Lumbarda (Korčula)

A 6 km istočno od Korčule dolazimo do Lumbarde, na mjesto u kojem su u 3. st. pr. Kr. Grci iz Isse (Visa) osnovali jednu od svojih kolonija. Tu je i pronađen pisani dokument Psefizma sa 200 imena kolonista. Također su pronađene vaze i fragmenti kamene stele sa grčkim natpisima.

Lumbarda

Lumbardska psefizma (dokument o podjeli zemlje)

Lumbarda je smještea na najistočnijem dijelu otoka Korčule, po obroncima sedam brežuljaka na kojima se prostiru stoljetni maslinici i nasadi agruma i drugog južnog voća.

Lumbarda

Poznatio vino "Grk" upravo je ovdje proizvedeno od grožđa s poznatih pješčanih vinograda.  Grk je prepoznatljiva Lumbarajska sorta bijelog vina koja ima lagani gorki (grk) prizvuk, pa nije sigurno da li svoje ime nosi po tome ili po starim Grcima koji su prvi donijeli vinsku kulturu na otok Korčulu. Grk zbog dominantno ženskih cvjetova ne može opstati sam, pa se za uspješno oprašivanje i kvalitetnu rodnost koristi sorta Plavac Mali.

Vinogradi Lumbarda

U ovom čuvenom vinu uživao je i grčki junak Odisej iz čaše božice Kirke.A možemo ih zamisliti kako očarani ljepotom ovog kraja provode svoje vrijeme u ovim divnim uvalama.

Uvala

Lumbarda je malo turističko mjesto, koje je razvilo vlastiti mirni ritam života, te očuvalo stare tradicije i kulturno naslijeđe. To je idealno mjesto za miran i zanimljiv odmor. 

Lumbarda

Na sjevernoj strani Lumbarde je pješčana uvala Tatinja, s koje se pruža pogled na skupinu malih otočića korčulanskog arhipelaga i na poluotok Pelješac.

Karta

Tatinja

Pored Tatinje je Bilin žal, pješčana plaža sa malim restoranom u izvornoj dalmatinskoj građevini u kojem možete uživati u morskim specijalitetima

Bilin žal

Iako je Lumbarda poznata po svojim prirodnim pješčanim plažama, za sve koji vole divlje i izolirane plaže, Lenga Brendana je idealno mjesto. Plaža je dugačka oko 1 kilometar, prostire se od plaže Bilin žal do krajnjeg istočnog dijela otoka, Rta Ražnjić. More je izrazito čisto, a podmorje idealno za ronjenje na dah. Uz plažu se prostire gusta borova šuma. Ovdje zaista možete uživati u netaknutoj prirodi.

Lenga Brendana

A na južnoj strani Lumbarde je Vela Pržina, najveća prirodna pješčana plaža u Lumbardi, u sredini velikog zaljeva zaštićenog od vjetrova, okrenuta otvorenom moru s pogledom na Lastovo.Vrlo je popularna, mnogo ljudi s cijelog otoka dolazi ovdje da uživaju u čistom moru i svilenkastom pijesku, gdje možete i zaigrati odbojku u pijesku.

Vela Pržina

Ostaci rimske villa rusticae u polju blizu Bilin žala, svjedoči o prisustvu Rimljana. A u vrijeme prosperiteta Korčule u 16. stoljeću, bogati Korčulani gradili su u Lumbardi svoje ljetnikovce, neki od njih su očuvani i nastanjeni i do danas: kašteli Nobilo, Milina, Kršinić.

Kaštel Nobilo

Na brežuljku posred starog dijela naselja vela Glavica sagrađena je trobrodna crkva Sv. Roka, zaštitnika Lumbarde , koji se  slavi 16. kolovoza. U mjestu je i nekoliko manjih kapela: Sv. Bartul, Sv. Petar i Pavao, Sv. Barbara, Mala Gospa, te okružena vinogradima sa osebujnim trijemom, lijepo se ističe crkva Sv. Križa.

Sv. Roko

Vela Glavica - Sv Roko

Crkva Sv. Petar i Pavao

Župa ima groblje kraj crkvice Sv. Ivana. U 17. i 18. stoljeću za pokapanje se koristilo groblje samostana na  otočiću Badiji. Samostan Sv. Petra na Badiji i Gospinu crkvu koristili su franjevci do 1950. godine kada su u socijalističkoj Jugoslaviji franjevci protjerani sa otoka, a samostan je prenamjenjen u sportsko rekreacijski centar i odmaralište. 2003. godine vraćen je franjevcima, te se ponovo obnavlja.

Franjevački samostan na otoku Badiji

Smještaj i odlična gastronomska ponuda može se pronaću u hotelima: Lumbarda i Borik, te mnogobrojnim vilama i aprtmanima.

Hotel Lumbarda

Hotel Borik

U Lumbardi je rođeno nekoliko istaknutih hrvatskih umjetika, kipara i slikara: Ivo Lozica, Lujo Lozica, Stipe Nobilo, Frano Kršinić, mladi Tino Jurjević...

Moj otok- Stipe Nobilo

Pusta kućica - Tino Jurjević

Do Lumbarde je najlakše doći trajektom iz Orebića koji pristaje u malu korčulansku luku Dominče, koja se nalazi između grada Korčule i Lumbarde. Na relaciji Orebić - Korčula i obrnuto, pozavidjet ćete slici mnogobrojnih surfera, kojima je ovo omiljeno odredište zbog konstatnog, povoljnog vjetra i udaljenosti "po mjeri".

Jedrenje

Ali, sada neću u tom pravcu, već se spremam putem Odiseja, na Mljet...

Korčula

Korčula je danas najnaseljeniji hrvatski otok. Bio je nastanjen već u pretpovijesti, i tragovi pradavna života otriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi kamenih noževa iz neolita na otočiću Badiji kod Korčule. Otok obiluje prirodnim ljepotama posebne privlačnosti. U prošlosti je obilovao zimzelenim mediteranskim šumama primorskog hrasta, prema čemu su ga Grci i nazvali crna Korkyra - Korkyra Melaina ili Rimljani Corcyra Nigra.

Korčula

A poput "brušena dragulja" na sjeveroistočnoj strani, na poluotočiću isturenom u Pelješki kanal, sagrađen je istoimeni grad - Korčula, opasan zidinama i kulama, građen u obliku riblje kosti, prema srednjovjekovnom urbanističkom planu, gdje sve ulice vode do kula, kako bi se u slučaju opasnosti stanovništvo vrlo brzo moglo naći na zidinama grada.

Korčula

Po prvi put se grad spominje u 10. stoljeću, kao "zidani grad", iako je još neutvrđeno točno vrijeme njegova nastanka.

Korčula

Prema lokalnim povjesničarima prva i glavna crkva u gradu je crkva Sv. Petra, koja  je služila prvim korčulanskim biskupima kao katedrala. Ova je crkva arhitektonski prejednostavna i neugledna, nema svoda u krovu i često se prepravljala.

Crkva Sv. Petra

Crkva Svih Svetih nalazi se na klimatski najpovoljnijem mjestu, odmah uz južni gradski zid u blizini gradskih vrata, čija je namjena bila uz duhovnu, još i strateška, bila je glavna komunikacija ulaza u grad, kuda su ulazile i tovarne životinje sa velikim i teškim teretima, te je i danas uočljivo da je ulica uz južni gradski zid ostala i dandanas put - ulica bez skalina. U vrijeme Marka Pola i osnivanja Korčulanske biskupije ova crkva je bila glavna crkva u gradu.

Crkva Svih Svetih

Korčula-južni gradski zid

Kad je sagrađena velika četvrtasta kula i  viseći most koji je premostio jarak ispod visokih stijena, velika gradska vrata došla su na sadašnje svoje mjesto i malo kasnije dobila crkvu Sv. Mihovila koji je čuvar naselja i zaštitnik dobrih dolaznika koji ulaze u naselje.

Veliki Revelin

Crkva Sv. Mihovila

Crkva Sv. Marka sagrađena je na najznačajnijem mjestu u srcu grada, tamo gdje je tjeme korčulanskog poluotočića. Trg ispred nje nekad je imao drugačiji oblik i bio je znatno manji. Ovaj lokalitet je prvotno bio grobljanski ili pustinjački.  Prva crkva Sv. Marka bila je malena, kada se proširivala bilo je potrebno srušiti nekoliko okolnih zgrada, a nepravilnost njezina tlocrta je posljedica paralelnosti svih ulica sa temeljnim južnim zidom, odakle se grad razvijao prema sjeveru. Dolaskom biskupa u grad, crkva Sv. Marka doživljava neprestani rast i procvat sve do 15. i 16. stoljeća. U ovoj crkvi se danas nalazi i srebrni sarkofag sa moćima Sv. Teodora, kojeg Korčulani osobito štuju, koji je suzaštitik grada, a slavi se 29. srpnja.

Katedrala Sv. Marka

U 15. i 16. stoljeću nastali su i najljepši primjerci stambene arhitekture, u karakterističnom gotičko- renesansnom stilu ukrašavana su pročelja kuća, dovratnici, balkoni, razdjelni vijenci.... a na dovratnicima su grbovi korčulanskog plemstva. Korčulu su gradili korčulanski majstori od vrničkog i korčulanskog kamena, kamenoklesarstvo je, uz brodogradnju,  bilo jedno od glavnih zanimanja korčulana. S Korčule potječu i znameniti graditelji Marko i Petar Andrijić, koji su svoj vrhunska dostignuća postigli u Korčuli i Dubrovniku.

Pogled iz starog grada

Znak na ulazu u stari grad

Činjenica da je Korčula  lijep, plodan otok i da leži usred najvažnijeg pomorskog puta na Jadranu, imala je za posljedicu da je postao meta interesa više moćnih i agresivnih susjeda: Venecije, Raške, Zahumlja i Dubrovnika, koji su ga htjeli osvojiti. Tako je Statut grada i općine Korčula donesen 1214. godine, jedan od najstarijih pravnih dokumenata u ovom dijelu Europe, zaštitio i obranio otočku autonomiju i uređivao unutarnje društvene odnose. Mnoge kule i danas svjedoče kako je zaštićen bio grad.

Velika kneževa kula

Kula Barbarigo

Kula Zakerjan

Zamenita pomorska bitka između Genove i Venecije, odigrana je pred Korčulom 1298. godine. U ovoj bitci, kao zapovjednik jedne od mletačkih galija, sudjelovao je znameniti Marko Polo, koji je tom prilikom zarobljen, te je u genoveškom zatvoru izdiktirao svoj opis Milijun čuda svijeta - Put u Kinu i natrag. Ovaj zameniti i privlačni svjetski putnik i danas zaokuplja ljudski duh, a njegovo porijeklo prisvaja i Korčula, gdje se nalazi njegova rodna kuća, i Venecija, koja je u to vrijeme vladala ovim prostorima, a koja mu pripisuje venecijansko porijeklo. (Marko Polo je bio poticaj Kolumbu da ode na put, te otkrije Ameriku.)

Kuća Marka Pola u Korčuli

Dvije godine nakon ove bitke u Korčuli osniva se biskupija. Korčulani su se za ovaj povijesni događaj veoma dobro pripremali. Crkva Sv. Marka proširena je i ukrašena bogatom rozetom i raskošnim vijencem kako bi mogla biti dostojna biskupske katedre. Na glavnom oltaru je slika Jacopa Tintoretta. Isto tako uz katedralu pripravila se i veličanstvena palača za stan biskupu. Dolazak biskupa u grad ojačao je ugled i stabilnost korčulanske komune, život u gradu podignut je na višu duhovnu i ljudsku razinu. Utemeljenje Korčulansko-Stonske biskupije Nemanjićima iz Raške je pomrsilo račune, suzbijeni na otocima i slabi na moru, morali su se odreći osvajačkih namjera. 

Zvonik katedrale Sv Marka

Detalj na katedrali

Tada je osnovana je i najstarija korčulanska bratovština – bratovština Svih Svetih. Bratovštine su vjerske udruge svjetovnjaka, čija je zadaća bila obavljanje pokore, sudjelovanje u vjerskim obredima i pomoć braći u nevolji, koje se u srednjem vijeku osnivaju u mnogim europskim zemljama, a u Korčuli su očuvane do danas.

Bratovština Svih Svetih

Bratovštinu bombardijera Sv. Barbare osnovale su mletačke vlasti 1623. godine i predstavljala je jedinstveni sustav artiljerijske obrane grada. Iako je poznato pretjerivanje prema kojem je za Korčulu zapisano da ima topova koliko i godina ima dana, poznato je da je ova udruga bombardijera bila važna za grad, prema privilegijama koje su uživali njeni članovi.

Top na kuli -Korčula

Bratovštine su oduvijek bile snaga grada, čak je i Napoleon dozvolio okupljanje bratovština, jer su one po svom kodeksu ukapale mrtve, što je za vrijeme kuge bilo presudno za život u gradu. Uz bratovštine još je jedna znamenitost kojom se Korčulani ponose, a to je Moreška, viteška igra koja se pleše samo na Korčuli, iako nije izvorno korčulanski ples, već je iz Španjolske došla na ove prostore, a predstavlja borbu bijelog cara Turčina Osmana i crnog cara Mora, koji se bore za djevojku - bulu, koju je Moro oteo Osmanu. Moreška je uvrštena u zaštićenu nematerijalnu baštinu. Korčulani će reći : Nisi muško ako neznaš balat Morešku... ili: Ako nisi gleda Morešku nisi ni bi na Korčuli!

Moreška

Taj prelijepi grad ili kako ga još nazivaju - mali Dubrovnik, zaista je jedinstven, ili kako pjesma kaže: Afrodita Korčula...

Blato na Korčuli

Najstarije mjesto na Korčuli je Blato, koje je kao i mnoga starija otočka mjesta, smješteno u unutrašnjosti otoka, tako da mjesto nije bilo izloženo napadima gusara i porobljivača s mora. 

Blato na Korčuli

Smješteno je uz kraško polje, koje je često poplavljivalo, tako da je stvaralo jezero, prema kojem je mjesto i dobilo ime. Jezero je  nakon 1911. godine melioracijom isušeno, što je stvorilo odličnu predispoziciju za razvoj poljoprivrede. Po brdima i brežuljcima su maslinici i vinogradi. Blato je uz ovakve uvjete bilo vrlo bogato mjesto, a glavni proizvodi su mu vino, ulje, smokve, rogač, mahunarke, žitarice... Uvala Prigradica na sjevernoj strani otoka, postala je glavna izvozna luka njihovih proizvoda, ali i luka iz koje je odavde najviše ljudi otišlo u svijet, kada su peronospora i filoksera poharale otočne vinograde. U blatskoj južnoj luci Prižbi, okruženi borovom šumom, uz lijepe plaže, nalaze se brojni obiteljski pansioni i obiteljske kuće.

Blato na Korčuli

Mjesto se prostire oko ravnog područja  Zlinje, i po okolnim brežuljcima. Zlinje je i najpoznatija ulica u Blatu, prepoznatljiva i po drvoredu lipa, dugom 1 km, zasađenom 1911. godine, koje pružaju odličan hlad tijekom ljetnih mjeseci, a pomalo mu daje i neki poseban čar,  jer vam se čini kao da ste u nekom kontinentalnom mjestu, a opet usred Jadrana. Nakon berlinskog, ovo je najduži drvored lipa u Europi.

Avenija Lipa

Ovdje su bogati plemići gradili svoje kaštile, utvrđene kuće, najčešće u obliku kule, koje se i danas mogu tu vidjeti. Usred mjesta ističe se barokni ljetnikovac kaštel Arneri, koji je predviđen za smještaj zavičajnog muzeja sa zbirkama arheologije, povijesti, etnografije.

Centar

Loža Blato 

Etno kuća Barilo

A etno kuća Barilo je muzej običnog čovjeka, kuća u kojoj će vas domaćini provesti kroz prostorije ispunjene povijesnim predmetima, oko kuće je vrt sa autohtonim ljekovitim i ukrasnim biljem, a posjetiteljima se nudi i degustacija domaćih likera, rakija, arancina, prženih badema i suhih smokava pripremljenima po tradicionalnim receptima kao i unikatni suveniri izrađeni u kućnoj radinosti.

Etno vrt - kuća Barilo

Ovdje ćete saznati i priču o Lumbliji, tradicionalnom kolaču, koji potječe iz doba Napoleona. To je ljubavna priča između francuskog vojnika i mlade Blajke, koja je prekinuta odlaskom francuske vojske. Vojnik je poklonio djevojci kolač izgovarajući "n'ublie"- ne zaboravi, koje su njoj zazvučale kao lumblija. Ali poruka je bila jasna, bez obzira na jezičnu barijeru. Ovaj kolač se od tada priprema od posebnih sastojaka badema, oraha, suhica, naranče, limuna... i poklanja se svojim najmilijima uz poruku: Ne zaboravi. Ovo je trajni kolač, te što je stariji to je ukusniji.

Lumblija

U starom središtu Blata, na popločanom trgu nalazi se trobrodna župna Crkva Svih Svetih, iz ranog srednjeg vijeka, na glavnom je oltaru slika venecijanskog umjetnika Girolama Da Santa Crocea- Svi Sveti iz 1540. godine. Južnoj lađi ove crkve, u 18. stoljeću dodana je kapela Sv. Vicence mučenice, s bogato ukrašenim mramornim oltarom. Blagdan ove svetice slavi se 28. travnja, a to je i dan općine.

Župna Crkva Svih  Svetih

Na blagdan velika procesija obilazi cijelo mjesto, a na trgu pred crkvom izvodi se svečana Kumpanija, viteški ples od boja, koji prenosi tradiciju narodne vojske koja je nekada čuvala mjesto. Stara mjesta u unutrašnjosti otoka nisu imali zidine koje bi ih čuvale, pa su se mještani udruživali u narodnu vojsku koja je branila mjesto od napada osvajača. Kumpanija u Blatu je sjećanje na bitku na Giči, kada su turski osvajači zarobili žene i djecu, blatski muškarci organizirani u Kumpaniju, narodnu vojsku, dostigli su ih na Giči, 1571. godine, oslobodili svoje sumještane i savladali neprijatelje.

Kumpanija

A u Blatu i oko Blata su još mnoge crkve i crkvice: Sv. Marko, Sv. Ivan, Sv. Martin, Sv. Mihovil, Sv. Kuzma i Damjan, Sv. Juraj, Sv. Antun, Sv. Jeronim, Gospa od Poja i Sv. Križ. Većina ovih crkvica posjeti se u tradicionalnoj procesiji Po gorah koja se odvija svake godine u noći s Velikog Četvrtka na Veliki Petak, slično kao i u procesiji Za Križem na Hvaru. 

Gospa od Poja

Crkva Sv. Marka

U samostanu Blažene Marije Propretog Petković,  kojega je utemeljila blaženica, nalazi se i njeno svetište, koje je često odredište hodočasnika. Rođena u Blatu u bogatoj obitelji, odmalena je odučila pomagati siromašne. Osnovala je brojne redovničke zajednice i samostane. Njezina Družba Kćeri Milosrđa danas djeluje na tri kontinenta šireći njene ideje poniznosti i milosrđa.

Kuća Blažene Marije Petković

Papa Ivan Pavao II- proglašenje M.Petković Blaženom

Ako možete čuti da je Hvar najsunčaniji otok, onda ćete sigurno čuti i da je Korčula najraspjevanjiji otok. Već smo spomenuli poznate Velolučane Olivera i Jasnu, a iz Blata potječe jedna od najpopularnijih hrvatskih izvođačica zabavne i pop glazbe, skladateljica i kantautorica, Meri Cetinić - "Glas koji odjekuje..." prepoznat još iz dječjih dana, a uz More, njezin prvijenac, lebdi se na valovima upečatljivih nota...kao i u Zemlji dide mog...

Tradicija klapskog pjevanja je posebno živa u Blatu, gdje se svakog kolovoza odvija susret klapa Dubrovačko-neretvanske županije, a svakog svibnja Večer novih skladbi Festivala dalmatinskih klapa Omiš.

U Blatu trenutno djeluju i vrlo uspješna muška klapa Kumpanji, ženska klapa Kanela i dječja ženska klapa Perlice. Klapa Kumpanji već je ostvarila zapažene nastupe na festivalskim pozornicama, a u svoju biografiju upisali su i brojne nagrade osvojene na domaćim i stranim klapskim natjecanjima. Meni je najdraža: Probudi me jutrom....