Biokovo

Evo, obećala sam mom sinu posjetu Biokovu, Parku prirode, jer kako on kaže, tu se krije ljepota prirode koju treba otkriti i kojoj se treba diviti, nisu samo naselja nanizana podno Biokova vrijedna pažnje, potrebno je povući se malo u ove visine, predahnuti, diviti se....

Biokovo

"Stadoh na povišeno mjesto i doživjeh milinu radosti." - reče tako Dr fra Jure Radić, čijom je zaslugom Biokovo proglašeno Parkom prirode 1981. godine, na površini 19550 ha.

Vidikovac

Bikovo je dio planinskog lanca Dinarida  i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, podnožje je blago  nagnuta zaravan, plodna i zelena, na čijim smo obroncima pronalazili stara dalmatinska naselja, a na zeleni pojas nastavlja se impresivni stjenoviti lanac, koji kao kamena ograda odvaja Zagoru od Primorja. Na vrhu je valovita visoravan, koja se prema zaleđu blago spušta.

Biokovo -pogled iz Makarske

Na Biokovu se sukobljavaju zračne mase s planine i mora, pa su česte promjene vremena, a poznati vjetar Bura upravo ovdje nastaje preljevanjem hladnog zraka s planinskih vrhunaca. Zimi je na vruhu česta pojava snijeg koji se zadržava sve do proljeća. Upravo po snježnoj bjelini ovoj planini domicilno stanovništvo je dalo ime Biokovo, iako je ranije poznata pod  nazivom Adrion - kako su je nazivali Grci, ili kasniji latinski naziv Mons Slavorum ili Slavensko Brdo.

Snijeg na Biokovu

Sv. Jure sa 1762 m je najviši vrh Biokova i treći najviši planinski vrh Hrvatske. Sa Svetog Jure se pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i Zabiokovlje, a za vedrih dana moguće je vidjeti planinu Monte Gargano u Italiji.

Vidikovac Sv Jure

Sv Jure

Ovaj najviši vrh nazvan je po svecu čije je štovanje u ovim krajevima izuzetno zanimljivo. Crkvica Sv Jure, sagrađena je nedaleko od stare crkvice iz 12. stoljeća, a koja je srušena radi gradnje odašiljača. Odašiljač visok 90 m izgradila je 1965. godine tadašnja Televizija Zagreb. Za potrebe gradnje odašiljača sagrađena je i cesta, te je to najviša cesta u Hrvatskoj. Misno slavlje u crkvici Sv Jure održava se zadnje subote u srpnju, kada većina vjernika iz Primorja i Zagore dolazi do nje pješice.

Odašiljač

Ostali vrhovi na Biokovu su: Troglav 1658 m, koji podsjeća na Alpe, zatim Sv Ilija 1642 m, iznad zaseoka Bast, na kojem je obnovljena crkva Sv Ilije iz 19. stoljeća, na prapovijesnoj gomili, a nasuprot koje je crkvica Sv Nikole. Podno vrha je nedavno otvoreni tunel Sv Ilija, koji  spaja Primorje i Zabiokovlje.

Sv Ilija

Sa Šćirovca, 1619 m, pruža se prelijep pogled na Cetinu. Kimet, 1536 m, je jugoistočno od Sv Jure, i s njega se pruža pogled na Kamešnicu, Velež i otoke, ali se ne vidi Makarsko primorje.Veliki Šibenik, 1467 m, nalazi se iznad makarskog naselja Veliko Brdo, i obrastao je šumom crnog bora.

Šćirovac

Vošac, 1421 m, je najpopularniji vrh na koji se kreće na uspon iz Makarske, i s njega se pruža jedan od najljepših pogleda na Makarsku rivijeru, a pod Vošcem je i planinarski dom.

S Vošca

Sutvid 1332 m, sa Sv Rokom, 1228 m, čini greben, međusobno udaljeni 800 m, a na Sv Roku je i istoimena crkvica, gdje se u kolovozu održava misno slavlje u čast tog sveca, zaštitnika od kuge.

Sv Roko

Iznad Brela je Bukovac, 1262 m, s kojeg se pruža pogled na Makarsko i Omiško primorje, na vrhu je lovačka kućica, a pri uspinjanju mogu se sresti veprovi i divokoze.

Divokoza

Arheološki  lokaliteti i materijalni ostaci svjedoče nam o naseljenosti Biokova još u prapovijesti: špilje, oružje i oruđe od kamena i kosti, gradine, gomile, već u ranom rimskom razdoblju dolazi do podizanja sakralnih objekata. Kule i utvrde po brojnosti i očuvanosti nakon crkava drugi su po redu kulturni spomenici na ovome prostoru.

Gornja Brela - zbirka znamenitosti

Na Biokovu se boravilo najčešće radi stočarstva, ali i radi  uzgoja krupmira i žitarica u dolcima i škrapama, te radi vađenja leda, što je bilo važno radi očuvanja hrane od kvarenja. Vlasnici dolaca i škrapa i stada imali su na planini pastirske kolibe ili stanove, najviše stanova imali su stočari iz Primorja: Podgore i Tučepa. Najveće i najzanimljivije je stočarsko naselje Podglogovik, koje je danas napušteno , a unutar kojega se nalaze stambeno-gospodarski sklopovi, lokve, bunari, gustirne, guvna i plodni dolci.

Konji na livadama

Podglogovik

Zaljubljenici u prirodu na Biokovu mogu uživati otkrivajući bogati biljni svijet - šume autohtonog crnog bora, alepskog bora, bukve i jele, crnog i bijelog graba, a kamenjar i dolce oživljavaju mnogobrojne vrste rijetkih biljaka kao što su biokovska zvončika, modro lasinje, malocvetni kaćun, velecvjetni rožac, crvena vratiželja, divlji koromač, kamenjarska zečina, mirisna kadulja, ljiljan vrtoglav....

Biokovsko zvonce

Kadulja

Ljiljan

Životinjski svijet također je razvijen, osim već spomenutih veprova i divokoza, zanimljivo je spomenuti sivog vuka, strogo zaštićenu životinju čije istraživanje i monitoring je jedan od značajnih projekata Parka. Osim ovih krupnijih životinja, na Biokovu je prisutno mnoštvo različitih životinjskih vrsta- zajednice rijetkih leptira, špiljskih pužića, šišmiša, gušterica i zmija, ježeva, mnogobrojnih ptica: jarebica, češljugar, gavran, suri orao, carić, crni kos, plavetna sjenica....

Sivi vuk

Jež

Zbirka leptira

Podaci o posjećenosti Parka prirode Biokovo ukazuju na povećanje interesa turista i posjetitelja šire regije za posjet zaštićenim područjima, kao i za provođenje svih oblika aktivnog odmora. S ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite prirode i zdravog načina života, već šestu godinu se održava i utrka Makarska - Vošac. Nisam ni slutila da ću baš tu sresti svog studenskog kolegu kojeg sam tražila u Vrgorcu, a eto on je tu, ipak ga sretoh, kako je malen ovaj svijet!

Karta Parka

Ulaz

Kuća seoskog turizma - Vrata Biokova

Planinarske staze

Utrka Makarska Vošac

I moram zaključiti kako se zaista isplati posjetiti Biokovo, energija i oduševljenje ostaje i traje....

     

Brela

A za Brela ste sigurno svi čuli, jer su prisutna u svim turističkim prospektima hrvatske obale, i s prepoznatljivom slikom plaže uz koju je mali kameni otočić iz kojeg rastu borovi. Već 1968. godine Brela su okrunjena kao Prvak Jadrana za velika dostignuća u turizmu.

Brela panorama

I sam naziv mjesta ponekad može pridonijeti njegovoj atraktivnosti. Meni sama riječ: Brela - zvuči privlačno, osvježavajuće, čisto...

Brela

Brela su i dobila ime po mnogim izvorima vode na površini - vrila i  pod morem - vrulja. Prvi put se spominje u Porfirogenetovoj knjizi oko 950. godine kao Beroullia - Vrulja, i to kao jedna od četiri utvrde Neretvanske kneževine (već smo to spomenuli i ranije: Vrulja, Makar, Ostrog, Labineza). Tu oko Vrulje se već u 16. stoljeću razlikuju Gornja Brela na Biokovu i Donja Brela u primorju.

Brela - tipična razglednica

Biskup makarski Nikola Bjanković (1645.-1730.) je na predjelu Soline izgradio Oratorij reda Svetog Filipa Nerija i Crkvu Gospe od Karmela, i njegovo promicanje Brela može se smatrati prvim počecima turizma. Meditirajući pod borom izraslim iz stijene i nadvijenim nad morem, označio je osnovnu prednost ovog područja - plaže pod borovom šumom, sa kristalno čistim morem. Taj dugovječni bor je i nazvan Bjankovićev bor. Nažalost, bor je nebrigom posječen prilikom izgradnje hotela, ali je povodom 350. godišnjice njegova rođenja posađen novi bori postavljeno spomen obilježje biskupu Bjankoviću.

Gospa od Karmela

U Brela su do prvog svjetskog rata dolazile na odmor bogate obitelji iz Splita, Zadra i Trsta. Ovdje je kraljica Marija Karađorđević, inače rumunjska princeza, zadivljena ovim pejzažom, htjela 1930. godine sagraditi dvorac, ali se od tog zbog politike odustalo, te je sagrađen u Miločeru u Crnogorskom primorju.

Brela -Šćit

Brela - Podrače

Tridestetih godina 20. stoljeća otvaranjem penziona Soline započinje organizirani turizam u Brelima. Gosti su bili pretežno Česi, Slovaci i Austrijanci. I dok još nije bilo struje, te se za rasvjetu koristio ribarski feral, voda se cisternama dopremala i slobodnim padom spuštala do soba, te je velika prednost dostignuti standard - wc i tekuća voda. Na tom mjestu je sagrađen i prvi hotel Soline, a slijedi izgradnja mnogih ljetnikovaca imućnijih obitelji, a zatim i izgradnja ostalih hotela.

Hotel Soline

Berullia

Mediteran i Marina

Početkom 60 -tih godina uvodi se struja, rješava se pitanje pitke vode, gradi se cesta i lučica...turizam se sve snažnije razvija...kuće su uređene sa puno smisla za lijepo i skladno, domaćini su uzorni ugostitelji i poduzetnici, odnos prema gostima je na zvidnoj razini, a sve dokazuje i niz medalja i plaketa, pa su Brela i breljanske plaže zasluženo ubrojene među svjetske top turističke destinacije.

Kamen Brela- turistički simbol

Plava zastava- Punta Rata

Najpoznatija je plaža Punta Rata ili Dugi Rat, ispred koje je onaj znameniti simbol Brela - Kamen Brela, kojeg još nazivaju kamen ljubavi, i to je prva plaža u Dalmaciji na kojoj se vijorila Plava zastava. Plavu zastavu imaju i plaža Berullia i Stomarica. Vrlo interesantna je i romantična, teško pristupačna plaža Vrulja, sjeverno od Brela, gdje je jedan dio rezerviran za naturiste, koji ovdje zaista mogu naći savršen mir. 

Punta rata

Stomarica

Vrulja

Brela su zaista reprezetativan ulaz u Makarsko primorje. S Baškom Vodom je skoro potpuno povezan, znat ćete da je hotel Berullia taj koji ih razdvaja, ili spaja...

Brela razglednica

I ovdje su ostaci ilirskih gomila koje svjedoče o životu ilirskog plemena Delmati, nakon toga rimsko vrijeme svjedoče mnoge villa rusticae i nekropola u Solinama, te rimska cesta koja je spajala Tilurij (Trilj) s Muccurumom (Makarskom), preko Dubaca i Neviste. U 7. stoljeću Hrvati ovdje imaju utvrdu u svojoj Neretvanskoj kneževini Paganiji. U 14. stoljeću područje je pod vlašću Stjepana Kotromanića, te ugarsko-hrvatskog kralja Ljedevita I, a potom pod vlašću bosanskog kralja Tvrtka I, te su do pada pod Turke pod vlašću bosanskih vladara Hrvatinića i Kosača. Nakon oslobođenja od Turaka dolaze Mlečani, te Austrija, Francuska, opet Austrija...sve već znamo dalje. Iz vremena francuske vladavine ostala je nedovršena Napoleonova cesta koja je preko prijevoja Neviste i preko Gornjih Brela, trebala spajati Makarsku sa Zabiokovljem.

Gornja Brela

Župa Brela se formira oko crkve Sv Nikole iz 14. stoljeća, u Gornjim Brelima. Od 1963. godine župa je podijeljena na gornjobrelsku - s župnom crkvom Gospe od Zdravlja, i donjobrelsku - s župnom crkvom Sv Stjepana, a čiji blagdan obilježavaju kao Dan grada 03. kolovoza, naravno uz svečanu Misu i prigodni program u lučici Soline.

Sv Nikola

Nova crkva Gospe od Zdravlja - Gornja Brela

Stara Crkva Gospe od Zdravlja

Sv Stjepan

A turizam danas, kao osnovna djelatnost breljana, zakoračio je i u Gornja Brela, koja su gotovo potpuno u Parku prirode Biokovo...ali nakon ovog primorskog dijela, slijedeći moj obilazak bit će baš Biokovo, jer se kao barijera koja štiti ovo predivno područje hrvatskog raja, ne može zaobići, mora ga se posjetiti!

Baška Voda

Dođoh evo i u Bašku Vodu...i odmah mi iz glave ne izlazi pjesma Meri Cetinić..

Baška Voda je baš zbog izvora pitke vode bila naseljena već u brončano doba, što potvrđuju arheološki ostaci, a u svrhu obrane izvora kao izrazite dragocjenosti, utvrđeno je naselje na uzvisini Gradina, koja je danas u središtu mjesta.

Baška Voda

U rimsko doba ovdje je bilo naselje Aronia. Brojni nalazi amfora i keramike govore o trgovačkim odnosima sa Sjevernom Afrikom, istočnim Mediteranom i Crnim morem. Nedaleko od Gradine pronađen je velik broj grobova sa rimskim, ali i sa ilirskim natpisima. Dolaskom Hrvata u 7. stoljeću Aronia prestaje postojati, samo su pastiri iz Basta dolazili napajati svoju stoku na izvor.

Baška Voda

Tek krajem 17. stoljeća, prestankom opasnosti od gusara i Turaka, ponovo se život vraća na obalu, a Baška Voda se spominje prvi put kao naselje 1688. godine. Na temeljima antičke građevine sagrađena je crkva Sv Lovre 1750. godine. U 19. stoljeću otvaraju se škola i pošta. Crkva Sv Nikole u neoromaničkom stilu gradi se 1889. godine, te zvonik uz nju 1991. godine.

Sv Lovre

Sv Nikola

Izgradnja pristaništa 1912, godine doprinosi razvoju intenzivne trgovine između otoka i Zabiokovlja. Danas ovu vezu čini novootvoreni tunel Sv Ilija koji spaja Bast i Rastovac. Mještani i s jedne i druge strane bune se doduše što se vožnja tunelom naplaćuje. Ali svakako, ovaj tunel je važan i za Zabiokovlje kao izlaz  na more, a i za primorska mjesta za bržu komunikaciju sa kontinentom, popularnom Dalmatinom.

Pristanište

Turizam u Baškoj Vodi započinje svoj razvoj već početkom 20. stoljeća. Osnovano je Društvo za uljepšavanje mjesta. Zanimljive skulpture možemo i danas uočiti u Baškoj Vodi.

Fontana

Hrvatska jedra

Sv Nikola

Prvi hotel Slavija sagrađen tridesetih godina 20. stoljeća, na Svjetskoj izložbi u Londonu 1636. godine dobio je priznanje i zlatnu medalju za komfor, dobru kuhinju i dobra vina. Značajan razvoj turizma započinje izgradnjom Jadranske ceste, a da je turizam ovdje izrazito razvijen pokazuje i nekoliko uzastopnih najprestižnijih turističkih nagrada Plavi cvijet. Baška Voda je uspjela zadržati sve čari malog dalmatinskog mjesta, a ujedno i promovirati turizam na masovnoj razini.

Slavija

Croatia

Horizont

Baškovoško lito nudi veliki broj događanja, koncerata, predstava , folklora, ribarske večeri, pučke fešte...

Lito

I u Baškoj Vodi je Malakološki muzej sa izlošcima školjaka iz akvatorija Baške Vode, ali i iz svjetskih mora.

Općina Baška Voda obuhvaća Promajnu, Bratuš, Krvavicu, Bast, Topiće i Bašku Vodu. U Baškoj Vodi, Promajni, Bratušu i Krvavici su prekrasne šljunčane plaže. Ovo podneblje je idealno za lječenje respiratornih oboljenja, baš šteta što je napušteno lječilište za djecu u Promajni. Bast i Topići su naselja na padinama Biokova, gdje se mogu vidjeti prekrasne stare kamene kuće, od kojih se neke obnavljaju i nude turističke usluge.Topići su uključeni i u županijski projekt etno - eko sela.

Plaža - Baška Voda

Baška Voda

Bast

U Bastu je crkvica Sv Roka iz 15. stoljeća u gotičkom stilu i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 17. stoljeća u baroknom stilu. Bast je bio središte župe do 1885. godine, kada se seli u Bašku Vodu.

Crkva Sv Uznesenja

Eto toliko! Baška Voda - tako posebna i lijepa i nezaboravna!
Evo pjesma:
                                                               Lipo je bilo kad sretoh te ja;
                                                              di more šumi, di bili je žal.
                                                              Na tvoje oči kad sitin se ja;
                                                              želja me vuče i nosi me val

                                                                  U Bašku vodu da ljubin te ja!
                                                                 U Bašku vodu da sunce mi sja!
                                                                 U Bašku vodu da ljubiš me ti!
                                                                U Bašku vodu da sritni smo mi!