A kada smo nakon prvog Hvara tj. Starog Grada, obišli sva mjesta iz procesije Za Križem, možemo sada otići i u Hvar, smješten u zaljevu na jugozapadnom kraju otoka Hvara, glavno središte otoka koji je tu ulogu preuzeo od Starog Grada u srednjem vijeku.
 |
| Hvar |
Tijekom povijesti otoka kojeg su naseljavali Iliri, na mjestu današnjeg Hvara nije postojalo značajnijeg naselja, tek na mjestu današnje hvarske tvrđave, postojala je ilirska gradina s koje se kontrolirala plovna ruta po Jadranu. Neki povjesničari smatraju da je u vrijeme osnivanja Pharosa, ovdje bilo grčko naselje Herakleja. Iz vremena Rimljana postoje ostaci malog rimskog naselja oko luke, koja je danas središnji gradski trg. Nakon pada zapadnog Rimskog carstva, Hvar (Lesna) ostaje u okviru Bizanta i tada je to gotovo pusto, malo mjesto, tek na mjestu današnje katedrale je benediktinski samostan Sv. Marije.
 |
| Tvrđava i zidine |
U srednjem vijeku, dolaskom Hrvata na Hvar, centralno mjesto otoka premješteno je iz Pharosa - Starog Grada u Novi Grad, tj današnji Hvar, a radi čestih napadanja od strane omiških gusara. Iz istog razloga mnogi gradovi zatražili su zaštitu Venecije, pa se tako i Hvar stavlja pod zaštitu Mletačke republike, te se tijekom razdoblja povremeno smijenjuju bizantska vlast, mletačka vlast i vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva, no može se reći da je sve do 19. stoljeća Hvar bio pod mletačkom vlašću, kad se isključe povremena razdoblja promjene vlasti.
 |
| Gradska loža i Kneževa palača |
Iz tog vremena značajno je spomenuti gradnju Gradske tvrđave na mjestu ranije utvrde, te gradnju sredjovjekovnih gradskih zidina koje su imale obrambenu ulogu. Gradski zidovi gradili su se s vrha brda na kojem je bila utvrda s kojom su bili spojeni s dva kraka. Treći zid pruža se u pravcu istok – zapad te zatvara ta dva kraka na sjevernoj strani Pjace. Gradske zidine imaju četvora vrata, a glavna vrata – Porta Maestra su sa sredine Pjace vodila prema tvrđavi. A Pjaca je prvotno bila uvala između brežuljaka Grode i Burga. Uvala je malo po malo zatrpavana te tako pretvorena u središnji hvarski trg.
 |
| Pjaca |
Na sjevernoj strani Pjace je Gradska loža koja je za vrijeme mletačke vlasti služila kao javna sudnica i Kneževa palača koja je bila administrativno središte, u kojoj je stanovao knez, vijećalo Veliko vijeće i pučka kongrega. Na temeljima kneževe palače 1900. godine otvoren je lječilišni hotel carice Elizabete, današnji hotel Palace.
 |
| Hotel Palace |
Jedna od najmonumetalnijih građevina zasigurno je Arsenal iz 1292. godine, građen za popravak brodova i ratnih galija Venecije, u kojem je u 1612. godine knez Petar Semitecolo dao sagraditi kazalište, jedno od najstarijih kazališta Europe. Na svim razglednicama Hvara lako je prepoznatljiv, čak je na neki način zaštitni znak Hvara, prva asocijacija na Hvar, sa svojim karakterističnim ulazom (meni se uvijek činilo kao da je ta kuća živa i kao da izgovara lagano rastegnuto: HVAAAAAAAR).
 |
| Arsenal |
 |
| Hvarsko kazalište |
Na istočnoj strani Pjace je katedrala i biskupski dvor. Hvarska katedrala prvotno je bila crkvica benediktinskog samostana Sv. Marije od Lesne, a katedralom postaje kada se biskupsko središte u 13. stoljeću premješta iz Starog Grada u Hvar. Katedrala je posvećena Sv. Stjepanu, papi i mučeniku, zaštitniku biskupije i grada Hvara.
 |
| Pjaca, Katedrala Sv. Stjepana |
Na zapadnoj strani Pjace je crkva Sv. Marka i samostan dominikanaca. Ova crkva je stoljećima bila sjedište Velikog vijeća, pa su plemićke obitelji u njoj imale svoje oltare i grobnice.Danas se u ostacima crkve nalazi lapidarij i arheološka zbirka dr. Grge Novaka, najpoznatijeg istraživača hvarske povijesti, koji je istraživao Grapčevu i Markovu špilju, te je prvi definirao novu prapovijesnu kulturu, tzv. Hvarsku kulturu.
 |
| Crkva Sv. Marka i lapidarij Grge Novaka |
 |
| Zapadna obala (Crkva Sv. Marka) |
Franjevački samostan Gospe od Milosti sagrađen je 1461. uz kapelu sv. Križa na inicijativu hvarskog biskupa Tome Tomassinija, apostolskog delegata za Bosnu uz dozvolu pape Pija II. Motivi gradnje su prodor Turaka i potrebe franjevaca u Bosni. Donatori su gradske vlasti i građani među kojima i djed Hanibala Lucića.
 |
| Franjevački samostan |
Hvar je bio značajna luka mletačke flote na Jadranu, bio je značajno trgovačko i ekonomsko središte, hvarska komuna bila je najbogatija komuna u Dalmaciji. Ni strašno stradanje od turskih napada 1571. godine, kada je spaljen Arsenal, Kneževa plača, kuće, crkve, samostani.....ni kuga 1572. godine, ni eksplozija baruta nakon udara groma 1579. godine, iako su ga strašno pogodili, nisu značajnije djelovali na stagniranje razvoja Hvara, pa se on već krajem 16. stoljeća oporavio i ponovo pojavio kao bogat grad s uspješnim gospodarstvom.
 |
| Nedovršena plača Petra Hektorovića |
 |
| Ljetnikovac Hanibala Lucića |
Propašću Venecije 1797. godine, Hvar je dogovorom Austrije i Napoleona pripao Austriji, ali ga Napoleon ipak preuzima od 1806.-1813. godine, kada se ponovo vraća pod vlast Austrije sve do kraja I svjetskog rata. Nakon toga je dio stare i nove Jugoslavije do 1991. godine. U domovinskom ratu Hvar je podnio teret smještanjem izbjeglica s okupiranih područja, a nakon oporavka Hvar je ponovo pokrenuo turizam, pa je postao jedno od vodećih turističkih mjesta u Hrvatskoj.
 |
| Hvar |
 |
| Hvar |
 |
| Hvar-pogled na Paklenske otoke |
Hvar je danas jedno od najpoznatijih odredišta turista, poznat kao najsunčaniji otok, u kojemu se turizam podigao na visoku razinu, pa ovdje dolaze na ljetovanje mnoge bogate i slavne osobe.
 |
| Yachting |
 |
| Amfora hotel |
 |
| Hotel Riva |
 |
| Hotel Palace- terasa |
 |
| Adriana hotel |
 |
| Hotel Delfin |
O Hvaru se ne može sve reći u malo riječi, potrebno je doći i vidjeti i osjetiti kako miriše, kako zvuči, kako grije, kako ispunjava sve djeliće osjetila...
 |
| Bazen s vodopadima |
 |
Plaža Bonj
|
