Evo mjesta baš po mojoj mjeri - Grohote! Samo 2 km od uvale Rogač, na sred otoka, na rubu Sridnjeg polja, to malo mjesto - najveće je i najstarije mjesto na otoku.
 |
| S ponistre se vidi Split |
U njemu se pronalaze tragovi rimskih građevina i mozaika, kao i temelji ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća, uz današnju župnu crkvu Sv. Stjepana. Prema veličini bazilike, zaključujemo o relativno velikoj napučenosti otoka u to vrijeme, kada se odvijao živ proces kristijanizacije pod patronatom crkvenog sjedišta u Saloni.
Sam naziv mjesta potječe od riječi grohot, koja znači razdrobljeno kamenje, tj gomilu ili gripinu. Po pučkim pripovijedanjima Grohote su nazvane po uzrečici "Gor hod(i)te!", kojom su mještani prijetili gusarskim pljačkašima, koji bi se s otimačkim namjerama iskrcali u Rogačkoj uvali.
Mještani izgovaraju ovaj naziv bez slova h, a sa istegnutim o: Groote, a sebe nazivaju Gročanin, Grojka. Na Šolti su se ispremiješali dijalekti, ali uglavnom na cijelom otoku prevladava čakavica, i to pretežno sa trogirskom akcentuacijom, dok na središnjem djelu, tj u Grohotama, prevladava čakavica sa splitskom akcentuacijom. Samo u Maslinici prevladava štokavski dijalekt.
Stanovništvo se ovdje uglavnom bavi povrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, pomorstvom... uvala Rogač je njihova luka, ali i uzgojem ovaca - na predjelu Sridnjeg Sela su nekadašnje staje Grohočana. Ranije su se bavili još i proizvodnjom vapna, kojeg su prodavali diljem obale kao građevinski materijal.
 |
| Grohote |
Cjeli otok je zapravo jedna mirisna oaza, miriše ružmarin, kadulja, majčina dušica...na crvenoj zemlji kontrastno se ističu loza, maslina, smokva... na kamenjarima niču mnoge samonikle biljke, rijetke i zaštićene biljke poput dubrovačke zečine, na livadama buhač, prirodni insekticid, uz puteve perunika - simbol novog života i besmrtnosti, koja je prema mitologiji izrastala svaki put druge boje, na mjestima poruke bogova, gdje munja boga Peruna i duga boginje duge Iride (Iris), dotaknu zemlju, baš kao što je to ovdje kod Vele straže, drugom najvišem vrhu na otoku, koji se jednako zove kao i onaj najviši kod Gornjeg Sela.
 |
| Pčelinjak - Med otočkih livada |
 |
| Buhač |
 |
| Perunika |
Na zaslanjenom oskudnom tlu, po škrapama raste matar (motar) zeljasta aromatična biljka, koja se kod nas konzumira samo u primorskim i dalmatinskim mjestima. Priprema ukusne salate je jednostavna: pola kg mladih grančica matara, 10 dkg sjeckanih fileta slanih inćuna, žličica kapara, tvrdo kuhano jaje, sol, papar, masliovo ulje...
 |
| Matar |
Grohote, kao i ostala šoltanska mjesta, nemaju središnji trg, već osnovu sela čine skupine dvorova koje često dijeli zajednički zid, dvorovi su odijeljeni uskim uličicama, često popločanim, a glavna okupljališta ljudi bila su križanja ulica i crkve.
 |
| Ulica |
U dvorovima su drvarnice, gustirne, peći, toče, turnje i žrvnje. Skladišta, konobe i kuhinje su uglavnom smještene u prizemlju glavne kuće, a stambeni prostori na katu do kojih se stiže vanjskim stubištem, tzv. balaturom.
 |
| Kuća |
Ovdje su snimani i neki kadrovi serije Velo misto, prepoznajem ih...
 |
| Dvor |
Pored crkve Sv Stjepana, nalazim grob naše poznate pjesnikinje Vesne Parun, čija majka je bila iz Grohota.
 |
| Sv Stjepan |
Vesnu pamtimo iz školskih dana, svi se sjećaju
Ti imaš nevinije ruke... a evo, meni se trenutno ova njena pjesma ovdje uklapa:
A za sve su kriva djetinjstva naša
Izrasli smo sami kao biljke.
I sada smo postali istraživači
zapuštenih predjela mašte
nenavikli na poslušnost zlu.
Iznikli smo pokraj drumova
i s nama zajedno rastao je strah naš
od divljih kopita koja će nas pregaziti
i od kamena međašnih koji će razdvojiti
našu mladost.
Nitko od nas nema dvije cijele ruke.
Dva netaknuta oka. I srce
u kojem se nije zaustavio jauk.
Svijet je u nas ulazio neskladno
i ranjavao naša čela
zveketom svojih ubojitih istina
i bukom zvijezda zakašnjelih.
Starimo. A bajke idu uz nas
kao stado za ognjen u daljini.
I pjesme su nam takve kao i mi
oteščale i tužne
 |
| Vesna Parun |
