Najstarije mjesto na Korčuli je Blato, koje je kao i mnoga starija otočka mjesta, smješteno u unutrašnjosti otoka, tako da mjesto nije bilo izloženo napadima gusara i porobljivača s mora.
 |
| Blato na Korčuli |
Smješteno je uz kraško polje, koje je često poplavljivalo, tako da je stvaralo jezero, prema kojem je mjesto i dobilo ime. Jezero je nakon 1911. godine melioracijom isušeno, što je stvorilo odličnu predispoziciju za razvoj poljoprivrede. Po brdima i brežuljcima su maslinici i vinogradi. Blato je uz ovakve uvjete bilo vrlo bogato mjesto, a glavni proizvodi su mu vino, ulje, smokve, rogač, mahunarke, žitarice... Uvala Prigradica na sjevernoj strani otoka, postala je glavna izvozna luka njihovih proizvoda, ali i luka iz koje je odavde najviše ljudi otišlo u svijet, kada su peronospora i filoksera poharale otočne vinograde. U blatskoj južnoj luci Prižbi, okruženi borovom šumom, uz lijepe plaže, nalaze se brojni obiteljski pansioni i obiteljske kuće.
 |
| Blato na Korčuli |
Mjesto se prostire oko ravnog područja Zlinje, i po okolnim brežuljcima. Zlinje je i najpoznatija ulica u Blatu, prepoznatljiva i po drvoredu lipa, dugom 1 km, zasađenom 1911. godine, koje pružaju odličan hlad tijekom ljetnih mjeseci, a pomalo mu daje i neki poseban čar, jer vam se čini kao da ste u nekom kontinentalnom mjestu, a opet usred Jadrana. Nakon berlinskog, ovo je najduži drvored lipa u Europi.
 |
| Avenija Lipa |
Ovdje su bogati plemići gradili svoje kaštile, utvrđene kuće, najčešće u obliku kule, koje se i danas mogu tu vidjeti. Usred mjesta ističe se barokni ljetnikovac kaštel Arneri, koji je predviđen za smještaj zavičajnog muzeja sa zbirkama arheologije, povijesti, etnografije.
 |
| Centar |
 |
| Loža Blato |
 |
| Etno kuća Barilo |
A etno kuća Barilo je muzej običnog čovjeka, kuća u kojoj će vas domaćini provesti kroz prostorije ispunjene povijesnim predmetima, oko kuće je vrt sa autohtonim ljekovitim i ukrasnim biljem, a posjetiteljima se nudi i degustacija domaćih likera, rakija, arancina, prženih badema i suhih smokava pripremljenima po tradicionalnim receptima kao i unikatni suveniri izrađeni u kućnoj radinosti.
 |
| Etno vrt - kuća Barilo |
Ovdje ćete saznati i priču o Lumbliji, tradicionalnom kolaču, koji potječe iz doba Napoleona. To je ljubavna priča između francuskog vojnika i mlade Blajke, koja je prekinuta odlaskom francuske vojske. Vojnik je poklonio djevojci kolač izgovarajući "n'ublie"- ne zaboravi, koje su njoj zazvučale kao lumblija. Ali poruka je bila jasna, bez obzira na jezičnu barijeru. Ovaj kolač se od tada priprema od posebnih sastojaka badema, oraha, suhica, naranče, limuna... i poklanja se svojim najmilijima uz poruku: Ne zaboravi. Ovo je trajni kolač, te što je stariji to je ukusniji.
 |
| Lumblija |
U starom središtu Blata, na popločanom trgu nalazi se trobrodna župna Crkva Svih Svetih, iz ranog srednjeg vijeka, na glavnom je oltaru slika venecijanskog umjetnika Girolama Da Santa Crocea- Svi Sveti iz 1540. godine. Južnoj lađi ove crkve, u 18. stoljeću dodana je kapela Sv. Vicence mučenice, s bogato ukrašenim mramornim oltarom. Blagdan ove svetice slavi se 28. travnja, a to je i dan općine.
 |
| Župna Crkva Svih Svetih |
Na blagdan velika procesija obilazi cijelo mjesto, a na trgu pred crkvom izvodi se svečana Kumpanija, viteški ples od boja, koji prenosi tradiciju narodne vojske koja je nekada čuvala mjesto. Stara mjesta u unutrašnjosti otoka nisu imali zidine koje bi ih čuvale, pa su se mještani udruživali u narodnu vojsku koja je branila mjesto od napada osvajača. Kumpanija u Blatu je sjećanje na bitku na Giči, kada su turski osvajači zarobili žene i djecu, blatski muškarci organizirani u Kumpaniju, narodnu vojsku, dostigli su ih na Giči, 1571. godine, oslobodili svoje sumještane i savladali neprijatelje.
 |
| Kumpanija |
A u Blatu i oko Blata su još mnoge crkve i crkvice: Sv. Marko, Sv. Ivan, Sv. Martin, Sv. Mihovil, Sv. Kuzma i Damjan, Sv. Juraj, Sv. Antun, Sv. Jeronim, Gospa od Poja i Sv. Križ. Većina ovih crkvica posjeti se u tradicionalnoj procesiji Po gorah koja se odvija svake godine u noći s Velikog Četvrtka na Veliki Petak, slično kao i u procesiji Za Križem na Hvaru.
 |
| Gospa od Poja |
 |
| Crkva Sv. Marka |
U samostanu Blažene Marije Propretog Petković, kojega je utemeljila blaženica, nalazi se i njeno svetište, koje je često odredište hodočasnika. Rođena u Blatu u bogatoj obitelji, odmalena je odučila pomagati siromašne. Osnovala je brojne redovničke zajednice i samostane. Njezina Družba Kćeri Milosrđa danas djeluje na tri kontinenta šireći njene ideje poniznosti i milosrđa.
 |
| Kuća Blažene Marije Petković |
 |
| Papa Ivan Pavao II- proglašenje M.Petković Blaženom |
Ako možete čuti da je Hvar najsunčaniji otok, onda ćete sigurno čuti i da je Korčula najraspjevanjiji otok. Već smo spomenuli poznate Velolučane Olivera i Jasnu, a iz Blata potječe jedna od najpopularnijih hrvatskih izvođačica zabavne i pop glazbe, skladateljica i kantautorica, Meri Cetinić - "Glas koji odjekuje..." prepoznat još iz dječjih dana, a uz More, njezin prvijenac, lebdi se na valovima upečatljivih nota...kao i u Zemlji dide mog...
Tradicija klapskog pjevanja je posebno živa u Blatu, gdje se svakog kolovoza odvija susret klapa Dubrovačko-neretvanske županije, a svakog svibnja Večer novih skladbi Festivala dalmatinskih klapa Omiš.
U Blatu trenutno djeluju i vrlo uspješna muška klapa Kumpanji, ženska klapa Kanela i dječja ženska klapa Perlice. Klapa Kumpanji već je ostvarila zapažene nastupe na festivalskim pozornicama, a u svoju biografiju upisali su i brojne nagrade osvojene na domaćim i stranim klapskim natjecanjima. Meni je najdraža: Probudi me jutrom....
