Iz doline mandarina idem u dolinu jagoda - uskoro će i ova područja biti povezana autocestom, popularnom Dalmatinom - idem otkriti Vrgorac.
 |
| Vrgorac |
 |
| Vrgorac |
Vrgorac je smješten na jugoistočnim padinama Biokova, na brdskom prijevoju podno oštre planine Matokit. Okružen je poljima Rastokom, Jezerom (vrgoračkim poljem) i Buninom.
Upravo u svibnju i lipnju ova polja zamirišu jagodama, koje su postali vrgorački brand, pa se tako na Danima jagoda u svibnju na pučkoj fešti u Vrgorcu degustiraju jagode i proizvodi od jagoda, naravno uz ugodnu atmosferu i glazbeni program.
 |
| Pod Matokitom |
 |
| Vrgoračko polje |
Ovo područje je u pretposvijesno vrijeme nastanjivalo ilirsko pleme Daorsi, o čemu svjedočne mnogobrojne gradine i gomile. Iz rimskog vremena pronađen je kameni žrtvenik posvećen bogu Jupiteru. Hrvatska plemena u 7. i 8. stoljeću stvaraju ovdje kneževine i pokrajine.U 10. stoljeću Vrgorac se spominje kao sjedište Rastočke ili Gorske župe u sastavu Nertevanske kneževine Paganije, do njenog pada pod Mletačku upravu. Naizmjenice zatim mijenja hrvatske, raške i bosanske gospodare. Do 15. stoljeća i pada pod tursku vlast, Gorskom župom upravljaju vlastelini Radivojevići -Jurjevići.
 |
| Vrgorac-Gradina |
Srednjovjekovna utvrda Gradina igrala je obrambenu ulogu protiv turske vlasti, a koja je u i vrijeme Turaka također zbog obrambene uloge i strateškog položaja, nadograđivana i proširivana.
U to vrijeme je stara katolička crkva pretvorena u džamiju s minaretom, a nakon pada turske vlasti vraćena joj je prvotna uloga i na tom je mjestu od 1913. godine današnja Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije.
 |
| Gradina |
 |
| Crkva Navještenja BDM |
 |
| Crkva Navještenja BDM |
U vrijeme Kandijskog rata između Venecije i Turske ovdje je sagrađeno mnogo kula-kuća koje su uz stambenu imale i obrambenu ulogu, a u njima su živjeli feudalci, turski begovi, kasnije mletački namještenici, serdari i kapetani. Ove kule su u Vrgorcu sačuvane i do danas. Uz Gradinu tu su i kula Ayala, kula bega Cukarinovića ili Fratarska kula, te Dizdarova ili Kapetanova kula.
 |
| Unutar Gradine |
 | ||
| Pogled s Gradine |
 |
| Ayala |
Tinov otac Ivan Ujević iz Krivodola bio je učitelj u Vrgorcu kada se rodio mladi Augustin Josip Ujević, a majka mu je, kako smo već ranije otrili, iz Milne sa Brača.
 |
| Dizdarova ili Tinova kula |
Tin je zasigurno nedostižni čarobnjak riječi, polazi od Matoša svog učitelja, udaljava se od njega, približava Baudleaireu, pa mu se opire, kao i Rimbaudu...ali Tin je sam sebe najbolje opisao naslovom pjesničke proze: Jedna sam osoba složena od više drugih. Za ovu priliku meni se najviše sviđa podsjetiti se na njegovu pjesmu Odlazak i to u izvedbi Arsena Dedića koji mi tako vjerno približava Tina u njoj.
Ali moram dodati još jednu pjesmu: Zapis na pragu
Ove pjesme to nisam ja, iako sam ih ja napisao
Ovi jauci, to nisam ja, premda sam ih zbilja uzdisao.
Moj pravi život, ja sam samo disao.
Ovi jauci, to nisam ja, premda sam ih zbilja uzdisao.
Moj pravi život, ja sam samo disao.
Jer ja živim i kad pjesma umre. Ja živim i kad patnja mine.
Ima u meni nemira dragog, a ima i moje širine.
Ja puštam i drugog da govori za me.
A i sam govorim druge same.
Ima u meni nemira dragog, a ima i moje širine.
Ja puštam i drugog da govori za me.
A i sam govorim druge same.
Ja ne marim čovjek biti ako sam umio ljude bogovski reći.
O, ja.
Ja sam od sebe i manji i veći.
O, ja.
Moj drugi i moj treći.
O, ja.
Ja sam od sebe i manji i veći.
O, ja.
Moj drugi i moj treći.
Ja ne sanjam o sreći. No ne sumnjam o sreći.
Gle ovog dvojstva i trojstva moga
ima u meni tmine,
no ima u meni i vedrine,
no ima u meni i vedrine,
i moja divna sloga.
Tin je živio kao samac i boem. Za života nije doživio nagrade za svoja pjesnička djela, a danas se mnoge književne manifestacije zovu njegovim imenom. Njemu u čast u rodnom Vrgorcu održava se svake godine festival "S Tinom u Vrgorcu", koji ugošćuje mnoge pjesnike, glazbenike i umjetnike, a na završnoj večeri na Tinov rođendan 5.srpnja, dodjeljuje se u Tinovoj kuli prestižna pjesnička nagrada "Tin Ujević".
 |
| Tin u hladovini |
A prije toga se Dan Grada Vrgorca proslavlja 29. lipnja na Sv.Petra i Pavla, uz tradicionalni vjerski sajam i prigodan večernji program. Ovome prethode dvotjedna sportska natjecanja, koncerti i kazališni program.
Krajem srpnja u Žlibini kraj Vrgorca održava se Ganga fest na koji se okupljaju brojni sastavi gangaša, diplara i guslara, kako bi se očuvalo od odumiranja i zaborava autohtono kulturno nasljeđe.
Pa eto, izgleda da je puno interesantnije otkrivati ova mala mjesta i shvatiti koliko ljepote imaju, a vrlo vjerojatno će se i turistički apetiti skoncentrirati na otkrivanje ljepote u tišini malih mjesta, gdje se zaista može doživjeti odmor. Ovdje sve miriše od samonikla bilja i trava po livadama, od divljeg voća...mirišu vrgoračke jagode s polja...
Privlače brda i planinski vrhunci...lako je zamisliti kako su privukli i našeg poznatog alpinistu i putopisca Stipu Božića koji potječe iz vrgoračkog kraja...
 |
| Ganga fest- (Nije to Gangnam style) |
 |
| Ovo je prava berba-ono gore je s razglednice |
 |
| Matokit |
 |
| Turističke staze Mate Svjetskog |
 |
| Etno selo Veliki Godinj |
 |
| Etno selo Kokorići |
 |
| Za dobru biklu potrebne su loza i koza |
