Cavtat

Nakon obilaska ovih prekrasnih otoka, sa Mljeta idem na obalu, i to u najjužniju hrvatsku regiju - Konavle i njeno središte - Cavtat.

Cavtat

Meni su uvijek privlačila pažnju mjesta u blizini velikih i razvikanih destinacija, jer je poseban doživaljaj povući se iz tog središta u koje hrle ljudi iz čitavog svijeta, u jednu prirodnu ljepotu i sklad malog primorskog mjesta i osjećati se nadmoćno, gledajući ga iz daljine, baš kao što se iz Cavtata pruža pogled na staru dubrovačku jezgru.

Cavtat

A uz to, Cavtat je i stariji od Dubrovnika, koji baš Cavtatu može zahvaliti svoj nastanak. Na mjestu današnjeg Cavtata živjeli su Iliri iz plemena Plerejaca i Ardijejaca. U 4. st. pr. Kr. tu se nalazila i stara grčka kolonija Epidaurum, koju 228 godine pr. Kr. osvajaju Rimljani, te osnivaju svoju koloniju Epidaurus. U Cavtatu se mogu pronaći mnogi povijesni ostaci toga vremena: kazališta, vile rustike, grobovi, spomenici, ostaci ceste, epigrafski spomenici i ostali manji arheološki nalazi. U ovo vrijeme Epidaurus je bio važan trgovačko-pomorski centar, a u kasnoantičkom razdoblju postaje i biskupsko sjedište o čemu svjedoči starokršćansko groblje na Sustjepanu.

Cavtat-pogled sa Sustjepana

Prema nekim mišljenjima Cavtat je dobio ime od cvata brnistre ili žuke. Postoji i legenda o lijepoj kneginji Cavtislavi kćeri epidaurskog kralja Kodruna, koji je od mnogobrojnih prosaca odlučio kćer dati onome tko prvi napravi jednu od četiri stvari: utvrdu oko grada, sagradi hram u gradu, dovede vodu u grad ili dovede brod pun svile. Najbrži je bio konavoski vlastelin Vrsanin koji je sagradio vodovod kojim je od  Vodovađa dovedena voda u Epidaurus. Kad je kneginja zagrabila zlatnom čašom vodu iz vododvoda, iskočio je zeleni gušter, a ona od straha preminu. Nesretni Vrsanin sahranio ju je u Konavlima, a svoje ime ovo područje upravo dobiva od riječi kanal=konal, tj po akveduktu sagrađenom u rimsko vrijeme.

Cavtat karta

Dolaskom Slavena u 7. stoljeću, grad je porušen, a njihovo stanovništvo se skriva u ilirsku utvrdu u današnjoj Župi Dubrovačkoj i u utvrdi podno Srđa, današnjem Dubrovniku. Svoj grad Epidaurus nazivali su Civitas Vetus - bivši grad. To mjesto je ostalo dugo vremena pusto i nenaseljeno. Cavtat je povezan sa Dubrovnikom i imenom Ragusa: dok se Cavtat spominje kao Ragusa Vechia, Dubrovnik, kao njihov novi grad je Ragusa Nouva.

Cavtat

Cavtat je u 14. stoljeću pripadao području Astareje - teritoriju grada Dubrovnika, ali ga 1302. godine Dubrovnik gubi, te ga u 15. stoljeću ponovo uspijevaju otkupiti od humske vlastele. Kada se ponovo našao u okrilju grada Dubrovnika u Cavtatu počinje period intenzivne gradnje.

Cavtat

 U gradu sagrađenom na brežuljcima poluotočića Rata, prema regulacijskom planu Dubrovačke Republike, osjeća se topla atmosfera urbane cjeline ovog srednjovjekovnog grada. U to su vrijeme sagrađene mnoge građevine koje su dale identitet Cavtatu.

Cavtat

Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, a danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca. U Kneževu dvoru je i Lapidarij s iskopinama i spomenicima iz najstarijih antičkih vremena, a također i slika pozanatog hrvatskog slikara iz Cavtata, Vlaha Bukovca - Cavtatski karneval.

Riva Cavtat

Baltazar Bogišić

 U zidinama oko grada, trgovima i uličicama prepoznaje se dubrovački stil. 

Ulica

Na zapadnom dijelu Cavtata sagrađen je franjevački samostan sa crkvom Gospe  od Cavtata, tj Gospe od Sniga koja je i zaštitnica grada, čiji se blagdan slavi 5. kolovoza, dodatno slavljen i kao Dan pobjede, pa je tada izrazito svečano u Cavtatu. Cavtatsko ljeto je zabavna manifestacija grada s ljetnim karnevalom, velikim izborom sportova na vodi, ronilačkim sportovima, jeep safarijem po Konavoskim brdima, konjičkim stazama, velikim gastro izborom u konobama....

Franjevački samostan i Crkva Gospe od Sniga

Na uzvišici iznad franjevačkog samostana, gdje je nekad bila grčka akropola, kasnije rimski forum, danas je groblje, a na mjestu kapele Sv. Roka, dominira Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić, djelo poznatog hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića. Dojmljiv je natpis umjetnika na zvonu: "Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan".

Mauzolej obitelji Račić- djelo I.Meštrović

Na istočnom dijelu obale je župna crkva Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole utemeljena je 1952. godine zaslugom akademika Cvita Fiskovića. U ovoj vrijednoj zbrici slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa,  ističu se ikona s prikazom Sv. Nikole iz 15. stoljeća, alabasterni reljef iz 15. stoljeća, Sv. Sebastijan baroknog majstora bolonjske škole Benedetta Genarrija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija, te djela velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca.

Cavtat- i crkva Sv Nikole

Kuća Bukovac - kamena dvokatnica iz 19, stoljeća, rodna kuća poznatog slikara nije samo spomeničko obilježje već i je tu njegova umjetnička ostavština i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti. Poznate njegove velike dekorativne kompozicije Gudulićev san i Dubravka nalaze se u kazalištu u Zagrebu.

Gundulićev san

Prednost grada Cavtata je blizina Dubrovnika i svih pogodnosti koje nudi veći grad, ali i dovoljna udaljenost za uživanje u skrovitim i mirnim uvalama, a smještaj je lako naći u mnogim hotelima i apartmanima.

Plaža

Hotel Iberostar Albatro

Uklopljen u mediteranski prirodni okoliš poluotoka Sustjepana, Hotel Croatia je idealno odredište za odmor i organizaciju poslovnih skupova. Ne čudi činjenica da je Cavtat i najpoznatije kongresno odredište. Ova sredina naprosto relaksira sve stanice ljudskog tijela i uma.

Hotel Croatia

A još je tu i blizina dubrovačkog aerodroma Čilipa, koji je samo 5 km od Cavtata, te ga čini lako dostupnim iz svih krajeva svijeta.

Cavtat

 A i odavde je također prekrasan zalazak sunca:

Zalazak sunca - Cavtat

Mljet

Na Mljetu nisam nikada bila, uvijek sam ga doživljavala kao neki zaštićeni rezervat u koji se ne smije ući da se ne naruši njegova ljepota. O ljepoti otoka govori i njegovo antičko ime Melita, koje dolazi od grčkog „melite nesos“, što znači medeni otok.

Mljet

Karta Mljeta

Tu, gdje se Odisej nasukao na stijenu i ostao na otoku sedam godina sa nimfom Kalipso, sve se doima kao bajka. Iako nije potvrđeno da je Ogigija Mljet, jer mnogi zbog sličnosti imena ovo mjesto pripisuju Malti, ja ipak vjerujem, da je Mljet taj čudesno lijepi otok, "otok proljeća", "zeleni otok"...

Pomena - u kojoj se nalazi hotel Odisej

I dan danas iz špilje Rikavica za vrijeme olujnog nevremena mogu se čuti zastrašujući zvukovi, koji potiču maštu o glasanju mitskog čudovišta...Možda je baš i zato legenda o Regoču Ivane Brlić Mažuranić, nastala na Mljetu.

Dno Mljeta-hrid Sv Pavla

A za mjesto brodoloma Sv. Pavla apostola, također zbog sličnosti imena pripisat će Malti, iako se i u Djelima apostolskim tvrdi da se brodolom dogodio dok su plovili Adriom. Hrid Sv. Pavla na južnoj strani je otoka, s koje je doplivao na pješčanu plažu nazvanu Saplunara.

Saplunara

Prvi stanovnici Mljeta bili su Iliri iz plemena Ardijejaca koji su preko luke Prapratno došli s Pelješca i naseljavali su se uz pitke vode i uz rubove otočkih dolova, a živjeli su u malim nastambama od suhozida - gradinama, i bavili se stočarstvom, lovom i ribolovom.

Blatina -pitka voda

Grci nisu nastanjivali Mljet, već su samo koristili njihove uvale kao skloništa na putu prema Visu, Hvaru i Korčuli gdje su imali svoje gradove.

Uvala Okuklje

Rimski car August 35. godine pr. Kr pobjeđuje Ilire. Rimsko vrijeme na Mljetu svjedoči impozantna palača u Polačama, za koju se može reći da je nakon Dioklecijanove palače, najveća rimska plača na Jadranu. Sagrađena je u 3. stoljeću, a uz palaču su izgrađene i dvije ranokršćanske bazilike i terme. 

Rimska Polača

Nakon podjele Rimskog cartsva Mljet najprije pripadne Zapadnom, a zatim Istočnom carstvu, a dolaskom Hrvata i istovremenim dolaskom romanskog stanovništva s kopna, započinje vladavina Neretvanske Paganije, koji su svoje prvo naselje sagradili podno Vrhmljeća - Maranoviće, te u središnjem dijelu otoka Babino Polje i Blato. Kasnije su se iz Maranovića spustili u svoju ribarsku lučicu Okuklje.

Vrhmljeće

Maranovići

Dok su Slaveni uglavnom naseljavali istočni dio otoka, u Polačama i na zapadnom dijelu otoka od Crne klade, na području današnjeg Nacionalnog parka, vlast je još uvije imalo romansko stanovništvo. 

Crna klade -početak Nacionalnog parka

Polače

Sukobom Neretvana u kojem su nadjačali romansko stanovništvo, Polača se ruši, a uskoro i sami Neretvani gube Mljet, koji pripadne Zahumlju, kojim je vladao kralj Ljutovit, koji je imao potporu Bizanta. On je darovao benediktincima crkvu Sv. Pankracija u Babinom Polju, te su lokrumski benediktinci ovo područje posjedovali 200 godina.

Babino Polje

Dolaskom benediktinaca iz Monte Gargana iz Italije na Mljet, koji su naselili otočić Sv. Marije u Velikom jezeru, te na njemu sagradili samostan, i Babino Polje uskoro prelazi u njihovo vlasništvo. Lokrumski benediktinci su zbog toga prokleli stanovništvo otoka, tako da su sve radili obrnutim redosljedom: u procesiju išli suprotno od kazaljke na satu, svijeću palili okrenutu prema dolje, molitve izgovarali od kraja prema početku....

Otočić Sv. Marija

U Babinom Polju benediktinci grade Sotnicu - upravnu zgradu u koju su spremali svoje prihode.

Babino Polje

Nakon donošenja mljetskog Statuta 1345. godine, kojim se ukida feudalna vlast benediktinaca, dubrovačko plemstvo na prevaru dobiva vlast na Mljetu i postavlja svog kneza, te u Babinom Polju gradi Knežev dvor. Ukidanjem Dubrovačke Republike 1808. godine, Mljet dolazi pod austrijsku vlast, a nakon  toga priču znamo...

Blato

Na južnoj strani otoka kod Babinog Polja, nalazi se čuvena Odisejeva špilja. U ljetnim mjesecima, oko podneva, kada sunčeva svjetlost najjače udara na područje špilje, u moru se stvara spektar boja, posebno zanimljiv turistima i ljubiteljima istinskih prirodnih fenomena.

Odisejeva špilja

Ovdje je boravila i sredozemna medvjedica,a prema nekim istraživačkim projektima i prema viđenjima ribara, sredozemna medvjedica još uvijek živi u vodama Jadrana. Mljetsko podmorje je bogato ribama, jastozima, rakovima i hlapovima.

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta, tu su: kuna bjelica, divlja mačka, miš, puh, jež, zečevi, jarebice, kos, fazani, ali i krupne životinje kao što su jeleni, mufloni i divlje svinje...mungosi dovedeni prije 100 godina, koji su istrijebili zmije otrovnice. A mali zaigrani psić, kao plišana igračka - Mljetski psić - ili kako ga opet zabunom zovu Maltezer, jedna je od najstarijih psećih pasmina na svijetu, a prema povjesičarima veterine, potječe sa našega Mljeta.

Zbog jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala i lijepo razvijenog šumskog pokrova alepskog bora, zbog jedinstvenog geološko-oceanskog fenomena i sustava Velikog i Malog jezera, te zbog izuzetno bogate kulturno povijesne baštine, sjeverozapadni dio otoka Mljeta, proglašen je 1960.  godine Nacionalnim parkom, zaštićenim prostorom posebne ljepote u kojem je ograničeno ljudsko djelovanje, te se s posebnom pažnjom prema ovom izuzetnom mjestu treba i odnositi.

 

Malo jezero

Vrata Solina

Goveđari

Lumbarda (Korčula)

A 6 km istočno od Korčule dolazimo do Lumbarde, na mjesto u kojem su u 3. st. pr. Kr. Grci iz Isse (Visa) osnovali jednu od svojih kolonija. Tu je i pronađen pisani dokument Psefizma sa 200 imena kolonista. Također su pronađene vaze i fragmenti kamene stele sa grčkim natpisima.

Lumbarda

Lumbardska psefizma (dokument o podjeli zemlje)

Lumbarda je smještea na najistočnijem dijelu otoka Korčule, po obroncima sedam brežuljaka na kojima se prostiru stoljetni maslinici i nasadi agruma i drugog južnog voća.

Lumbarda

Poznatio vino "Grk" upravo je ovdje proizvedeno od grožđa s poznatih pješčanih vinograda.  Grk je prepoznatljiva Lumbarajska sorta bijelog vina koja ima lagani gorki (grk) prizvuk, pa nije sigurno da li svoje ime nosi po tome ili po starim Grcima koji su prvi donijeli vinsku kulturu na otok Korčulu. Grk zbog dominantno ženskih cvjetova ne može opstati sam, pa se za uspješno oprašivanje i kvalitetnu rodnost koristi sorta Plavac Mali.

Vinogradi Lumbarda

U ovom čuvenom vinu uživao je i grčki junak Odisej iz čaše božice Kirke.A možemo ih zamisliti kako očarani ljepotom ovog kraja provode svoje vrijeme u ovim divnim uvalama.

Uvala

Lumbarda je malo turističko mjesto, koje je razvilo vlastiti mirni ritam života, te očuvalo stare tradicije i kulturno naslijeđe. To je idealno mjesto za miran i zanimljiv odmor. 

Lumbarda

Na sjevernoj strani Lumbarde je pješčana uvala Tatinja, s koje se pruža pogled na skupinu malih otočića korčulanskog arhipelaga i na poluotok Pelješac.

Karta

Tatinja

Pored Tatinje je Bilin žal, pješčana plaža sa malim restoranom u izvornoj dalmatinskoj građevini u kojem možete uživati u morskim specijalitetima

Bilin žal

Iako je Lumbarda poznata po svojim prirodnim pješčanim plažama, za sve koji vole divlje i izolirane plaže, Lenga Brendana je idealno mjesto. Plaža je dugačka oko 1 kilometar, prostire se od plaže Bilin žal do krajnjeg istočnog dijela otoka, Rta Ražnjić. More je izrazito čisto, a podmorje idealno za ronjenje na dah. Uz plažu se prostire gusta borova šuma. Ovdje zaista možete uživati u netaknutoj prirodi.

Lenga Brendana

A na južnoj strani Lumbarde je Vela Pržina, najveća prirodna pješčana plaža u Lumbardi, u sredini velikog zaljeva zaštićenog od vjetrova, okrenuta otvorenom moru s pogledom na Lastovo.Vrlo je popularna, mnogo ljudi s cijelog otoka dolazi ovdje da uživaju u čistom moru i svilenkastom pijesku, gdje možete i zaigrati odbojku u pijesku.

Vela Pržina

Ostaci rimske villa rusticae u polju blizu Bilin žala, svjedoči o prisustvu Rimljana. A u vrijeme prosperiteta Korčule u 16. stoljeću, bogati Korčulani gradili su u Lumbardi svoje ljetnikovce, neki od njih su očuvani i nastanjeni i do danas: kašteli Nobilo, Milina, Kršinić.

Kaštel Nobilo

Na brežuljku posred starog dijela naselja vela Glavica sagrađena je trobrodna crkva Sv. Roka, zaštitnika Lumbarde , koji se  slavi 16. kolovoza. U mjestu je i nekoliko manjih kapela: Sv. Bartul, Sv. Petar i Pavao, Sv. Barbara, Mala Gospa, te okružena vinogradima sa osebujnim trijemom, lijepo se ističe crkva Sv. Križa.

Sv. Roko

Vela Glavica - Sv Roko

Crkva Sv. Petar i Pavao

Župa ima groblje kraj crkvice Sv. Ivana. U 17. i 18. stoljeću za pokapanje se koristilo groblje samostana na  otočiću Badiji. Samostan Sv. Petra na Badiji i Gospinu crkvu koristili su franjevci do 1950. godine kada su u socijalističkoj Jugoslaviji franjevci protjerani sa otoka, a samostan je prenamjenjen u sportsko rekreacijski centar i odmaralište. 2003. godine vraćen je franjevcima, te se ponovo obnavlja.

Franjevački samostan na otoku Badiji

Smještaj i odlična gastronomska ponuda može se pronaću u hotelima: Lumbarda i Borik, te mnogobrojnim vilama i aprtmanima.

Hotel Lumbarda

Hotel Borik

U Lumbardi je rođeno nekoliko istaknutih hrvatskih umjetika, kipara i slikara: Ivo Lozica, Lujo Lozica, Stipe Nobilo, Frano Kršinić, mladi Tino Jurjević...

Moj otok- Stipe Nobilo

Pusta kućica - Tino Jurjević

Do Lumbarde je najlakše doći trajektom iz Orebića koji pristaje u malu korčulansku luku Dominče, koja se nalazi između grada Korčule i Lumbarde. Na relaciji Orebić - Korčula i obrnuto, pozavidjet ćete slici mnogobrojnih surfera, kojima je ovo omiljeno odredište zbog konstatnog, povoljnog vjetra i udaljenosti "po mjeri".

Jedrenje

Ali, sada neću u tom pravcu, već se spremam putem Odiseja, na Mljet...