Pirovac

Moram priznati da sam o Pirovcu imala potpuno pogrešnu predodžbu, vjerojatno zato što sam ga vidjela samo kao jedan od izlaza sa autoceste, a baš ništa u blizini ne odvlači pogled, samo kamenjar i nisko, neatraktivno grmlje. Čak i kad putujete Jadranskom magistralom, Pirovac vam se neće učiniti posebno zanimljivim.

Pirovac

A Pirovac je zapravo malo, lijepo mediteransko mjesto, s prekrasnim plažama i bogatom i dugom povijesti.

Pirovac

Pirovac se spominje u 13. stoljeću kao posjed bribirskih knezova Šubića, koji su u srodstvu s hrvatskim kraljevskim obiteljima Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira. Tu u blizini je Dmitar Zvonimir ustupio papi samostan Sv Grgura u Vrani, koji je služio kao svratište za mnogobrojne vitezove templare koji su ovuda prolazili  u Svetu zemlju. Pirovac je bio njihova morska utvrda.

Pirovac

Tada se spominje kao Slosella, Slosslein, što na njemačkom znači maleni dvorac-dvorčić. Izvedenicom iz ovoga naziva Pirovac se sve do 1931. godine nazivao Zlosela, ali ne dakle, po nekom zlu koje se tu dogodilo, već prema značenju dvorac, utvrda. Naziv Pirovac koji mu je vraćen, jer je korišten mnogo prije naziva Zlosela, potječe od grčke riječi: pyr- pir- korov, ili po najraširenijem korovu - pirika, koji je toliko raširen da ga ljudi jednostavno nazivaju: trava, a malo njih zna da ima i ljekovita svojstva.

Spomenik nazivu mjesta

U 16. stoljeću u Pirovcu grofofska obitelj Draganić dograđuje dvorac i uređuje ga u neorenesansnom stilu, također gradi mjesnu crkvu u gotičkom stilu, a koja je kasnije rekonstruirana u  baroknom stilu.  To je današnja župna crkva Gospe Karmelske čiji se blagdan slavi 16. srpnja. Uz groblje se gradi kapela obitelji Draganić-Vrančić posvećenu Sv Jurju u kojoj se nalazi i obiteljski sarkofag. (Vjenčanjem iz loze poznatih Vrančića, obitelj nastavlja svoje potomstvo kao Draganić-Vrančić).

Crkva i dvorac

Pirovac

Sarkofag obitelji Draganić-Vrančić

Kapela Sv Juraj

Radi obrane od Turaka sagrađen je i obrambeni zid, pokretnim mostom se preko Vrata sela ulazilo u naselje. Vrata sela bila su središte društvenog života na koje su se skupljali mještani i družili, te dogovarali najvažnije poslove. Postoji i legenda prema kojoj je sa tih vrata glasoviti branitelj Mihael Urem, polijevao Turke vrelim uljem, te neki rado prihvaćaju mogućnost da su Turci, bježeći pred njima, Pirovac prozvali Zlosela. Od ovog ljeta po prvi put je održana manifesticaja u povodu sjećanja na te događaje.

Vrata sela

Grad

Pirovac

Sve do sredine 19. stoljeća Pirovac je bio otočić opasan zidima i okružen morem, a onda je nasipanjem postao dio kopna na koje se i proširio.

Pirovac-šetalište

Pirovac

Pirovac obiluje i prirodnim ljepotama, Pirovački zaljev je svojevrsni fenomen, uvučen u kopno 10-tak kilometara, pa je i temperatura mora ovdje nekoliko stupnjeva viša. Na otočić Sustipanac u Pirovačkom zaljevu, na kojem su ostaci rimskih villa i ostaci franjevačkog samostana, i koji obiluje mnoštvom osamljenih mjesta, pod stoljetnim borovima, rado odlaze nudisti i ljubavni parovi, te je tako i dobio naziv Otok ljubavi.

Sustipanac

Na južnoj strani zaljeva pod brdom Makirina, koji kao da je izronio iz mora, nalazi se poznata plaža Makirina sa ljekovitim muljem. Na lokaciji Ivinj su također ostaci rimskih villa, na kojima je na temeljima ranokršćanske crkve sagrađena crkvica Sv Martina.

Makirina

Ivinj- Sv Martin

Pirovac je na samoj periferiji šibensko-kninske županije, pa njegovi stanovnci imaju dojam i kao da su "zadnja rupa na svirali". Pokušaj je da se Pirovac odmakne od radničkog turizma kakav se ovdje u socijalizmu razvijao, te da se radnička odmarališta pretvore u manje obiteljske hotele, čime bi se uz postojeći hotelski kompleks Miran povećali smještajni kapaciteti u ovom lijepom primorskom gradiću. U planu je i izgradnja moderne marine, a za izgradnju održivog sustava napajanja eko javne rasvjete na brdu Makirina dobivena su sredstva Fonda za zaštiu okoliša.

Prosika -na morskoj strani (iz Vranskog jezera)

Grad

Miran

Pirovac ima svoje potencijale, ne samo zbog blizine mnogih drugih atraktivnih lokacija: Krka, Kornati, Vransko jezero, već i zbog samog sebe, treba se malo bolje potruditi oko ovog mjesta, a vjerojatno ga treba i  malo bolje prezentirati svijetu, jer i sama sam imala loš image o Pirovcu, ali ako ima još domaćih koji o Pirovcu znaju malo, i koji misle da je to samo korov ili zlo selo...pod hitno je potrebno isprobati ljekovito blato na Makirini...

Makirina

Apartmani Mikin

Apartmani Meić

Murter

A najveći otok u šibenskom arhipelagu je Murter, kojeg smo samo usput prošli na putu prema Kornatima. Ali s obzirom da je Murter zanimljiva destinacija sama za sebe, zaslužuje da se malo zadržimo i otkrijemo kako žive vlasnici Kornata. Ali Murter nije samo otok ili  mjesto na otoku, već akvatorij sa još puno manjih otočića oko sebe, a Murterini su najbogatiji vlasnici hrvatskih otoka uopće. Između Murtera i Kornata je i njihovo - Murtersko more, kojim su plovili do svojih posjeda na ovim biserima Jadranskog mora. A izvrstan orjentir za plovidbu Murterskim morem su Tetovišnjaci, skupina od pet otočiča sred mora.

Murter - otok otoka

Otok je bio naseljen još u vrijeme Ilira, naseljavalo ga je ilirsko pleme Liburni. Pronađeni su ostaci ilirskih gomila u uvali Podjasenovac. Legende govore o ilirskoj kuli na brdu Mortar, danas je i to mjesto na popisu znamenitosti otoka, nazvano Pudarica, sa koje su pudari (poljari) čuvali polja. A sam naziv otoka Murter, potječe od ilirske riječi kojom su nazivali brdo Mortar, a što znači: Morska kula: Mor-tar.

Pudarica

Rimljani podno Gradine grade grad Colentum, čije nam ruševine također govore o atraktivnoj poziciji za život još u prvim stoljećima nove ere. Upravo je ovdje u tijeku projekt EU programa "Mladi na djelu" međunarodna razmjena mladih Europe, gdje imaju priliku naučiti o volontiranju u obnovi suhozida i čišćenju raslinja na ovom arheološkom nalazištu. Predstavljen je i projekt udruge Argonauta "Arheološko-rekreacijski park Colentum", koji uključuje uređenje tematske šetnice, vidikovca na Gradini, konzervaciju i prezentaciju osam arheoloških položaja...

Colentum

U srednjem vijeku otok spominje kralj Bela IV pod hrvatskim nazivom Srimac - Srimač prilikom proglašavanja granica Šibenske komune. U 13. stoljeću na otoku su bila dva naselja Murter i Jezera.

Murter karta

U polju između Gradine i brda Raduč, na sjeverozapadnoj strani otoka, nastalo je današnje najstarije naselje na otoku. Tada se nazivalo Veliko Selo, koje od 1715. godine nosi ime Murter, kao najveće naselje na istoimenom otoku. Proteže se od uvale Slanica do uvale Hramina. U uvali Slanica je najpoznatija pješčana plaža na otoku, tu je i hotel Colentum iz kojeg se pruža predivan pogled na Kornate. A u uvali Hramina je izgrađena moderna marina s 400 vezova.

Murter panorama

Murter - Marina Harmina

Uvala Slanica i hotel Colentum

Na rtu Gradine je crkvica Gospe od Gradine uz koju je i starohrvatsko groblje, na zidu je urezan križ karakterističan za rano kršćanstvo, te je sigurno sagrađena na temeljima ranokršćanske crkve. Na brdu Vršine iznad Murtera je ckvica Sv Roka, na mjestu s kojeg se pruža predivan pogled. Sv Roka se štuje 16. kolovoza, uz veliku feštu i brojne hodočasnike, procesiju u tradicionalnim nošnjama...Župna crkva u Murteru je Crkva Sv Mihovila, zaštitnika mjesta koji se slavi 29. rujna, uz veliku feštu i regatu Latinsko idro (kao i Burtiž na Prviću).

Pogled na Gradinu- Gospa od Gradine

Sv Roko

Sv Mihovil

Na sjeveroistočnoj strani otoka u 13. stoljeću nastaje naselje uz dva mala jezera Lokva i Blato, čije postojanje danas primjećujemo samo kad su obilne kiše, pa se na nekadašnjim jezerima stvore lokve vode. Još uvijek je tu bunar Dobre vode kojeg su, uz još druge bunare, gradili prvi stanovnici Jezera. Mjesto je upravo po tim geografskim obilježjima dobilo naziv Jezera. Zbog svog prirodnog položaja u uvučenoj uvali,  okružena pitomim brežuljcima, Jezera su idealno pristanište brodova.

Jezera i Tisno

Mjesto je dražesno, nije pregaženo masovnim turizmom, staru jezgru - Selo,  karakteriziraju kamene kuće obrasle bršljanom, u dvorištima rastu murve, loza se savija nad prozorima, u vrtovima rastu bajami, smokve...Prolazeći naseljem Kušuluk dolazi se do Crkve Gospe od Zdravlja iz 18. stoljeća...

Gospa od Zdravlja

Jezera

Jezera

Spustite se uz more, u naselje koje mještani zovu More, ljuljaju se brodovi u uvali, osjećate miris bora, ružmarina, lavande, slušate kliktaj galeba....

Jezera

U kolovozu je ovdje Velika Gospa glavni blagdan, a tijekom cijelog ljeta održavaju se razne manifestacije i smotre razih pučkih zanata i običaja, uz folklor, riblje specijalitete...sve pod vrlo impresivnim nazivom Jezerski Dani Mora- manifestacije kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja od početka srpnja do kraja rujna, a završava Međunarodnim natjecanjem u lovu na veliku ribu Big Game Fishing.

Fešta -Koledišće

Osim ova dva mjesta na otoku su još Betina i Tisno, koji su nastali nekoliko stoljeća kasnije, odnosno kad su se stanovnici sklanjali na otoke zbog turske opasnosti u 16. i 17. stoljeću.

Betina

Betina je blizu Murtera, na samom ulazu u Murterski kanal, u zaštićenoj luci. Mjestom dominira zanimljiv barokni zvonik uz crkvu Sv Frane iz 18. stoljeća. Betina se ponosi svojim najvažnijim proizvodom - drveni brod - betinska gajeta. U mjestu je čak pet obiteljskih brodogradilišta, a važe i za najstarije brodograditelje na Jadranu, nakon Korčulana. Najpoznatija fešta u Betini je Dan brganje, koja se održava prve subote kolovoza, u čast posebne školjke koja se lovi u betinskom kanalu posebnom alatkom - brganjom. Fešta je popraćena pjesmom i zabavom, te ljetnim štimungom.

Betina

Betinska gajeta

A na mjestu gdje se otok najviše približio kopnu, u tjesnacu, po čemu je mjesto i dobilo ime, nastaje Tisno, također kao posljedica sklanjanja pred Turcima. Početkom 18. stoljeća kad je prestala opasnost gradi se pokretni most i naselje se širi i na kopneni dio. U 16. stoljeću je sagrađena i Crkva Sv Duha, koja je stoljeće kasnije obnovljena u baroknom stilu i uz koju je sagrađen zvonik.

Tisno

Tisno- Crkva Sv Duha

U Tisno se dolazi u poznatu procesiju Gospi od Karavaja (Caravaggia) uz 214 stepenica, ili križnim putem od crkve Sv Duha. Ovo svetište je sagradila talijanska obitelj Gelpi, donoseći iz Caravaggia, kraj Bergama, gdje se Gospa ukazala, sliku  Bogorodice u drvu, koju su nastavili štovati u svom novom mjestu, u koje su se početkom 18. stoljeća doselile brojne bogate talijanske obitelji.

Put Karavaja

Gospa od Karavaja

Evo uskoro je i blagdan kada se hodočasti Gospi od Karavaja (26. svibnja), pa bih se možda mogla i zadržati tu ili potražiti Bernardu, prijateljicu s kojom sam se povremeno viđala na nekim šibenskim feštama, a čija majka i baka žive u Tisnom i koje imaju psa koji zna pjevati. Da ga nisam čula ne bih vjerovala, ali Bernarda je često pjevala: Preplivat ću olujno more....(možda zato što joj je muž pomorac), a pas bi, čim bi čuo prve stihove te pjesme, nastavio karakterističnim lajanjem, nalik na pjevanje, spuštajući i podižući ton, vjerno prateći note.

Tisno

A radovalo bi me ponovo probati njen Maništrun od liganja, tradicionalno murtersko jelo: 1 kg liganja izrezanih na kockice pirjati na ulju i 4 kapule, lagano dodavati vodu, na kraju 0,5 kg makarona, dodati koliko je potrebno vode te na kraju peršin.

Maništrun od liganja

Prvić

A evo kad sam u šibenskom akvatoriju, i s obzirom da je prirodni nastavak Zlarina Prvić, idem tamo kako bih mogla pokazati kako je bogat i lijep ovaj mali otočić, za razliku od Daliborovog Prvića kraj Krka, mnogo većeg, ali golog i nenaseljenog.

Prvić

Ovaj Prvić je bio naseljen još u antičko doba, što dokazuju ostaci keramike, amfora, rimskih krovnih opeka, ranokršćanskih kapitela. U srednjem vijeku na ovom otočiću šibenska vlastela, među kojima i plemići Vrančić, Draganić, Dobrović, Šižgorić, Tavelli...imaju svoje posjede na kojima su živjeli njihovi težaci, koji su za njih obrađivali zemlju.

Karta

Ljetnikovac Vrančić (Draganić) u Šepurinama

U 15. stoljeću dolazi do intenzivnijeg naseljavanja, što zbog kuge, što zbog opasnosti od Turaka. U Prvić Luku dolaze franjevci glagoljaši i osnivaju samostan, te 1461. godine grade crkvu Gospe od Milosti, čiju unutrašnjost krasi pet baroknih oltara. Zvonik od bijelog kamena sagrađen je 1885. godine. Neki izvori tvrde da su na otoku u 13. stoljeću bili benediktinci i da postoje ostaci benediktinskog samostana na drugoj strani Luke - u Donjoj Bandi, gdje su tragovi nekih zgrada.

Prvić Luka

Samostan i Crkva Sv Marije od Milosti

A naselje Prvić Šepurine osnivaju stanovnici naselja Srime pored Vodica. Prva crkva u Šepurinama je crkva Gospe od porođenja, koju su 1479. godine sagradili šibenski plemići Ambrozović. Crkva danas nije u funkciji.

Crkva Gospina porođenja

Na samoj obali 1620. godine sagrađena je crkva Jelene Križarice (za Sv Jelenu smo već saznali na putu po Braču, u Škripu i Povljima). U crkvi se nalazi drveni oltar Sv Roka s baroknim ornamentima, neki ovu crkvu poznaju kao Crkvu Sv Roka, a koja sa svojim kupolastim zvonikom zauzima centralno mjesto svih razglednica ovog mjesta.

Crkva Sv Jelene (Sv Roka)

Šepurine

Iznad mjesta je 1878. godine sagrađena crkva Uznesenja blažene Djevice Marije, koja je ujedno i župna crkva ovog mjesta.

Vila Draganić (ranije Vrančić) i Župna crkva-povijesna razglednica

Crkva Uznesenja BDM

Dvije najposjećenije fešte na Prviću su 02. kolovoza Gospa od Anđela u Prvić Luci, i 16. kolovoza u Prvić Šepurinama fešta Sv Roka. Nekada su se održavale i utrke magaraca.

Šepurine - Procesija Sv Roka

Šepurine -utrka magaraca 70-tih godina

Prvić se prirodno nastavlja na Zlarin, to je vidljivo po brojnim podmorskim plićacima i grebenima. Ovaj najmanji otok u šibenskom arhipelagu, najbliži je kopnu, pa neki smatraju da mu otud ime Prvić, dok drugi misle da je dobio ime po Prvini, bogu vršidbe ili proljetnom, sunčanom bogu starih Hrvata.

Prvić Luka

A ako se sjećate kako neke bajke često u govore:...iza sedam brda i sedam dolina...to upravo imamo ovdje na Prviću: sedam brežuljaka, najniži 13 a najviši 79 m nadmorske visine, bajkovito mjesto, bajkovit pogled, "ugađa oku" kako kaže Alberto Fortis, talijanski putopisac "otok čije bi plodove želio vidjeti na mletačkoj tržnici"-vino, grožđe, maslinu, smokvu...I danas se stanovništvo bavi poljoprivredom, ribarstvom, a najviše turizmom.

Nekadašnja škola- sada hotel Maestral na rivi u Prvić Luci

Prvić je omiljeno odmorište, mali otočić koji je kupalište u cijeloj svojoj dužini obale, otočić u kojem se udaljenost između dva mjesta prolazi pješke (1 km), i na kojem ne prometuju automobili, i gdje se čitav otok može propješačiti, jer je prošaran puteljcima i stazama zbog obradivih površina po cijelom otoku, a uređuje se i šetnica uz more oko cijelog otoka.

Kupalište

Odmaralište Prvić Luka (Donja Banda)

Sa obale

Gosti traže upravo ovakvo izvorišno okruženje dalmatinskog mjesta, smještaj u višetoljetnim kamenim kućama, građenim kamenom sa obliženjeg otočića Tijata. Posebnost arhitekturi daju maštovito građeni dimnjaci, kakve naročito nalazimo u Šepurini.

Šepurine

Život na otvorenom

Restoran

Prvić Luka je i omiljeni zaljev za sidrenje u mirnoj i prostranoj uvali. A kada počnu pitanja: Oće li nevera? Ima li vitra? ..i ako je kraj kolovoza, znamo da se priprema Burtiž- regata tradicionalnim brodicama na latinsko idro. Samo da ne bude nevere ili bonace, ne pita se tko će doći, jer dolaze svi koji mogu, i ne pita se hoće li biti prigodne fešte, jer hoće!

Prvić Luka

Prvić Luka

Burtiž

U Prvić Luci izgrađen je i otvoren 2012. godine Memorijalni centar Faust Vrančić. Taj projekt realiziran je u partnerstvu Grada Vodice s vodičkom Turističkom zajednicom, a koji je sufinancirala Europska unija. Posvećen je velikom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, inženjeru, svećeniku i biskupu Faustu Vrančiću, rođenom 1551. godine u Šibeniku, a koji je svoje djetinjsto proveo na otoku Prviću, i po čijoj se posljednjoj želji i njegov grob nalazi u crkvi Gospe od Milosti u Prvić Luci. Prvić još i nazivaju Faustov otok, po ovom najvažnijem konstruktoru i tehničkom piscu s prijelaza iz 16. u 17. stoljeće, koji je bio ponosan na svoj svoju hrvatsku zemlju, domoljublje i otok na kojem je proveo najsretnije dane djetinjstva.

Memorijalni centar Faust Vrančić

Crkva Gospe od Milosti

Natpis na nadgrobnoj ploči

U vanjskom dijelu Centra posjetitelji mogu razgledati Faustove izume u prirodnoj veličini kao što su viseći most, mlin za masline i padobranac. U muzeju je uz male makete Faustovih izuma i prikaz njegovog života kroz multimedijalni sustav. Uz muzejski prostor, ostatak unutarnjeg prostora predviđen je za ugostiteljsku djelatnost, suvenirnicu i prodavaonicu.

Memorijalni centar

Ovako mali otok, a ovako velik i značajan! Još bih mogla ostati i pričati, jer ostaju još mnoge neispričane priče, koje ne mogu na malo prostora stati. Još za kraj razglednica zalaska i naravno Tijat - ovaj put ne otok Tijat, nego putnički brod, radi kojeg su otočani Prvića i Zlarina čak pisali peticiju da im se vrati umjesto Lare, jer samo Tijat može savladati jugo kad ovdje zapuše s mora.

Tijat

Zalazak