petak, 4. travnja 2014.

Primošten

Prolazim sličnim krajolikom, i opet otkrivam simpatičan gradić na otočiću  - Primošten!

Primošten
Primošten
Danas Primošten nije više otok, već je nasipom spojen s kopnom, a naselje se proširilo na obalu i prema zaleđu.
Stari Primošten
Zapravo, prvi stanovnici ovog kraja su najprije naselili zaleđe: Prhovo, Kruševo i Široke, a došli su bježeći pred Turcima iz Bosne. To su bili bogumili koji su u 11. stoljeću zatražili zaštitu kod šibenske vlastele, koji su ih dovezli u uvalicu (koja se i danas naziva Bosanski Dolac), a koji su na obližnjoj visoravni sagradili prva naselja.
Primošten -povijesna rzaglednica
1480. godine, ponovo se stanovnici Prhova, Kruševa i Široka sklanjaju pred Turcima, ovaj put na obližnji otočić Gola Glava (Caput Cista) i osnivaju novo naselje nazvano Primošten, a naziv dolazi od riječi: premošten, jer je otočić povezan mostom s kopnom, tj premošten. Naselje su dodatno zaštitili obrambenim zidom. Krajem 17. stoljeća, s prestankom turske opasnosti, stanovnici Primoštena se vraćaju u naselja u zaleđu da bi se nastavili baviti poljoprivredom i stočarstvom, a oni koji su ostali u Primoštenu, ribarstvom. Narastao je i broj stanovnika, te se naselje proširilo izvan otoka. Drveni most je zamijenjen nasipom pa je tako otočić postao poluotokom.
Primošten
U drugoj polovici 20. stoljeća Primošten postaje jedna od najznačajnijih turističkih destinacija, otvaraju se kampovi, hoteli, restorani, uređuju se plaže, na poluotoku Raduča esperantisti provode akciju: "Sunce, more, prijateljstvo, zdravlje", donosi se zemlja sa svih kontinenata, uređuju se vrtovi...Primošten postaje grad u kojem su dobrodošli svi ljudi dobre volje, postaje simbolom međunarodnog druženja.
Riva
Pogled iz hotela Zora
Aurora
A vinogradi nastali na golom krševitom tlu, zaista zaslužuju status svjetskog spomenika ljudskom radu. Slika koja ih prikazuje nalazi se u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. U ovim vinogradima uzgaja se autohtona vrsta grožđa iz koje se proizvodi poznato vrhunsko crno vino Babić. Na ulazu u grad je postavljen i Spomenik težaku, koji prikazuje djeda i baku i njihovog vjernog saveznika, također simbola Primoštena - magaraca, ili tovara.

Vinogradi u kamenu
Povratak na magarcu
Spomenik težaku
Primošten na polu-otočiću ima tipičnu mediteransku arhitekturu, trg, kamene kuće, uske kamene uličice, ulice se penju prema uzvišenju na kojem je župna crkva Sv Jurja iz 15. stoljeća. Oko crkve je groblje. Stječe se dojam: O, kako je lijepo dušama onih, čija tijela počivaju ovdje...
Primošten
Sv Juraj
Groblje s pogledom
Interesantna je priča vezna za sliku koja se nalazi u župnoj crkvi. 1835. godine Marko Prgin je sanjao sliku Gospe s malim Isusom, nakon čega je u posuđenoj braceri otplovio u Italiju u Loreto i kupio sliku koju je sanjao, te je dovezao u Primošten, a Primoštenci su svojim zlatom i srebrom napravili okvir drvenoj slici. Gospa od Loreta postala je zaštitnik Primoštena.
Gospa od Loreta
Oko poluotoka je lijepa šetnica, a na ulazu je crkvica Sv Roka, pred crkvicom spomenik Don Ivanu Šariću. Primošten dobiva i prestižna turistička priznanja među kojima i Zlatni cvijet Europe 2007, priznanje za uređenje mjesta.
Trg
Ulaz
Crkva Sv Roka
Primoštenska kamena arhitektura, kamene uske uličice su pravi mali spomenik koji će vas ovdje privlačiti, ali i primoštenske plaže, prostrana marina...zatim primoštensko vino, smokve, masline...
Primošten
Plaža
Marina
Smokve i Babić u bukari
Primošten- zalazak
A mene neizbježno privlači još "nepotrošena" primoštenska okolica, Primošten Burnji, stare kuće i dvorišta koje čekaju svoj trenutak. Možda se ponovo u dvor vrati dječja graja, ili je to samo moja nostalgija...
Okolica Primoštena
Primošten Burnji
Dvorište