Evo, obećala sam mom sinu posjetu Biokovu, Parku prirode, jer kako on kaže, tu se krije ljepota prirode koju treba otkriti i kojoj se treba diviti, nisu samo naselja nanizana podno Biokova vrijedna pažnje, potrebno je povući se malo u ove visine, predahnuti, diviti se....
 |
| Biokovo |
"Stadoh na povišeno mjesto i doživjeh milinu radosti." - reče tako Dr fra Jure Radić, čijom je zaslugom Biokovo proglašeno Parkom prirode 1981. godine, na površini 19550 ha.
 |
| Vidikovac |
Bikovo je dio planinskog lanca Dinarida i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, podnožje je blago nagnuta zaravan, plodna i zelena, na čijim smo obroncima pronalazili stara dalmatinska naselja, a na zeleni pojas nastavlja se impresivni stjenoviti lanac, koji kao kamena ograda odvaja Zagoru od Primorja. Na vrhu je valovita visoravan, koja se prema zaleđu blago spušta.
 |
| Biokovo -pogled iz Makarske |
Na Biokovu se sukobljavaju zračne mase s planine i mora, pa su česte
promjene vremena, a poznati vjetar Bura upravo ovdje nastaje
preljevanjem hladnog zraka s planinskih vrhunaca. Zimi je na vruhu česta
pojava snijeg koji se zadržava sve do proljeća. Upravo po snježnoj
bjelini ovoj planini domicilno stanovništvo je dalo ime Biokovo, iako je
ranije poznata pod nazivom Adrion - kako su je nazivali Grci, ili
kasniji latinski naziv Mons Slavorum ili Slavensko Brdo.
 |
| Snijeg na Biokovu |
Sv. Jure sa 1762 m je najviši vrh Biokova i treći najviši planinski vrh Hrvatske. Sa Svetog Jure se pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i Zabiokovlje, a za vedrih dana moguće je vidjeti planinu Monte Gargano u Italiji.
 |
| Vidikovac Sv Jure |
 |
| Sv Jure |
Ovaj najviši vrh nazvan je po svecu čije je štovanje u ovim krajevima izuzetno zanimljivo. Crkvica Sv Jure, sagrađena je nedaleko od stare crkvice iz 12. stoljeća, a koja je srušena radi gradnje odašiljača. Odašiljač visok 90 m izgradila je 1965. godine tadašnja Televizija Zagreb. Za potrebe gradnje odašiljača sagrađena je i cesta, te je to najviša cesta u Hrvatskoj. Misno slavlje u crkvici Sv Jure održava se zadnje subote u srpnju, kada većina vjernika iz Primorja i Zagore dolazi do nje pješice.
 |
| Odašiljač |
Ostali vrhovi na Biokovu su: Troglav 1658 m, koji podsjeća na Alpe, zatim Sv Ilija 1642 m, iznad zaseoka Bast, na kojem je obnovljena crkva Sv Ilije iz 19. stoljeća, na prapovijesnoj gomili, a nasuprot koje je crkvica Sv Nikole. Podno vrha je nedavno otvoreni tunel Sv Ilija, koji spaja Primorje i Zabiokovlje.
 |
| Sv Ilija |
Sa Šćirovca, 1619 m, pruža se prelijep pogled na Cetinu. Kimet, 1536 m, je jugoistočno od Sv Jure, i s njega se pruža pogled na Kamešnicu, Velež i otoke, ali se ne vidi Makarsko primorje.Veliki Šibenik, 1467 m, nalazi se iznad makarskog naselja Veliko Brdo, i obrastao je šumom crnog bora.
 |
| Šćirovac |
Vošac, 1421 m, je najpopularniji vrh na koji se kreće na uspon iz Makarske, i s njega se pruža jedan od najljepših pogleda na Makarsku rivijeru, a pod Vošcem je i planinarski dom.
 |
| S Vošca |
Sutvid 1332 m, sa Sv Rokom, 1228 m, čini greben, međusobno udaljeni 800 m, a na Sv Roku je i istoimena crkvica, gdje se u kolovozu održava misno slavlje u čast tog sveca, zaštitnika od kuge.
 |
| Sv Roko |
Iznad Brela je Bukovac, 1262 m, s kojeg se pruža pogled na Makarsko i Omiško primorje, na vrhu je lovačka kućica, a pri uspinjanju mogu se sresti veprovi i divokoze.
 |
| Divokoza |
Arheološki lokaliteti i materijalni ostaci svjedoče nam o naseljenosti
Biokova još u prapovijesti: špilje, oružje i oruđe od kamena i kosti,
gradine, gomile, već u ranom rimskom razdoblju dolazi do podizanja
sakralnih objekata. Kule i utvrde po brojnosti i očuvanosti nakon crkava drugi su po redu kulturni spomenici na ovome prostoru.
 |
| Gornja Brela - zbirka znamenitosti |
Na Biokovu se boravilo najčešće radi stočarstva, ali i radi uzgoja krupmira i žitarica u dolcima i škrapama, te radi vađenja leda, što je bilo važno radi očuvanja hrane od kvarenja. Vlasnici dolaca i škrapa i stada imali su na planini pastirske kolibe ili stanove, najviše stanova imali su stočari iz Primorja: Podgore i Tučepa. Najveće i najzanimljivije je stočarsko naselje Podglogovik, koje je danas napušteno , a unutar kojega se nalaze stambeno-gospodarski sklopovi, lokve, bunari, gustirne, guvna i plodni dolci.
 |
| Konji na livadama |
 |
| Podglogovik |
Zaljubljenici u prirodu na Biokovu mogu uživati otkrivajući bogati biljni svijet - šume autohtonog crnog bora, alepskog bora, bukve i jele, crnog i bijelog graba, a kamenjar i dolce oživljavaju mnogobrojne vrste rijetkih biljaka kao što su biokovska zvončika, modro lasinje, malocvetni kaćun, velecvjetni rožac, crvena vratiželja, divlji koromač, kamenjarska zečina, mirisna kadulja, ljiljan vrtoglav....
 |
| Biokovsko zvonce |
 |
| Kadulja |
 |
| Ljiljan |
Životinjski svijet također je razvijen, osim već spomenutih veprova i divokoza, zanimljivo je spomenuti sivog vuka, strogo zaštićenu životinju čije istraživanje i monitoring je jedan od značajnih projekata Parka. Osim ovih krupnijih životinja, na Biokovu je prisutno mnoštvo različitih životinjskih vrsta- zajednice rijetkih leptira, špiljskih pužića, šišmiša, gušterica i zmija, ježeva, mnogobrojnih ptica: jarebica, češljugar, gavran, suri orao, carić, crni kos, plavetna sjenica....
 |
| Sivi vuk |
 |
| Jež |
 |
| Zbirka leptira |
