Korčula

Korčula je danas najnaseljeniji hrvatski otok. Bio je nastanjen već u pretpovijesti, i tragovi pradavna života otriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi kamenih noževa iz neolita na otočiću Badiji kod Korčule. Otok obiluje prirodnim ljepotama posebne privlačnosti. U prošlosti je obilovao zimzelenim mediteranskim šumama primorskog hrasta, prema čemu su ga Grci i nazvali crna Korkyra - Korkyra Melaina ili Rimljani Corcyra Nigra.

Korčula

A poput "brušena dragulja" na sjeveroistočnoj strani, na poluotočiću isturenom u Pelješki kanal, sagrađen je istoimeni grad - Korčula, opasan zidinama i kulama, građen u obliku riblje kosti, prema srednjovjekovnom urbanističkom planu, gdje sve ulice vode do kula, kako bi se u slučaju opasnosti stanovništvo vrlo brzo moglo naći na zidinama grada.

Korčula

Po prvi put se grad spominje u 10. stoljeću, kao "zidani grad", iako je još neutvrđeno točno vrijeme njegova nastanka.

Korčula

Prema lokalnim povjesničarima prva i glavna crkva u gradu je crkva Sv. Petra, koja  je služila prvim korčulanskim biskupima kao katedrala. Ova je crkva arhitektonski prejednostavna i neugledna, nema svoda u krovu i često se prepravljala.

Crkva Sv. Petra

Crkva Svih Svetih nalazi se na klimatski najpovoljnijem mjestu, odmah uz južni gradski zid u blizini gradskih vrata, čija je namjena bila uz duhovnu, još i strateška, bila je glavna komunikacija ulaza u grad, kuda su ulazile i tovarne životinje sa velikim i teškim teretima, te je i danas uočljivo da je ulica uz južni gradski zid ostala i dandanas put - ulica bez skalina. U vrijeme Marka Pola i osnivanja Korčulanske biskupije ova crkva je bila glavna crkva u gradu.

Crkva Svih Svetih

Korčula-južni gradski zid

Kad je sagrađena velika četvrtasta kula i  viseći most koji je premostio jarak ispod visokih stijena, velika gradska vrata došla su na sadašnje svoje mjesto i malo kasnije dobila crkvu Sv. Mihovila koji je čuvar naselja i zaštitnik dobrih dolaznika koji ulaze u naselje.

Veliki Revelin

Crkva Sv. Mihovila

Crkva Sv. Marka sagrađena je na najznačajnijem mjestu u srcu grada, tamo gdje je tjeme korčulanskog poluotočića. Trg ispred nje nekad je imao drugačiji oblik i bio je znatno manji. Ovaj lokalitet je prvotno bio grobljanski ili pustinjački.  Prva crkva Sv. Marka bila je malena, kada se proširivala bilo je potrebno srušiti nekoliko okolnih zgrada, a nepravilnost njezina tlocrta je posljedica paralelnosti svih ulica sa temeljnim južnim zidom, odakle se grad razvijao prema sjeveru. Dolaskom biskupa u grad, crkva Sv. Marka doživljava neprestani rast i procvat sve do 15. i 16. stoljeća. U ovoj crkvi se danas nalazi i srebrni sarkofag sa moćima Sv. Teodora, kojeg Korčulani osobito štuju, koji je suzaštitik grada, a slavi se 29. srpnja.

Katedrala Sv. Marka

U 15. i 16. stoljeću nastali su i najljepši primjerci stambene arhitekture, u karakterističnom gotičko- renesansnom stilu ukrašavana su pročelja kuća, dovratnici, balkoni, razdjelni vijenci.... a na dovratnicima su grbovi korčulanskog plemstva. Korčulu su gradili korčulanski majstori od vrničkog i korčulanskog kamena, kamenoklesarstvo je, uz brodogradnju,  bilo jedno od glavnih zanimanja korčulana. S Korčule potječu i znameniti graditelji Marko i Petar Andrijić, koji su svoj vrhunska dostignuća postigli u Korčuli i Dubrovniku.

Pogled iz starog grada

Znak na ulazu u stari grad

Činjenica da je Korčula  lijep, plodan otok i da leži usred najvažnijeg pomorskog puta na Jadranu, imala je za posljedicu da je postao meta interesa više moćnih i agresivnih susjeda: Venecije, Raške, Zahumlja i Dubrovnika, koji su ga htjeli osvojiti. Tako je Statut grada i općine Korčula donesen 1214. godine, jedan od najstarijih pravnih dokumenata u ovom dijelu Europe, zaštitio i obranio otočku autonomiju i uređivao unutarnje društvene odnose. Mnoge kule i danas svjedoče kako je zaštićen bio grad.

Velika kneževa kula

Kula Barbarigo

Kula Zakerjan

Zamenita pomorska bitka između Genove i Venecije, odigrana je pred Korčulom 1298. godine. U ovoj bitci, kao zapovjednik jedne od mletačkih galija, sudjelovao je znameniti Marko Polo, koji je tom prilikom zarobljen, te je u genoveškom zatvoru izdiktirao svoj opis Milijun čuda svijeta - Put u Kinu i natrag. Ovaj zameniti i privlačni svjetski putnik i danas zaokuplja ljudski duh, a njegovo porijeklo prisvaja i Korčula, gdje se nalazi njegova rodna kuća, i Venecija, koja je u to vrijeme vladala ovim prostorima, a koja mu pripisuje venecijansko porijeklo. (Marko Polo je bio poticaj Kolumbu da ode na put, te otkrije Ameriku.)

Kuća Marka Pola u Korčuli

Dvije godine nakon ove bitke u Korčuli osniva se biskupija. Korčulani su se za ovaj povijesni događaj veoma dobro pripremali. Crkva Sv. Marka proširena je i ukrašena bogatom rozetom i raskošnim vijencem kako bi mogla biti dostojna biskupske katedre. Na glavnom oltaru je slika Jacopa Tintoretta. Isto tako uz katedralu pripravila se i veličanstvena palača za stan biskupu. Dolazak biskupa u grad ojačao je ugled i stabilnost korčulanske komune, život u gradu podignut je na višu duhovnu i ljudsku razinu. Utemeljenje Korčulansko-Stonske biskupije Nemanjićima iz Raške je pomrsilo račune, suzbijeni na otocima i slabi na moru, morali su se odreći osvajačkih namjera. 

Zvonik katedrale Sv Marka

Detalj na katedrali

Tada je osnovana je i najstarija korčulanska bratovština – bratovština Svih Svetih. Bratovštine su vjerske udruge svjetovnjaka, čija je zadaća bila obavljanje pokore, sudjelovanje u vjerskim obredima i pomoć braći u nevolji, koje se u srednjem vijeku osnivaju u mnogim europskim zemljama, a u Korčuli su očuvane do danas.

Bratovština Svih Svetih

Bratovštinu bombardijera Sv. Barbare osnovale su mletačke vlasti 1623. godine i predstavljala je jedinstveni sustav artiljerijske obrane grada. Iako je poznato pretjerivanje prema kojem je za Korčulu zapisano da ima topova koliko i godina ima dana, poznato je da je ova udruga bombardijera bila važna za grad, prema privilegijama koje su uživali njeni članovi.

Top na kuli -Korčula

Bratovštine su oduvijek bile snaga grada, čak je i Napoleon dozvolio okupljanje bratovština, jer su one po svom kodeksu ukapale mrtve, što je za vrijeme kuge bilo presudno za život u gradu. Uz bratovštine još je jedna znamenitost kojom se Korčulani ponose, a to je Moreška, viteška igra koja se pleše samo na Korčuli, iako nije izvorno korčulanski ples, već je iz Španjolske došla na ove prostore, a predstavlja borbu bijelog cara Turčina Osmana i crnog cara Mora, koji se bore za djevojku - bulu, koju je Moro oteo Osmanu. Moreška je uvrštena u zaštićenu nematerijalnu baštinu. Korčulani će reći : Nisi muško ako neznaš balat Morešku... ili: Ako nisi gleda Morešku nisi ni bi na Korčuli!

Moreška

Taj prelijepi grad ili kako ga još nazivaju - mali Dubrovnik, zaista je jedinstven, ili kako pjesma kaže: Afrodita Korčula...

Blato na Korčuli

Najstarije mjesto na Korčuli je Blato, koje je kao i mnoga starija otočka mjesta, smješteno u unutrašnjosti otoka, tako da mjesto nije bilo izloženo napadima gusara i porobljivača s mora. 

Blato na Korčuli

Smješteno je uz kraško polje, koje je često poplavljivalo, tako da je stvaralo jezero, prema kojem je mjesto i dobilo ime. Jezero je  nakon 1911. godine melioracijom isušeno, što je stvorilo odličnu predispoziciju za razvoj poljoprivrede. Po brdima i brežuljcima su maslinici i vinogradi. Blato je uz ovakve uvjete bilo vrlo bogato mjesto, a glavni proizvodi su mu vino, ulje, smokve, rogač, mahunarke, žitarice... Uvala Prigradica na sjevernoj strani otoka, postala je glavna izvozna luka njihovih proizvoda, ali i luka iz koje je odavde najviše ljudi otišlo u svijet, kada su peronospora i filoksera poharale otočne vinograde. U blatskoj južnoj luci Prižbi, okruženi borovom šumom, uz lijepe plaže, nalaze se brojni obiteljski pansioni i obiteljske kuće.

Blato na Korčuli

Mjesto se prostire oko ravnog područja  Zlinje, i po okolnim brežuljcima. Zlinje je i najpoznatija ulica u Blatu, prepoznatljiva i po drvoredu lipa, dugom 1 km, zasađenom 1911. godine, koje pružaju odličan hlad tijekom ljetnih mjeseci, a pomalo mu daje i neki poseban čar,  jer vam se čini kao da ste u nekom kontinentalnom mjestu, a opet usred Jadrana. Nakon berlinskog, ovo je najduži drvored lipa u Europi.

Avenija Lipa

Ovdje su bogati plemići gradili svoje kaštile, utvrđene kuće, najčešće u obliku kule, koje se i danas mogu tu vidjeti. Usred mjesta ističe se barokni ljetnikovac kaštel Arneri, koji je predviđen za smještaj zavičajnog muzeja sa zbirkama arheologije, povijesti, etnografije.

Centar

Loža Blato 

Etno kuća Barilo

A etno kuća Barilo je muzej običnog čovjeka, kuća u kojoj će vas domaćini provesti kroz prostorije ispunjene povijesnim predmetima, oko kuće je vrt sa autohtonim ljekovitim i ukrasnim biljem, a posjetiteljima se nudi i degustacija domaćih likera, rakija, arancina, prženih badema i suhih smokava pripremljenima po tradicionalnim receptima kao i unikatni suveniri izrađeni u kućnoj radinosti.

Etno vrt - kuća Barilo

Ovdje ćete saznati i priču o Lumbliji, tradicionalnom kolaču, koji potječe iz doba Napoleona. To je ljubavna priča između francuskog vojnika i mlade Blajke, koja je prekinuta odlaskom francuske vojske. Vojnik je poklonio djevojci kolač izgovarajući "n'ublie"- ne zaboravi, koje su njoj zazvučale kao lumblija. Ali poruka je bila jasna, bez obzira na jezičnu barijeru. Ovaj kolač se od tada priprema od posebnih sastojaka badema, oraha, suhica, naranče, limuna... i poklanja se svojim najmilijima uz poruku: Ne zaboravi. Ovo je trajni kolač, te što je stariji to je ukusniji.

Lumblija

U starom središtu Blata, na popločanom trgu nalazi se trobrodna župna Crkva Svih Svetih, iz ranog srednjeg vijeka, na glavnom je oltaru slika venecijanskog umjetnika Girolama Da Santa Crocea- Svi Sveti iz 1540. godine. Južnoj lađi ove crkve, u 18. stoljeću dodana je kapela Sv. Vicence mučenice, s bogato ukrašenim mramornim oltarom. Blagdan ove svetice slavi se 28. travnja, a to je i dan općine.

Župna Crkva Svih  Svetih

Na blagdan velika procesija obilazi cijelo mjesto, a na trgu pred crkvom izvodi se svečana Kumpanija, viteški ples od boja, koji prenosi tradiciju narodne vojske koja je nekada čuvala mjesto. Stara mjesta u unutrašnjosti otoka nisu imali zidine koje bi ih čuvale, pa su se mještani udruživali u narodnu vojsku koja je branila mjesto od napada osvajača. Kumpanija u Blatu je sjećanje na bitku na Giči, kada su turski osvajači zarobili žene i djecu, blatski muškarci organizirani u Kumpaniju, narodnu vojsku, dostigli su ih na Giči, 1571. godine, oslobodili svoje sumještane i savladali neprijatelje.

Kumpanija

A u Blatu i oko Blata su još mnoge crkve i crkvice: Sv. Marko, Sv. Ivan, Sv. Martin, Sv. Mihovil, Sv. Kuzma i Damjan, Sv. Juraj, Sv. Antun, Sv. Jeronim, Gospa od Poja i Sv. Križ. Većina ovih crkvica posjeti se u tradicionalnoj procesiji Po gorah koja se odvija svake godine u noći s Velikog Četvrtka na Veliki Petak, slično kao i u procesiji Za Križem na Hvaru. 

Gospa od Poja

Crkva Sv. Marka

U samostanu Blažene Marije Propretog Petković,  kojega je utemeljila blaženica, nalazi se i njeno svetište, koje je često odredište hodočasnika. Rođena u Blatu u bogatoj obitelji, odmalena je odučila pomagati siromašne. Osnovala je brojne redovničke zajednice i samostane. Njezina Družba Kćeri Milosrđa danas djeluje na tri kontinenta šireći njene ideje poniznosti i milosrđa.

Kuća Blažene Marije Petković

Papa Ivan Pavao II- proglašenje M.Petković Blaženom

Ako možete čuti da je Hvar najsunčaniji otok, onda ćete sigurno čuti i da je Korčula najraspjevanjiji otok. Već smo spomenuli poznate Velolučane Olivera i Jasnu, a iz Blata potječe jedna od najpopularnijih hrvatskih izvođačica zabavne i pop glazbe, skladateljica i kantautorica, Meri Cetinić - "Glas koji odjekuje..." prepoznat još iz dječjih dana, a uz More, njezin prvijenac, lebdi se na valovima upečatljivih nota...kao i u Zemlji dide mog...

Tradicija klapskog pjevanja je posebno živa u Blatu, gdje se svakog kolovoza odvija susret klapa Dubrovačko-neretvanske županije, a svakog svibnja Večer novih skladbi Festivala dalmatinskih klapa Omiš.

U Blatu trenutno djeluju i vrlo uspješna muška klapa Kumpanji, ženska klapa Kanela i dječja ženska klapa Perlice. Klapa Kumpanji već je ostvarila zapažene nastupe na festivalskim pozornicama, a u svoju biografiju upisali su i brojne nagrade osvojene na domaćim i stranim klapskim natjecanjima. Meni je najdraža: Probudi me jutrom....

Vela Luka (Korčula)

Evo prošlo je dosta vremena od kada sam planirala sa Lastova krenuti u Vela Luku.

Vela Luka

S obzirom da je moj prvi susret s Vela Lukom bio donekle traumatski, jer je bio povezan sa lječilištem Kalos, ponovnim otkrivanjem Vela Luke, pokušat ću prekriti taj osjećaj baš kao što sam tijekom vremena to često činila, dok smo se u grupicama okupljali pjevajući: "Kad ću opet doć, da te vidim ja...."

                                        kao i poznati Velolučani: Oliver Dragojević i Jasna Zlokić.

Vela Luka je mjesto umjetnika, slikara i kipara, pjesnika i pjesme: osim Olivera i Jasne, tu je i kipar, slikar i pjesnik Izvor Oreb, pjesnik Danijel Dragojević, kipar Ante Marinović, književnik Šime Vučetić, konceptualni umjetnik Gorki Žuvela... i drugi. Za svoje mjesto reći će da je to "najlipša vala na svitu".

Najlipša vala na svitu - Vela Luka

Velu Luku u značajnoj mjeri definira i  klapska pjesma. U mjestu, u kojem su počele djelovati jedne od najstarijih klapa na području Dalmacije i koje je bilo jedno od najživljih rasadnika takvog načina pjevanja, danas djeluju muške klape Vela Luka, Ošjak, Proizd, Škoji, kvartet Portun. Folklorno društvo Kumpanija njeguje i tradicionalne velolučke plesove: Mafrina, Četiri pasa, Tanac, Pritilica, Šega-šega i posebno atraktivan ples s mačevima - Ples od boja, poznatiji kao -Kumpanija.

Kumpanija

I stvarno je Vela Luka najlipša vala- to je zaljev dug više od 9 km, jedno je od najboljih sidrišta, u okolici su slikoviti otočići, duboke uvale, brdo Hum i pitomi brežuljkasti reljef, a Vela Luka mirno mediteransko mjesto, čija je ljepota krajolika i neiskvarena priroda idealna za razvoj turizma.

Vela Luka - pogled s brda

U blizini Vela Luke je Vela spila, arheološko nalazište koje svjedoči o naseljenosti pretpovijesnih ljudskih zajednica.

Vela spila

Vela Luka je osnovana kao mjesto tek u 19. stoljeću, kada se određena skupina stanovnika Blata koji su ovdje posjedovali zemlje i kuće, odlučila trajno preseliti u Vela Luku, sagradili su svoju župnu crkvu Sv. Josipa, i dobili mjesnog glavara.

Crkva Sv Josip- Vela Luka

Crkvica Sv. Vicenza koja je danas u središtu Vela Luke, sagrađena je u 16. stoljeću, bila je premala za sada naraslo stanovništvo. Naime ta crkvica je služila pomorcima i veleposjednicima koji su tu navraćali na svoj posjede, a sagradio ju je imućni korčulanski veleposjednik Ismaeli Vicko.

Sv. Vicenz

Ali još iz ranijeg vremena, na mjestu ilirske gradine u 15. stoljeću je sagrađena Crkva Sv. Ivana na Gradini, u kojoj je vrlo interesantna oltarna pala, velika slika na drvenoj podlozi - plitko izrezbaren rustični reljef Ivana Krstitelja.

Sv Ivan na Gradini

Crkvica Sv. Roka podignuta je na groblju Vela Luke. Također, zavjetna crkva Gospe od Zdravlja, sagrađena malo dalje od mjesta, podignuta je nakon velike epidemije kuge na Korčuli u 19. stoljeću.

O pobožnosti ovih ljudi svjedoči još nekoliko crkvica u blizini: Gospa Karmelska, Gospa od Milosti, Gospa od Začeća,te iako je većina crkava iz novijeg vremena, one daju ono što su neka stara naselja imala ranije: spomenike koji doprinose saznanjima o jednom vremenu, ljudima, kulturi.

Centar za kulturu

Spomenik- Susret umjetnika

Uz pojedine blagdane vezani su crkveno pučki običaji, pa se na blagdan Sv. Josipa zaštitnika župe obilježava Dan grada, a vrlo je interesantan običaj vezan uz blagdan Sv. Ivana Krstitelja. Po starom običaju na Gradinu se dolazi brodicama okićenim cvijećem, sa hramonikašem i pjevačkim društvom, a poslije Mise je blagoslov ljekovitih trava: lavande, ružmarina...uz narodno slavlje, pjesme, ples, igre, a povratak kući se pretvorio u veslačko natjecanje - ragatu Sv. Ivana. Uoči Sv. Ivana i Sv. Petra palile su se na gumnima vatre od smilja i misrisnog bilja, kako bi se otjerale nečiste sile.

Vela Luka

Vela Luka je poznato nalazište ljekovitog mulja i to je područje izvanredno blage klime, što su osnovni preduvjeti za izgradnju suvremenog lječilišta Kalos,  u kojem se veoma uspješno liječi veliki broj oboljenja, provodi razna preventivna rehabilitacija te specijalni wellness programi.

Kalos

Dakle, u Kalos dakle ne morate doći samo ako vam treba rehabilitacija, već se ovdje provode suvremeni wellnes programi u kojima možete dati novu energiju svom tijelu i duhu. A zonu odmora naći ćete i u potpuno obnovljenom i neprepoznatljivom hotelu Korkyra! Hotel je obovljen i izvana i iznutra sa 58 dizajnerskih soba, u hotelu postoji zona za odmor i opuštanje, ukrašena zvjezdanim nebom i opremljena grijanim klupama, a izvana se pruža predivan pogled na uvalu, šetnicu uz more i luku.

Hotel Korkyra

Korkyra na rivi

Korkyra

Nezaobilazne destinacije svih posjetitelja Vele Luke su otočići Proizd i Ošjak, omiljena i po svojoj ljepoti nadaleko poznata izletišta. Tri najljepše plaže vela Luke  -Bili Boci,  nalaze se na sjevernoj strani otočića Proizda, udaljenog pola sata vožnje brodom, odakle se pruža prekrasan pogled prema susjednom otoku Hvaru i prema otvorenoj pučini.

Proizd

A Ošjak udaljen od Vela Luke desetak minuta vožnje brodom, i okružen gustom borovom šumom, pruža mir, tišinu i  jednostavnost. Netaknuta priroda, miris Mediterana, kristalno čisto more, sunce i toplina, gdje se zaboravlja ritam svakodnevnog urbanog života, podsjetit će vas da s pravom ovaj otok nazivaju - otok ljubavi.

Ošjak