Janjina (Pelješac)

Krenemo li iz Stona istražiti Pelješac, na najužem srednjem dijelu poluotoka Pelješca stići ćemo u Janjinu. Janjina je malo naselje smješteno između dva mora: Veliko more je otvoreno pučini, stjenovitih obala i skrovitih plaža, a Malo more  je zaštićeno i pitomo, s brojnim otočićima između Pelješca i kopna.

Janjina

U janjinskom kraju postoje mnoge ilirske gradine od kojih je najpoznatija Gradina iznad Janjine sa ostacima keramičkih predmeta , grobova, zidina, u kojima su živjela ilirska plemena Plereji i Ardijejci.

Ilirski grobovi

 U antičko vrijeme Grci su se koristili ovim dijelom Pelješca, jer je kao najuži dio poluotoka bio pogodan za organiziranje i razvijanje trgovačkih veza između grčkih kolonija Narone, Korkyre i Isse.

Janjina

Dolaskom Rimljana započelo je nicanje brojnih villa rusticae, s mozaicima, kupaonicama, opekama u ovom pitomom kraju, čiji ostaci i danas o tome svjedoče. Iz tog vremena je i nadgrobna ploča kod crkve Sv Stjepana, grobovi rimskih vojnika na Grudici i u Sreseru, rimski novčići iz Sutvida....

Rimska kolona

Janjina se prvi put spominje u 13. stoljeću, a ime naselja povezuje se sa grčkim gradom Ionaninom, ili sa crkvom Sv Ivana. Sastoji od dva dijela: Janjine i Zabrežja (naselja iza brda). Okružuje ga prostrano Janjinsko polje s bujnom vegetacijom i vinogradima

Janjina povijesna razglednica

Dolaskom Dubrovčana na poluotok Pelješac Janjina postaje župa koja obuhvaća Janjinu, Drače, Seser i Popovu luku.

Janjina

Crkva Sv Stjepana uskoro prestaje biti župnom crkvom, a to postaje novodograđena crkva Sv Vlaha, na mjestu nekadašnje crkve Sv Ivana. Najvažnija bratovština je Bratovštima Sv Stjepana, a jedna od najvažnijih svetkovina je svetkovina Sv Stjepana, 03. kolovoza, pravo narodno veselje,  kada se pale "kraljevi".

Janjinsko groblje kraj crkve Sv Stjepana

Crkva Sv Stjepana

Crkva Sv Vlaha

Crkva Sv Vlaha

Za vrijeme Dubrovačke Republike Janjina je bila kapetanija, gdje su sagrađene brojne kapetanske kuće, ali nije sagrađena ni jedna obrazovna institucija. Kapetanske obitelji obrazovale su svoje sinove u inozemstvu, a prva škola otvorena je tek 1828. godine.

Janjina

Janjina

Prva škola

Škola-Janjina

Dom kuture

Za Janjinu ćete čuti kako je nazivaju Malim Parizom. Naziv je ostao još od 30-tih godina 20. stoljeća, kada je trgovački putnik Ivo Celegin stigao u Janjinu, tada obrtničko središte Pelješca, u kojem su se svi uredno odijevali, a nepisano pravilo je bilo bijela košulja za muškarce, dok su djevojke pratile modu i odijevale se kao one u velikim gradovima, u to vrijeme vladalo je veliko veselje, bilo je vrijeme pokada, ples se organizirao u dvije dvorane, bilo je mnogo mladih, i gledajući sav taj divan svijet Ivo je uzviknuo: Ovo nije Janjina ovo je Mali Pariz! Naziv je ostao i do danas, neki ga spominju kao pošalicu drugi sa strahopoštovanjem.

Jannjina- Kraljev put ili Napoleonov put

Danas se ne može osjetiti taj duh Pariza zbog kojeg je ostalo ime. Ovo je danas jedno mirno mjesto, gdje možete čuti pijetla kako kukuriče ili susresti putem magarca. Na Francusku jedino podsjeća Napoleonov put koji od Stona prelazi preko Pelješca i kroz Janjinu, s tim da je povijest prekrivena asfaltom.

Kamenjar

Ovo je idealno mjesto za sve one koji bježe od užurbanog načina života i za sve one koji žele upoznati lokalne običaje i autentičan način života, utemljen na gospodarskim osnovama vinogradarstvu i maslinarstvu. Mjesto je udaljeno samo 2 kilometra od mora, a u obližnje luke Drače i Seser može se stići biciklom ili pješke, što je savršen način za ljubitelje prirode i upoznavanje brojnih biljnih vrsta.

Drače

Dalmatinska perunika

Modro lasinje

Pelješke orhideje

Ston

Najvažnije mjesto Dubrovačke Republike, nakon Dubrovnika, po svom privrednom i strategijskom značaju zasigurno je Ston.

Ston

Kad je Dubrovačka Rebublika u 14. stoljeću kupila Pelješac počela je odmah sa izgradnjom velikog Stona na južnoj i Malog Stona na sjevernoj strani uske prevlake koja spaja ovaj poluotok sa kopnom.

Veliki Ston

Mali Ston

Stonska prevlaka utvrđena je monumentalnim zidinama, najdužim u Europi, dugim 5,5 km, visokim 5 do 10 metara, utvrđenih sa četrdesetak kula i bastiona, nazivanim još i Europskim Kineskim zidom.

Zidine

Ovo utvrđivanje Dubrovčanima je bilo važno ne samo za očuvanje svog posjeda Pelješca, već i za očuvanje dragocjenog monopolističkog artikala - soli, u prirodnim solanama u dnu stonskog kanala. Pronašla sam i zanimljiv oglas za sudionike SUMMER CAMP- STON- besplatan smještaj i osiguranu prehranu uz minimalan atraktivan rad u jutarnjim satima - berbu soli- bilo bi inetersantno pokušati!

Solana

Berba soli

Gradovi su građeni po unaprijed određenom urbanističkom planu, pa su u Malom Stonu,  tri ulice koje se protežu u smjeru istok-zapad i dvije ulice u smjeru sjever-jug, a okružuju ga zidine u obliku pravokutnika, dok ulaz u luku podsjeća na Dubrovnik, gdje se ističe kula Toljevac.

Mali Ston

Toljevac

Nad gradom je kula Koruna (kruna). Odavde se zidinama može doći do Velikog Stona.

Mali Ston - Koruna

Na rivi je Kapetanova kuća - restoran poznate TV kuharice Lidije Kralj, nazvan tako prema namjeni koju je ova kuća ranije imala, a s obzirom da je Malostonski zaljev pozato uzgajalište kamenica i školjaka, naći ćete ih i ovdje na jelovniku, kao i u Villi Koruna, hotelu Ostrea ili u svakom restoranu.

Vila Koruna

Malostonski zaljev

Kamenice

Veliki Ston ima Placu - glavnu ulicu, kao Dubrovnik, od koje ulice idu prema brdu. Na vrhu Place je Kuća glavne straže, zgrada državnih kancelarija Dubrovačke Republike, zatim Knežev dvor, i crkva stonskog zaštitnika Sv. Vlaha. 

Veliki Ston

Zgrada gradske straže

Zgrada državnih kancelarija

Knežev dvor

Crkva Sv Vlaha

Zapadno od Place i Kneževa dvora je jedan mali trg na kojem je Zgrada općine, naslonjena na dio gradskog zida. Nasuprot nje je renesansna biskupska palača, u čijem je prizemlju lapidarij. Na trgu je javna fontana iz 1581. godine.

Zgrada općine

Biskupska palača

Javna fontana

Na ulazu u grad na Velikim poljskim vratima nad gotičkim lukom nalazi se kip Sv. Vlaha, uz natpis na latinskom: "Da se ne pustoši obrana branjena slabo/Jadrana da ne prijeđe bliskog užasa moć/Tolike utvrde dvomorskom postavi Stonu/Dubrovnik, i veliku zaštitu Sv Vlaha svog."

Velika poljska vrata

Veliki Ston okružuju zidine tvoreći nepravilni peterokut. Obilazak može početi kod kule Arcimun, do Sokolić i Minčete, a sa vrha peterokuta pruža se prekrasan pogled s polukružne kule Stoviš, zatim se možee spustiti do Kule nad vodom, i izaći kod Kule Barbanata.  

Stonski peterokut

Stoviš

Arcimun

Odavde se vidi Franjevački samostan i Crkva Sv Nikole, sagrađenim u 14. stoljeću na ravnici na zapadnom dijelu grada, u kojima se čuva veliko slikano raspelo iz 1420. godine , djelo Blaža Jurjeva.

Franjevački samostan i Crkva Sv Nikole

Franjevački samostan -podjeća na onaj u Dubrovniku

Najstarija crkva u Stonu je predromanička crkva Sv Mihajla, na brdu iznad Stonskog polja, i zasigurno je jedna od najvrijednijih stonskih spomenika kulture, u kojoj su očuvane najstarije freske ovog područja.

Crkva Sv Mihajla

Južno od novih solana je vrlo stara i po karakterističnom kula zvoniku, uočljiva Crkva Gospe od Lužina, a u sjevernom dijelu grada smještena je Crkva Sv Liberana.

Crkva Gospe od Lužina

Crkva Sv Liberana

Uz gradski zid Stona, na jugoistočnom dijelu grada je samostalna četverokutna tvrđava -Veliki Kaštio, najjača utvrda Stona, koja je branila grada s morske strane, u kojoj je bio kaštelanov stan, stanovi za posadu, a često je služio kao stan i stonskom knezu, zatim oružarnica, peći skladišta za žito, a poslije je izgarđena i kapelica Sv. Jeronima.

Veliki Kaštio

Ston vas zbilja neće razočarati, jer je po svemu jedinstven i interesantan: Stonsko ljeto - kulturno zabavna manifestacija u srpnju i kolovozu, ili Kinookus - tematski spoj hrane i filma - međunarodni gastronomsko- filmski festival, ili Ston marathon- koji će obnavljanjem zidina i korištenjem Napoleonove ceste još više dobiti na atraktivnosti, Festa od kamenica o blagdanu Sv Josipa, Noć vina u kuli Arcimun, berba soli....ili samo jednostavan i miran odmor u malom mediteranskom mjestu, na nekoj uvali...

Prapratno