Zaostrog

I Zaostrog je najprije nastao na obroncima Biokova, a tek u 17. stoljeću su se stanovnici počeli spuštati k moru, a nakon potresa 1962. godine, napustili su staro selo i u novom Zaostrogu uz more, počeli razvijati turizam.

Zaostrog -staro selo

Zaostrog

Zaostrog se spominje u dokumentima cara Konstantina Porfirogeneta kao jedan od četiri utvrđena grada Neretvanske kneževine Paganije - nastao iza utvrde Ostrog visoko u brdu ispod Malog Vitera - Za-Ostrog. S ovog mjesta se moglo pogledom dosegnuti čitav kraj Paganije koja se prostirala od Cetine do Neretve, a obuhvaćala je i otoke Mljet, Korčulu, Brač i Hvar.

Pogled na Viter

Pogled s Vitera

Ostale utvrde su: Makra- današnja Makarska, Beroullia - današnja Vrulja i Labineca- današnji Gradac.

Još jedan pogled na Viter

Ova planina zanimljivog oblika jednostavno mami poglede. A još je zanimljivo i to da je ovdje u Zaostrogu u određeno vrijeme moguće doživjeti izlazak sunca dva puta u sitom danu, sunce se pojavi iza Vitera te za dvadesetak minuta ponovo nestane za planinu i opet izađe.

U očekivanju sunca

Jutro

U 15. stoljeću vladari Zaostroga -utvrđenog grada na Viteru bili su feudalci Vlatkovići-Jurjevići. U starom Zaostrogu  sagrađene su tri crkve- mala gotička Crkva Sv Barbare, zatim novija Crkva Sv Barbare iz 1872. godine i crkvica Sv Roka iz 17. stoljeća.

Crkvica Sv Barbare

Crkva Sv Barbare na groblju

Sv Roko

A najpoznatije vjersko središte ovoga kraja je Franjevački samostan Sv Marije. U samostanskoj zbirci se čuvaju mnogi povijesni nalazi i spomenici, između ostaloga reljef antičkog boga Mitre, koji je nađen na ovom području i koji svjedoči o naseljenosti još u antičko doba. Samostanska zbirka čuva mnoge dragocjenosti, folklorni materijal, slike Mladena Veže, Rendićev rad -poprsje fra Mate Šimića i bogatu knjižnicu i arhivski fond. Interesantna je slika posljednje večere nepoznatog mletačkog autora iz 17.stoljeća, gdje su uz apostole mačka i pas dalmatiner!

Posljednja večera

Nažalost današnja država ne prepoznaje mnogo koje vrijednosti ovdje ima, pa ni ne brine o tome da samostan ne propada. Nadam se da će sadašnji gvardijan fra Branko Brnas postići da se samostanu da važnost koju zaslužuje.

Samostan Bl Djevice Marije - povijesna razglednica

Samostan Bl Djevice Marije - danas

Ovaj samostan su naselili pustinjaci Sv Augustina u 14.stoljeću, a kad su padom Bosne u 15. stoljeću pobjegli na otoke, samostan su preuzeli franjevci koji su došli iz Bosne Srebrene- štićenici Vlatkovića. Za vrijeme Kandijskog rata, kad su se franjevci s narodom digli protiv Turaka, samostan je stradao. Obnovljen je i proširen u 18. stoljeću -sagrađeno novo krilo  - Kačićev samostan. Danas tri samostanska krila i crkva zatvaraju klaustar kasorenesansnog oblika u čijem je središtu botanički vrt s krunom bunara.

Samostanski vrt

Samostanski vrt

Fra Andrija Kačić Miošić iz Brista, živio je u Zaostrogu, tu se školovao, stupio u franjevački red, stvorio svoja književna djela, tu je umro i pokopan u samostanu - na njegovom grobu je natpis:

 POKOJ TEBI STARČE MILOVANE

KOJI RODU PISMARICU DADE

S KORABLJICOM DA MU VIDA JADE
DOK MU ZORA BOLJEG DANA SVANE
HLADNU PLOČU ŠTO TI KOSTI SKRIVA
HARAN NAROD POBOŽNO CĚLIVA

Zaostrog je danas omiljeno turističko odredište zbog svojih prekrasnih šljunčanih plaža, kao i cijela ova Rivijera Gradac. O terapeutskom djelovanju mora u ovom području prenose se mnoge priče, i ona o tome da je zahvaljujući kupkama u lučici u Zaostrogu, ilirska kraljica Teuta poznata po svom libidu i ginekološkom zdravlju, pa ovu uvalu i nazivaju uvala plodnosti.

Plaža

Apartmani

Plaža

Autokamp

Za vrijeme austijskog carstva ovdje je sagrađen pristan i uređena seoska bujica, koji su zaštićeni povijesni spomenici. Eto to je taj mali divni Zaostrog, taj mali biser koji treba malo pobrusiti, dati mu malo više pažnje, jer to zaslužuje....

Pristanište

Riva

Šetnica

Podaca

Još sam na Rivijeri Gradac, dolazim u Podacu. Pokušala sam saznati značenje imena Podaca, ali nisam uspjela pronaći ništa o tome, jedino mi pada na pamet to što je staro naselje Podaca nastalo pod kamenim klisurama, na padinama Biokova. 

Podaca

Podaca -pogled iz Gornje Podace

Poged iz Podace a Gornju Podacu

Zvonik Crkve Sv Stjepana u Gornjoj Podaci

Gotovo sva mala primorska mjesta nastala su na takav način, jer se radi lakše obrane i radi tadašnjeg načina života u kojem se živjelo od iskorištavanja pašnjaka i livada, a ne od mora, naseljavalo visoko u brdu.

Staro selo Podaca

Stara Podaca

Tek kasnije se stanovništvo spustilo uz obalu mora. Postojalo je nepisano pravilo po kojem se kod podijele zemlje sinovima dijelila, tada bolja, plodnija zemlja u brdu, a kćerima lošija - uz more. Kada je turizam procvjetao, sinovi su shvatili da su lošije prošli, jer se uz obalu mora puno lakše moglo zarađivati.

Podaca uz more

Moguće je da se svojevremeno okrene situacija u korist brda. Jer, nagli i nekontrolirani razvoj ovakvih primorskih mjesta koji na kraju potpuno sliče jedni na druge, i po ničem posebnom se ne izdvajaju, jer imaju iste sadržaje, odnosno najčešće samo sunce i more, mogao bi biti presudan, i utjecati na to da turisti potraže nešto drugačije. To nešto drugačije možda bi se sada smišljeno moglo ponuditi u obnovljenim starim selima u brdu iznad mora, i učiniti ih atraktivnima, i uzbudljivima, gdje more i dalje ostaje blizu, ali isto tako i planinski vrhunci, te mogućnost ponude ekološkog uzgoja iz vlastitog vrta.

Podaca apartmani -tipična kamena gradnja mediteranskih kuća

Naravno da je i ovdje bilo života već u kameno doba, o čemu svjedoči nalaz kamenog bata za mlaćenje žita, koji je izložen u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.

Žrvanj

Postoje arheološki nalazi iz perioda rimske vladavine - žara sa srebrnjakom rimskog cara Severa, a iz ranosrednjovjekovnog razdoblja najznačajniji spomenik je Crkva Sv Ivana iz 11. stoljeća, koju su podigli slavni plemići Kačići, gdje se nalazi i grob Andrije Kačić Miošić.

Crkva Sv Stjepana i Crkva Sv Ivana

Pored ove crkve je i župna Crkva Sv Stjepana, ponovno sagrađena u 18. stoljeću na mjestu stare iz 15 stoljeća. Naselje je nastalo oko crkve sv Ivana, a na ulazu u selo je sagrađena kula za obranu od turskih napada.

Župna Crkva Sv Stjepana

Kula Podaca

Mladen Veža -Stara Podaca

Nakon preseljenja stanovništva iz Gornje Podace u 20. stoljeću, u novom mjestu uz more sagrađena je Crkva Gospe od Pohođenja. Ova crkva je sagrađena kao niskogradnja, naravno kad znamo da je sagrađena 1967. godine, shvatit ćemo zašto. Krov je sagrađen tek 1991. gdoine, do tada je bila pokrivena samo betonskom pločom.

Ulica u Podaci

Današnja Podaca je tipično turističko naselje sa brojnim apartmanima. Podaca obuhvaća naselja Kapeć, Viskovića valu i Ravanje.

Apartmani Toni

Vila Natali

Uvala borova

Ne može se poreći da su ove plaže prekrasne i da je odavde božanstveni pogled na zalazak sunca. Neki tvrde da je upravo odatle najljepši...ali uvjerit ćemo se da je na cijelom našem Jadranu sa skoro svakog mjesta moguće vidjeti najljepše zalaske sunca...

Zalazak

Zalazak

Noć

Brist

Hajde da sada nakratko svratimo u svako od ovih malih mjesta Rivijere Gradac, jer je ipak svako od njih lijepo na svoj način. Iako mi se učinilo pomalo dosadno ponavljati : lijepe plaže, spoj planina i mora....ipak ćemo barem zaviriti i izdvojiti ponešto u svakom mjestu. Naravno, na putu smo u Brist.

Brist

Današnji Brist je uz samu obalu, i cijelom dužinom prostire se prekrasna šljunčana plaža i uređena šetnica od Gradca do Podaca.

Brist

Plaža

Plaža

Plaža

Brist je dobio ime po šumi brijesta na padinama Biokova, i prvo naselje je i bilo visoko u Biokovu.  U starom selu su pronađeni nadgrobni spomenici iz brončanog doba, a pronađen je i stećak iz srednjeg vijeka, poznat kao turski grob.

Staro selo Brist

Kačićevi dvori

Crkva Sv Margarite postoji i u starom i novom Bristu. U starom naselju oko barokne crkve Sv Margarite iz 15. stoljeća, nalaze se ostaci starih kamenih kuća. Tu se rodio i poznati hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić. Mislim da se svatko sjeća barem naslova njegovog najpoznatijeg Razgovora ugodnog naroda slovinskog, narodne pjesme u kojima su opjevani mnogi naši junaci, između ostaloga jedna pjesma kaže i kako su Kačići i u koju svrhu došli iz Ungarije u Primorje...

   Svadiše se knezovi Kačići
i Zagari bani Ugričići,
svadiše se ter se i pobiše,
al Kačići Ugre pogubiše.

  Evo pobre, tuge i žalosti:
sve se skoči malo i veliko,
da pogube knezove Kačiće,
jer smakoše bane Zagariće.

  Dobra im je srića doskočila
ter je njima u potribi bila:
zahvališe kralju ungarskomu,
pobigoše k moru latinskomu.

  Jedan ide k Zadru bijelomu,
drugi ode gradu Šibeniku,
dva odoše u gornje Primorje
ter stadoše ukraj sinja mora.

.......................

Brist nekad

Crkva Sv Margarite u novom Bristu je sagrađena u 19.stoljeću, a ispred nje je postavljen brončani kip Fra Andriji Kačić Miošić, djelo Ivana Meštrovića.

Andrija Kačić Miošić

A baš ovaj Brist je i rodno mjesto našeg poznatog slikara Mladena Veže koji je u Meštrovićevom paviljonu kao najmlađi izlagač s 22 godine, 1938. godine sudjelovao na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti. Izložbu je blagoslovio Alojzije Stepinac, a otvorio Vlatko Maček. Veža je inače Mačeka nazivao drugim ocem, jer kao siromašan dječak iz težačke obitelji, bez pomoći Mačekove obitelji, ne bi mogao završiti studij. Inače je Mačeka smatrao uzorom ljudskog roda.

I baš ovaj Brist je čest motiv Vežinih djela, i jednako je topao i plav i na slikama i uživo....

Veža - Brist

Veža - Brist

Ovdje se nalazi mnogo lijepih kamenih kuća uz samu obalu mora. Turizam se ovdje podrazumijeva. Velik je izbor apartmana. A na samoj rivi prepoznatljiv na razglednicama - hotel Riva, iza kojeg se vidi zvonik Sv Margarite.

Hotel Riva

Apartmani

Apartmani

Pogled iz hotela

Tko ne bi ostao ovdje uživati!

A sad na kraju, iako nema baš nikakve veze sa ovim mojim Bristom Brest iz Prevertove pjesme koju smo nekoć recitirali, i iako je ovaj Brist ljepši od francuskog Bresta, a nema ni veze sa Brestom pod Učkom u koji namjeravam također doći, ja ipak ovdje moram umetnuti stihove: ...bez prestanka je kišilo nad Brestom toga dana...jer me upravo nešto na ovoj razglednici podsjetilo na tu pjesmu...

Brist -kiša