Nakon obilaska ovih prekrasnih otoka, sa Mljeta idem na obalu, i to u najjužniju hrvatsku regiju - Konavle i njeno središte - Cavtat.
 |
| Cavtat |
Meni su uvijek privlačila pažnju mjesta u blizini velikih i razvikanih destinacija, jer je poseban doživaljaj povući se iz tog središta u koje hrle ljudi iz čitavog svijeta, u jednu prirodnu ljepotu i sklad malog primorskog mjesta i osjećati se nadmoćno, gledajući ga iz daljine, baš kao što se iz Cavtata pruža pogled na staru dubrovačku jezgru.
 |
| Cavtat |
A uz to, Cavtat je i stariji od Dubrovnika, koji baš Cavtatu može zahvaliti svoj nastanak. Na mjestu današnjeg Cavtata živjeli su Iliri iz plemena Plerejaca i Ardijejaca. U 4. st. pr. Kr. tu se nalazila i stara grčka kolonija Epidaurum, koju 228 godine pr. Kr. osvajaju Rimljani, te osnivaju svoju koloniju Epidaurus. U Cavtatu se mogu pronaći mnogi povijesni ostaci toga vremena: kazališta, vile rustike, grobovi, spomenici, ostaci ceste, epigrafski spomenici i ostali manji arheološki nalazi. U ovo vrijeme Epidaurus je bio važan trgovačko-pomorski centar, a u kasnoantičkom razdoblju postaje i biskupsko sjedište o čemu svjedoči starokršćansko groblje na Sustjepanu.
 |
| Cavtat-pogled sa Sustjepana |
Prema nekim mišljenjima Cavtat je dobio ime od cvata brnistre ili žuke. Postoji i legenda o lijepoj kneginji Cavtislavi kćeri epidaurskog kralja Kodruna, koji je od mnogobrojnih prosaca odlučio kćer dati onome tko prvi napravi jednu od četiri stvari: utvrdu oko grada, sagradi hram u gradu, dovede vodu u grad ili dovede brod pun svile. Najbrži je bio konavoski vlastelin Vrsanin koji je sagradio vodovod kojim je od Vodovađa dovedena voda u Epidaurus. Kad je kneginja zagrabila zlatnom čašom vodu iz vododvoda, iskočio je zeleni gušter, a ona od straha preminu. Nesretni Vrsanin sahranio ju je u Konavlima, a svoje ime ovo područje upravo dobiva od riječi kanal=konal, tj po akveduktu sagrađenom u rimsko vrijeme.
 |
| Cavtat karta |
Dolaskom Slavena u 7. stoljeću, grad je porušen, a njihovo stanovništvo se skriva u ilirsku utvrdu u današnjoj Župi Dubrovačkoj i u utvrdi podno Srđa, današnjem Dubrovniku. Svoj grad Epidaurus nazivali su Civitas Vetus - bivši grad. To mjesto je ostalo dugo vremena pusto i nenaseljeno. Cavtat je povezan sa Dubrovnikom i imenom Ragusa: dok se Cavtat spominje kao Ragusa Vechia, Dubrovnik, kao njihov novi grad je Ragusa Nouva.
 |
| Cavtat |
Cavtat je u 14. stoljeću pripadao području Astareje - teritoriju grada Dubrovnika, ali ga 1302. godine Dubrovnik gubi, te ga u 15. stoljeću ponovo uspijevaju otkupiti od humske vlastele. Kada se ponovo našao u okrilju grada Dubrovnika u Cavtatu počinje period intenzivne gradnje.
 |
| Cavtat |
U gradu sagrađenom na brežuljcima poluotočića Rata, prema regulacijskom planu Dubrovačke Republike, osjeća se topla atmosfera urbane cjeline ovog srednjovjekovnog grada. U to su vrijeme sagrađene mnoge građevine koje su dale identitet Cavtatu.
 |
| Cavtat |
Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, a danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca. U Kneževu dvoru je i Lapidarij s iskopinama i spomenicima iz najstarijih antičkih vremena, a također i slika pozanatog hrvatskog slikara iz Cavtata, Vlaha Bukovca - Cavtatski karneval.
 |
| Riva Cavtat |
 |
| Baltazar Bogišić |
U zidinama oko grada, trgovima i uličicama prepoznaje se dubrovački stil.
 |
| Ulica |
Na zapadnom dijelu Cavtata sagrađen je franjevački samostan sa crkvom Gospe od Cavtata, tj Gospe od Sniga koja je i zaštitnica grada, čiji se blagdan slavi 5. kolovoza, dodatno slavljen i kao Dan pobjede, pa je tada izrazito svečano u Cavtatu. Cavtatsko ljeto je zabavna manifestacija grada s ljetnim karnevalom, velikim izborom sportova na vodi, ronilačkim sportovima, jeep safarijem po Konavoskim brdima, konjičkim stazama, velikim gastro izborom u konobama....
 |
| Franjevački samostan i Crkva Gospe od Sniga |
Na uzvišici iznad franjevačkog samostana, gdje je nekad bila grčka akropola, kasnije rimski forum, danas je groblje, a na mjestu kapele Sv. Roka, dominira Mauzolej poznate cavtatske brodovlasničke obitelji Račić, djelo poznatog hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića. Dojmljiv je natpis umjetnika na zvonu: "Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan".
 |
| Mauzolej obitelji Račić- djelo I.Meštrović |
Na istočnom dijelu obale je župna crkva Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole utemeljena je 1952. godine zaslugom akademika Cvita Fiskovića. U ovoj vrijednoj zbrici slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa, ističu se ikona s prikazom Sv. Nikole iz 15. stoljeća, alabasterni reljef iz 15. stoljeća, Sv. Sebastijan baroknog majstora bolonjske škole Benedetta Genarrija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija, te djela velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca.
 |
| Cavtat- i crkva Sv Nikole |
Kuća Bukovac - kamena dvokatnica iz 19, stoljeća, rodna kuća poznatog slikara nije samo spomeničko obilježje već i je tu njegova umjetnička ostavština i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti. Poznate njegove velike dekorativne kompozicije Gudulićev san i Dubravka nalaze se u kazalištu u Zagrebu.
 |
| Gundulićev san |
Prednost grada Cavtata je blizina Dubrovnika i svih pogodnosti koje nudi veći grad, ali i dovoljna udaljenost za uživanje u skrovitim i mirnim uvalama, a smještaj je lako naći u mnogim hotelima i apartmanima.
 |
| Plaža |
 |
| Hotel Iberostar Albatro |
Uklopljen u mediteranski prirodni okoliš poluotoka Sustjepana, Hotel Croatia je idealno odredište za odmor i organizaciju poslovnih skupova. Ne čudi činjenica da je Cavtat i najpoznatije kongresno odredište. Ova sredina naprosto relaksira sve stanice ljudskog tijela i uma.
 |
| Hotel Croatia |
A još je tu i blizina dubrovačkog aerodroma Čilipa, koji je samo 5 km od Cavtata, te ga čini lako dostupnim iz svih krajeva svijeta.
 |
| Cavtat |
A i odavde je također prekrasan zalazak sunca:
 |
| Zalazak sunca - Cavtat |
