A najveći otok u šibenskom arhipelagu je Murter, kojeg smo samo usput prošli na putu prema Kornatima. Ali s obzirom da je Murter zanimljiva destinacija sama za sebe, zaslužuje da se malo zadržimo i otkrijemo kako žive vlasnici Kornata. Ali Murter nije samo otok ili mjesto na otoku, već akvatorij sa još puno manjih otočića oko sebe, a Murterini su najbogatiji vlasnici hrvatskih otoka uopće. Između Murtera i Kornata je i njihovo - Murtersko more, kojim su plovili do svojih posjeda na ovim biserima Jadranskog mora. A izvrstan orjentir za plovidbu Murterskim morem su Tetovišnjaci, skupina od pet otočiča sred mora.
Otok je bio naseljen još u vrijeme Ilira, naseljavalo ga je ilirsko pleme Liburni. Pronađeni su ostaci ilirskih gomila u uvali Podjasenovac. Legende govore o ilirskoj kuli na brdu Mortar, danas je i to mjesto na popisu znamenitosti otoka, nazvano Pudarica, sa koje su pudari (poljari) čuvali polja. A sam naziv otoka Murter, potječe od ilirske riječi kojom su nazivali brdo Mortar, a što znači: Morska kula: Mor-tar.
 |
| Pudarica |
Rimljani podno Gradine grade grad Colentum, čije nam ruševine također govore o atraktivnoj poziciji za život još u prvim stoljećima nove ere. Upravo je ovdje u tijeku projekt EU programa "Mladi na djelu" međunarodna razmjena mladih Europe, gdje imaju priliku naučiti o volontiranju u obnovi suhozida i čišćenju raslinja na ovom arheološkom nalazištu. Predstavljen je i projekt udruge Argonauta "Arheološko-rekreacijski park Colentum", koji uključuje uređenje tematske šetnice, vidikovca na Gradini, konzervaciju i prezentaciju osam arheoloških položaja...
 |
| Colentum |
U srednjem vijeku otok spominje kralj Bela IV pod hrvatskim nazivom Srimac - Srimač prilikom proglašavanja granica Šibenske komune. U 13. stoljeću na otoku su bila dva naselja Murter i Jezera.
 |
| Murter karta |
U polju između Gradine i brda Raduč, na sjeverozapadnoj strani otoka, nastalo je današnje najstarije naselje na otoku. Tada se nazivalo Veliko Selo, koje od 1715. godine nosi ime Murter, kao najveće naselje na istoimenom otoku. Proteže se od uvale Slanica do uvale Hramina. U uvali Slanica je najpoznatija pješčana plaža na otoku, tu je i hotel Colentum iz kojeg se pruža predivan pogled na Kornate. A u uvali Hramina je izgrađena moderna marina s 400 vezova.
 |
| Murter panorama |
 |
| Murter - Marina Harmina |
 |
| Uvala Slanica i hotel Colentum |
Na rtu Gradine je crkvica Gospe od Gradine uz koju je i starohrvatsko
groblje, na zidu je urezan križ karakterističan za rano kršćanstvo, te
je sigurno sagrađena na temeljima ranokršćanske crkve. Na brdu Vršine
iznad Murtera je ckvica Sv Roka, na mjestu s kojeg se pruža predivan
pogled. Sv Roka se štuje 16. kolovoza, uz veliku feštu i brojne
hodočasnike, procesiju u tradicionalnim nošnjama...Župna crkva u Murteru
je Crkva Sv Mihovila, zaštitnika mjesta koji se slavi 29. rujna, uz
veliku feštu i regatu Latinsko idro (kao i Burtiž na Prviću).
 |
| Pogled na Gradinu- Gospa od Gradine |
 |
| Sv Roko |
 |
| Sv Mihovil |
Na sjeveroistočnoj strani otoka u 13. stoljeću nastaje naselje uz dva mala jezera Lokva i Blato, čije postojanje danas primjećujemo samo kad su obilne kiše, pa se na nekadašnjim jezerima stvore lokve vode. Još uvijek je tu bunar Dobre vode kojeg su, uz još druge bunare, gradili prvi stanovnici Jezera. Mjesto je upravo po tim geografskim obilježjima dobilo naziv Jezera. Zbog svog prirodnog položaja u uvučenoj uvali, okružena pitomim brežuljcima, Jezera su idealno pristanište brodova.
 |
| Jezera i Tisno |
Mjesto je dražesno, nije pregaženo masovnim turizmom, staru jezgru - Selo, karakteriziraju kamene kuće obrasle bršljanom, u dvorištima rastu murve, loza se savija nad prozorima, u vrtovima rastu bajami, smokve...Prolazeći naseljem Kušuluk dolazi se do Crkve Gospe od Zdravlja iz 18. stoljeća...
 |
| Gospa od Zdravlja |
 |
| Jezera |
 |
| Jezera |
Spustite se uz more, u naselje koje mještani zovu More, ljuljaju se brodovi u uvali, osjećate miris bora, ružmarina, lavande, slušate kliktaj galeba....
 |
| Jezera |
U kolovozu je ovdje Velika Gospa glavni blagdan, a tijekom cijelog ljeta održavaju se razne manifestacije i smotre razih pučkih zanata i običaja, uz folklor, riblje specijalitete...sve pod vrlo impresivnim nazivom Jezerski Dani Mora- manifestacije kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja od početka srpnja do kraja rujna, a završava Međunarodnim natjecanjem u lovu na veliku ribu Big Game Fishing.
 |
| Fešta -Koledišće |
Osim ova dva mjesta na otoku su još Betina i Tisno, koji su nastali nekoliko stoljeća kasnije, odnosno kad su se stanovnici sklanjali na otoke zbog turske opasnosti u 16. i 17. stoljeću.
 |
| Betina |
Betina je blizu Murtera, na samom ulazu u Murterski kanal, u zaštićenoj luci. Mjestom dominira zanimljiv barokni zvonik uz crkvu Sv Frane iz 18. stoljeća. Betina se ponosi svojim najvažnijim proizvodom - drveni brod - betinska gajeta. U mjestu je čak pet obiteljskih brodogradilišta, a važe i za najstarije brodograditelje na Jadranu, nakon Korčulana. Najpoznatija fešta u Betini je Dan brganje, koja se održava prve subote kolovoza, u čast posebne školjke koja se lovi u betinskom kanalu posebnom alatkom - brganjom. Fešta je popraćena pjesmom i zabavom, te ljetnim štimungom.
 |
| Betina |
 |
| Betinska gajeta |
A na mjestu gdje se otok najviše približio kopnu, u tjesnacu, po čemu je mjesto i dobilo ime, nastaje Tisno, također kao posljedica sklanjanja pred Turcima. Početkom 18. stoljeća kad je prestala opasnost gradi se pokretni most i naselje se širi i na kopneni dio. U 16. stoljeću je sagrađena i Crkva Sv Duha, koja je stoljeće kasnije obnovljena u baroknom stilu i uz koju je sagrađen zvonik.
 |
| Tisno |
 |
| Tisno- Crkva Sv Duha |
U Tisno se dolazi u poznatu procesiju Gospi od Karavaja (Caravaggia) uz 214 stepenica, ili križnim putem od crkve Sv Duha. Ovo svetište je sagradila talijanska obitelj Gelpi, donoseći iz Caravaggia, kraj Bergama, gdje se Gospa ukazala, sliku Bogorodice u drvu, koju su nastavili štovati u svom novom mjestu, u koje su se početkom 18. stoljeća doselile brojne bogate talijanske obitelji.
 |
| Put Karavaja |
 |
| Gospa od Karavaja |
Evo uskoro je i blagdan kada se hodočasti Gospi od Karavaja (26. svibnja), pa bih se možda mogla i zadržati tu ili potražiti Bernardu, prijateljicu s kojom sam se povremeno viđala na nekim šibenskim feštama, a čija majka i baka žive u Tisnom i koje imaju psa koji zna pjevati. Da ga nisam čula ne bih vjerovala, ali Bernarda je često pjevala: Preplivat ću olujno more....(možda zato što joj je muž pomorac), a pas bi, čim bi čuo prve stihove te pjesme, nastavio karakterističnim lajanjem, nalik na pjevanje, spuštajući i podižući ton, vjerno prateći note.
 |
| Tisno |
A radovalo bi me ponovo probati njen Maništrun od liganja, tradicionalno murtersko jelo: 1 kg liganja izrezanih na kockice pirjati na ulju i 4 kapule, lagano dodavati vodu, na kraju 0,5 kg makarona, dodati koliko je potrebno vode te na kraju peršin.
 |
| Maništrun od liganja |
