaj u razvoju turizma, potrebno je još mnogo toga napraviti, jer Kaštela to zaslužuju.
|
Hotel Palace-Kaštel Stari |
|
Hotel Resnik |
|
Apartmani- Kaštel Stari |
Sva ona mala primorska mjesta od Splita prema Omišu i dalje prema Makarskoj uvijek su imali prednost pred Kaštelima kada se tražila plaža i čisto more, ali ono što mi je u tim mjestima nedostajalo, a što Kaštela imaju, je stara jezgra, kamene uličice, kamene kuće iz mora, riva...
|
Sućurac |
|
ulica |
|
Stari |
|
Tržnica |
Kaštel Sućurac je nastao oko kule koju je sagradio splitski nadbiskup Gvaldo 1392. godine, za zaštitu seljaka iz naselja Putalj na obroncima Kozjaka. Ovo naselje je formirano oko crkvice Sv Jurja, koja je zadužbina kneza Mislava iz 9. stoljeća. Jezgru Kaštel Sućurca čini sklop Kaštilica - ljetnikovac nadbiskupa Averalda iz 1488. godine, ispred koje je trg Podvorje, i pored koje je samo zvonik stare župne crkve Sv Jurja iz 16. stoljeća, koja je srušena tijekom savezničkog bombardiranja u II svjetskom ratu, kada je poginulo 97 mještana zajedno sa svećenikom Don Antom Rubignonijem. Smatra se da je vjerojatno greškom odabrana kao cilj, jer je u to vrijeme postojala nova crkva koja je bila u izgradnji i u kojoj su se prema dojavi skrivali Njemci, te je trebala ona biti cilj bombardiranja. Ovih dana u tijeku su istražni radovi i obilježavanje temelja te porušene crkve, kao i temelja male crkvice Sv Luke iz ranijeg razdoblja, koja je bila unutar nje. U novoj župnoj crkvi Sv Jurja čuva se Trpimirova darovnica i veliki broj predmeta od zlata i srebra. Sjeverno od Sućurca je crkva Gospe od Hlada, oko koje je i sućuračko groblje.
|
Kaštilica |
|
Sv Jure na Putalju |
|
Zvonik stare crkve Sv Jurja- Sućurac |
|
Nova Župna crkva Sv Jurja-Sućurac |
|
Sućurac-riva-pogled na oba zvonika |
Kaštel Gomilicu naselili su žitelji sela Kozice-Opatičinog sela, koji su se sklonili u kaštel koji su sagradile splitske benediktinke za zaštitu seljaka sa svojih posjeda, a koji je narod nazvao Gomilica prema hridi na kojoj je sagrađen. Crkva Sv Jeronima sagrađena je 1731. godine na temeljima prethodne iz 1600. godine, a koja više ne služi za bogoslužje jer je sagrađena nova župna crkva Sv Jeronima 1914. godine. U blizini nove crkve je predromanička crkva Sv Kuzme i Damjana iz 12. stoljeća, koja je bila župna crkva sela Kozice.
|
Kaštel Gomilica |
|
Kaštel Gomilica |
|
Kaštel Gomilica |
|
Marina u Kaštel Gomilici |
Kaštel Kabelovac nastao je naseljavanjem mještana Kruševika i Lažana, koji su se tu naselili bježeći pred Turcima, te također na zemljištu obitelji Cambio sagradili crkvu za svoje zaštitnike Sv Martina i Sv Mihovila. Ovdje je sagrađeno nekoliko kaštela: Kaštel Frane Kambi, Jerolim i Anton Kambi, kaštel Lippeo, kaštel Piškera, a između kojih je nasipanjem terena u moru kasnije nastao trg. Crkvicu Sv Mihovila od Kruševika na padinama Kozjaka danas nazivaju Gospa na Krugu ili Gospa od Sniga.
|
Kaštel Kambelovac |
|
Kaštel Kabelovac |
|
Kaštel Kambelovac |
|
Kaštel Kambelovac |
|
Kaštel Kambelovac |
Kaštel Lukšić je formiran oko kaštela Vitturi kojeg su sagradili trogirski plemići za zaštitu svoje obitelji i težaka iz sela Ostrog na grebenu Balovan, podno Kozjaka, u kojem se nalazi crkvica Sv Lovre i crkvica Sv Ivana od Birnja. Danas se u obnovljenom dvorcu Vitturi nalaze Muzej Grada Kaštela,
Turistička zajednica Grada Kaštela te druge kulturne ustanove. Dvorac je sagrađen u stilu raskošne renesansne palače. U neposrednoj blizini je park-perivoj Vitturi, proglašen spomenikom parkovne arhitekture. Tu je i granični kameni stup koji j predstavljao granicu između trogirskih i splitskih Kaštela. Oko kaštela je sagrađeno selo s obrambenim zidom, na sjevernom dijelu sela je Crkva Gospe od Uznesenja iz 1530. godine u gotičkom stilu, a nova župna crkva sagrađena je u 18. stoljeću u stilu kasnog baroka.
|
Kaštel Lukšić-dvorac Vitturi |
|
Dvorac Vitturi-Muzej grada |
|
Dica i čakavica-manifestacija u Dvorcu Vitturi |
|
Kaštel Vitturi (Dobrilin kaštel) | | |
|
|
|
Kaštel Rušinac (Miljenkov kaštel) |
|
Kaštel Lukšić |
|
Sv Ivan-K.Lukšić (grob Miljenka i Dobrile) |
|
Župna Crkva Uznesenja BDM- Kaštel Lukšić |
|
Kaštel Lukšić |
Kaštel Stari je nastao oko prvog, najstarijeg kaštela trogirskog plemića Koriolana Ćipika, koji je spoj tvrđave i dvorca, povezan s kopnom drvenim mostićem, brvcem- otud naziv za prostor pred kaštelom Brce. Oko ovog kaštela su se naselili stanovnici podkozjačkog sela Radun, te ogradili obrambenim zidom unutar kojeg je crkvica Sv Josipa. Župna crkva Sv Ivana Krstitelja sagrađena je izvan utvrđenog sela u 17. stoljeću. A u selu Radun je starohrvatska crkvica Sv Jurja iz 10. stoljeća.
|
Kaštel Ćipiko- Stari (Koriolanov) |
|
Župna crkva Sv Ivana Krstitelja-Kaštel Stari |
|
Kaštel Stari |
U Kaštel Novom je četverokutna kula trogirskog plemića Koriolanova brata Pavla Ćipiko, oko kojeg se razvilo naselje, a na sjevernoj strani na ulazu u selo, gdje se nalazi Brce, sagrađena je bratska kuća sa satom. Crkva Sv Petra od Klobučca iz 13. stoljeća je župna crkva sa bogatom riznicom srebra i crkvenog ruha. U Kaštelanskom polju iznad Kaštel Novog uzgaja se vinova loza - jedna od najstarijih sorti - crljenak, koja je prenesena i u Kalifoniju, tamo poznatu kao Zinfandel. Loza, kao i stoljetna stabla oko crkve Gospe od Stomorije u Kaštelanskom polju i izvor vode u dvorištu crkve, bili su poticaj za otvaranje Biblijskog vrta u čast dolaska pape Ivana Pavla II u Hrvatsku.
|
Kaštel Ćipiko - Novi (Pavlov) |
|
Brce-Trg-Kaštel Novi |
|
Kaštel Novi |
|
Biblijski vrt |
|
Kaštelanski crljenak |
Kaštel Štafilić nastao je oko kaštela trogirskog vlastelina Stjepana Štafilea, sagrađenoj na morskoj hridi, danas poznat kao utvrda Rotondo.
Izbjeglice iz podkozjačkih sela Bijaća i Žestinj –
Miran, izgradile su do kule utvrđeno selo pravokutnog oblika,
okruženog jarkom. Blizu
zaštitnih zidina je i danas sačuvana kula obitelji Ferra. Na zapadnoj strani Kaštel Štafilića nalazi se kaštel, koji su
gradili braća Lodi 1548. godine, a koji je ostalo nedovršen nakon
njihove smrti. Poznat je kao kula Nehaj, jer su ga tako nazvali kliški uskoci sklonivši se ovdje, a po uzoru na svoju kulu kod Senja. Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, sagrađena je u baroknom stilu u 18. stoljeću, a nastala je na temeljima starije crkve iz 16. stoljeća.
|
Kaštel Štafilić (Štafileo) |
|
Kaštel Štafilić |
|
Kula Ferra |
|
Kula Nehaj - kaštel Lodi |
|
Župna crkva Bezgrešnog začeća BDM |
Zanimljiv iznimni spomenik prirode je i maslina- Mastrinka, stara preko 1500 godina, čiji se urod prerađuje u ulje, koje se u replikama staklenih grčkih lakrimarija koristi kao autohtoni kaštelanski suvenir.
|
Mastrinka |
U srednjovjekovnim Bijaćima nalazimo crkvu Sv Nofra, a pored temelja stare crkvice Sv Marte sagrađena je nova, na inicijativu don Frane Bulića.
|
Bijaći-Sv Marta |
O Kaštelima bismo mogli još nadugo i naširoko pričati, ovdje mi je bilo najinteresantnije skrenuti pažnju barem na dio brojnih povijesnih spomenika. Završila bih riječima doktora Šoulavy, koji je ovdje 1909. godine u Lukšiću u Cambijevu ljetnikovcu Galeuša, otvorio prvi pension, i time udario temelj kaštelanskom turizmu, a kojeg je zainteresirala i priča o hrvatskom Romeu i Juliji, u istinitim likovima Miljenka i Dobrile, čiji su roditelji bili posvađani, a čija je skrivana mladenačka ljubav nakon mnogobrojnih zapleta u trenutku njihovog vjenčanja, tragično završila ispred Dobrilinog dvorca Vitturi.
|
Miljenko i Dobrila |
"Kaštelanski zaljev je doista jedna divna školjka u kojoj možete naći
same bisere. Ova mala mjesta i jesu biseri od kamena, sedam zbijenih
cjelina između prostrana mora i bujnoga polja.Ovdje je nešto skladno sjedinjeno: ta plava boja mora, čvrstina
vjekovima patiniranoga kamena, zelenilo bujnoga polja, okrepljujuća
svjetlost sunca i priprosta bliskost ljudi. I ja ću ovdje živjeti!"
|
Kaštela-predvečerje |