Murter

A najveći otok u šibenskom arhipelagu je Murter, kojeg smo samo usput prošli na putu prema Kornatima. Ali s obzirom da je Murter zanimljiva destinacija sama za sebe, zaslužuje da se malo zadržimo i otkrijemo kako žive vlasnici Kornata. Ali Murter nije samo otok ili  mjesto na otoku, već akvatorij sa još puno manjih otočića oko sebe, a Murterini su najbogatiji vlasnici hrvatskih otoka uopće. Između Murtera i Kornata je i njihovo - Murtersko more, kojim su plovili do svojih posjeda na ovim biserima Jadranskog mora. A izvrstan orjentir za plovidbu Murterskim morem su Tetovišnjaci, skupina od pet otočiča sred mora.

Murter - otok otoka

Otok je bio naseljen još u vrijeme Ilira, naseljavalo ga je ilirsko pleme Liburni. Pronađeni su ostaci ilirskih gomila u uvali Podjasenovac. Legende govore o ilirskoj kuli na brdu Mortar, danas je i to mjesto na popisu znamenitosti otoka, nazvano Pudarica, sa koje su pudari (poljari) čuvali polja. A sam naziv otoka Murter, potječe od ilirske riječi kojom su nazivali brdo Mortar, a što znači: Morska kula: Mor-tar.

Pudarica

Rimljani podno Gradine grade grad Colentum, čije nam ruševine također govore o atraktivnoj poziciji za život još u prvim stoljećima nove ere. Upravo je ovdje u tijeku projekt EU programa "Mladi na djelu" međunarodna razmjena mladih Europe, gdje imaju priliku naučiti o volontiranju u obnovi suhozida i čišćenju raslinja na ovom arheološkom nalazištu. Predstavljen je i projekt udruge Argonauta "Arheološko-rekreacijski park Colentum", koji uključuje uređenje tematske šetnice, vidikovca na Gradini, konzervaciju i prezentaciju osam arheoloških položaja...

Colentum

U srednjem vijeku otok spominje kralj Bela IV pod hrvatskim nazivom Srimac - Srimač prilikom proglašavanja granica Šibenske komune. U 13. stoljeću na otoku su bila dva naselja Murter i Jezera.

Murter karta

U polju između Gradine i brda Raduč, na sjeverozapadnoj strani otoka, nastalo je današnje najstarije naselje na otoku. Tada se nazivalo Veliko Selo, koje od 1715. godine nosi ime Murter, kao najveće naselje na istoimenom otoku. Proteže se od uvale Slanica do uvale Hramina. U uvali Slanica je najpoznatija pješčana plaža na otoku, tu je i hotel Colentum iz kojeg se pruža predivan pogled na Kornate. A u uvali Hramina je izgrađena moderna marina s 400 vezova.

Murter panorama

Murter - Marina Harmina

Uvala Slanica i hotel Colentum

Na rtu Gradine je crkvica Gospe od Gradine uz koju je i starohrvatsko groblje, na zidu je urezan križ karakterističan za rano kršćanstvo, te je sigurno sagrađena na temeljima ranokršćanske crkve. Na brdu Vršine iznad Murtera je ckvica Sv Roka, na mjestu s kojeg se pruža predivan pogled. Sv Roka se štuje 16. kolovoza, uz veliku feštu i brojne hodočasnike, procesiju u tradicionalnim nošnjama...Župna crkva u Murteru je Crkva Sv Mihovila, zaštitnika mjesta koji se slavi 29. rujna, uz veliku feštu i regatu Latinsko idro (kao i Burtiž na Prviću).

Pogled na Gradinu- Gospa od Gradine

Sv Roko

Sv Mihovil

Na sjeveroistočnoj strani otoka u 13. stoljeću nastaje naselje uz dva mala jezera Lokva i Blato, čije postojanje danas primjećujemo samo kad su obilne kiše, pa se na nekadašnjim jezerima stvore lokve vode. Još uvijek je tu bunar Dobre vode kojeg su, uz još druge bunare, gradili prvi stanovnici Jezera. Mjesto je upravo po tim geografskim obilježjima dobilo naziv Jezera. Zbog svog prirodnog položaja u uvučenoj uvali,  okružena pitomim brežuljcima, Jezera su idealno pristanište brodova.

Jezera i Tisno

Mjesto je dražesno, nije pregaženo masovnim turizmom, staru jezgru - Selo,  karakteriziraju kamene kuće obrasle bršljanom, u dvorištima rastu murve, loza se savija nad prozorima, u vrtovima rastu bajami, smokve...Prolazeći naseljem Kušuluk dolazi se do Crkve Gospe od Zdravlja iz 18. stoljeća...

Gospa od Zdravlja

Jezera

Jezera

Spustite se uz more, u naselje koje mještani zovu More, ljuljaju se brodovi u uvali, osjećate miris bora, ružmarina, lavande, slušate kliktaj galeba....

Jezera

U kolovozu je ovdje Velika Gospa glavni blagdan, a tijekom cijelog ljeta održavaju se razne manifestacije i smotre razih pučkih zanata i običaja, uz folklor, riblje specijalitete...sve pod vrlo impresivnim nazivom Jezerski Dani Mora- manifestacije kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja od početka srpnja do kraja rujna, a završava Međunarodnim natjecanjem u lovu na veliku ribu Big Game Fishing.

Fešta -Koledišće

Osim ova dva mjesta na otoku su još Betina i Tisno, koji su nastali nekoliko stoljeća kasnije, odnosno kad su se stanovnici sklanjali na otoke zbog turske opasnosti u 16. i 17. stoljeću.

Betina

Betina je blizu Murtera, na samom ulazu u Murterski kanal, u zaštićenoj luci. Mjestom dominira zanimljiv barokni zvonik uz crkvu Sv Frane iz 18. stoljeća. Betina se ponosi svojim najvažnijim proizvodom - drveni brod - betinska gajeta. U mjestu je čak pet obiteljskih brodogradilišta, a važe i za najstarije brodograditelje na Jadranu, nakon Korčulana. Najpoznatija fešta u Betini je Dan brganje, koja se održava prve subote kolovoza, u čast posebne školjke koja se lovi u betinskom kanalu posebnom alatkom - brganjom. Fešta je popraćena pjesmom i zabavom, te ljetnim štimungom.

Betina

Betinska gajeta

A na mjestu gdje se otok najviše približio kopnu, u tjesnacu, po čemu je mjesto i dobilo ime, nastaje Tisno, također kao posljedica sklanjanja pred Turcima. Početkom 18. stoljeća kad je prestala opasnost gradi se pokretni most i naselje se širi i na kopneni dio. U 16. stoljeću je sagrađena i Crkva Sv Duha, koja je stoljeće kasnije obnovljena u baroknom stilu i uz koju je sagrađen zvonik.

Tisno

Tisno- Crkva Sv Duha

U Tisno se dolazi u poznatu procesiju Gospi od Karavaja (Caravaggia) uz 214 stepenica, ili križnim putem od crkve Sv Duha. Ovo svetište je sagradila talijanska obitelj Gelpi, donoseći iz Caravaggia, kraj Bergama, gdje se Gospa ukazala, sliku  Bogorodice u drvu, koju su nastavili štovati u svom novom mjestu, u koje su se početkom 18. stoljeća doselile brojne bogate talijanske obitelji.

Put Karavaja

Gospa od Karavaja

Evo uskoro je i blagdan kada se hodočasti Gospi od Karavaja (26. svibnja), pa bih se možda mogla i zadržati tu ili potražiti Bernardu, prijateljicu s kojom sam se povremeno viđala na nekim šibenskim feštama, a čija majka i baka žive u Tisnom i koje imaju psa koji zna pjevati. Da ga nisam čula ne bih vjerovala, ali Bernarda je često pjevala: Preplivat ću olujno more....(možda zato što joj je muž pomorac), a pas bi, čim bi čuo prve stihove te pjesme, nastavio karakterističnim lajanjem, nalik na pjevanje, spuštajući i podižući ton, vjerno prateći note.

Tisno

A radovalo bi me ponovo probati njen Maništrun od liganja, tradicionalno murtersko jelo: 1 kg liganja izrezanih na kockice pirjati na ulju i 4 kapule, lagano dodavati vodu, na kraju 0,5 kg makarona, dodati koliko je potrebno vode te na kraju peršin.

Maništrun od liganja

Prvić

A evo kad sam u šibenskom akvatoriju, i s obzirom da je prirodni nastavak Zlarina Prvić, idem tamo kako bih mogla pokazati kako je bogat i lijep ovaj mali otočić, za razliku od Daliborovog Prvića kraj Krka, mnogo većeg, ali golog i nenaseljenog.

Prvić

Ovaj Prvić je bio naseljen još u antičko doba, što dokazuju ostaci keramike, amfora, rimskih krovnih opeka, ranokršćanskih kapitela. U srednjem vijeku na ovom otočiću šibenska vlastela, među kojima i plemići Vrančić, Draganić, Dobrović, Šižgorić, Tavelli...imaju svoje posjede na kojima su živjeli njihovi težaci, koji su za njih obrađivali zemlju.

Karta

Ljetnikovac Vrančić (Draganić) u Šepurinama

U 15. stoljeću dolazi do intenzivnijeg naseljavanja, što zbog kuge, što zbog opasnosti od Turaka. U Prvić Luku dolaze franjevci glagoljaši i osnivaju samostan, te 1461. godine grade crkvu Gospe od Milosti, čiju unutrašnjost krasi pet baroknih oltara. Zvonik od bijelog kamena sagrađen je 1885. godine. Neki izvori tvrde da su na otoku u 13. stoljeću bili benediktinci i da postoje ostaci benediktinskog samostana na drugoj strani Luke - u Donjoj Bandi, gdje su tragovi nekih zgrada.

Prvić Luka

Samostan i Crkva Sv Marije od Milosti

A naselje Prvić Šepurine osnivaju stanovnici naselja Srime pored Vodica. Prva crkva u Šepurinama je crkva Gospe od porođenja, koju su 1479. godine sagradili šibenski plemići Ambrozović. Crkva danas nije u funkciji.

Crkva Gospina porođenja

Na samoj obali 1620. godine sagrađena je crkva Jelene Križarice (za Sv Jelenu smo već saznali na putu po Braču, u Škripu i Povljima). U crkvi se nalazi drveni oltar Sv Roka s baroknim ornamentima, neki ovu crkvu poznaju kao Crkvu Sv Roka, a koja sa svojim kupolastim zvonikom zauzima centralno mjesto svih razglednica ovog mjesta.

Crkva Sv Jelene (Sv Roka)

Šepurine

Iznad mjesta je 1878. godine sagrađena crkva Uznesenja blažene Djevice Marije, koja je ujedno i župna crkva ovog mjesta.

Vila Draganić (ranije Vrančić) i Župna crkva-povijesna razglednica

Crkva Uznesenja BDM

Dvije najposjećenije fešte na Prviću su 02. kolovoza Gospa od Anđela u Prvić Luci, i 16. kolovoza u Prvić Šepurinama fešta Sv Roka. Nekada su se održavale i utrke magaraca.

Šepurine - Procesija Sv Roka

Šepurine -utrka magaraca 70-tih godina

Prvić se prirodno nastavlja na Zlarin, to je vidljivo po brojnim podmorskim plićacima i grebenima. Ovaj najmanji otok u šibenskom arhipelagu, najbliži je kopnu, pa neki smatraju da mu otud ime Prvić, dok drugi misle da je dobio ime po Prvini, bogu vršidbe ili proljetnom, sunčanom bogu starih Hrvata.

Prvić Luka

A ako se sjećate kako neke bajke često u govore:...iza sedam brda i sedam dolina...to upravo imamo ovdje na Prviću: sedam brežuljaka, najniži 13 a najviši 79 m nadmorske visine, bajkovito mjesto, bajkovit pogled, "ugađa oku" kako kaže Alberto Fortis, talijanski putopisac "otok čije bi plodove želio vidjeti na mletačkoj tržnici"-vino, grožđe, maslinu, smokvu...I danas se stanovništvo bavi poljoprivredom, ribarstvom, a najviše turizmom.

Nekadašnja škola- sada hotel Maestral na rivi u Prvić Luci

Prvić je omiljeno odmorište, mali otočić koji je kupalište u cijeloj svojoj dužini obale, otočić u kojem se udaljenost između dva mjesta prolazi pješke (1 km), i na kojem ne prometuju automobili, i gdje se čitav otok može propješačiti, jer je prošaran puteljcima i stazama zbog obradivih površina po cijelom otoku, a uređuje se i šetnica uz more oko cijelog otoka.

Kupalište

Odmaralište Prvić Luka (Donja Banda)

Sa obale

Gosti traže upravo ovakvo izvorišno okruženje dalmatinskog mjesta, smještaj u višetoljetnim kamenim kućama, građenim kamenom sa obliženjeg otočića Tijata. Posebnost arhitekturi daju maštovito građeni dimnjaci, kakve naročito nalazimo u Šepurini.

Šepurine

Život na otvorenom

Restoran

Prvić Luka je i omiljeni zaljev za sidrenje u mirnoj i prostranoj uvali. A kada počnu pitanja: Oće li nevera? Ima li vitra? ..i ako je kraj kolovoza, znamo da se priprema Burtiž- regata tradicionalnim brodicama na latinsko idro. Samo da ne bude nevere ili bonace, ne pita se tko će doći, jer dolaze svi koji mogu, i ne pita se hoće li biti prigodne fešte, jer hoće!

Prvić Luka

Prvić Luka

Burtiž

U Prvić Luci izgrađen je i otvoren 2012. godine Memorijalni centar Faust Vrančić. Taj projekt realiziran je u partnerstvu Grada Vodice s vodičkom Turističkom zajednicom, a koji je sufinancirala Europska unija. Posvećen je velikom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, inženjeru, svećeniku i biskupu Faustu Vrančiću, rođenom 1551. godine u Šibeniku, a koji je svoje djetinjsto proveo na otoku Prviću, i po čijoj se posljednjoj želji i njegov grob nalazi u crkvi Gospe od Milosti u Prvić Luci. Prvić još i nazivaju Faustov otok, po ovom najvažnijem konstruktoru i tehničkom piscu s prijelaza iz 16. u 17. stoljeće, koji je bio ponosan na svoj svoju hrvatsku zemlju, domoljublje i otok na kojem je proveo najsretnije dane djetinjstva.

Memorijalni centar Faust Vrančić

Crkva Gospe od Milosti

Natpis na nadgrobnoj ploči

U vanjskom dijelu Centra posjetitelji mogu razgledati Faustove izume u prirodnoj veličini kao što su viseći most, mlin za masline i padobranac. U muzeju je uz male makete Faustovih izuma i prikaz njegovog života kroz multimedijalni sustav. Uz muzejski prostor, ostatak unutarnjeg prostora predviđen je za ugostiteljsku djelatnost, suvenirnicu i prodavaonicu.

Memorijalni centar

Ovako mali otok, a ovako velik i značajan! Još bih mogla ostati i pričati, jer ostaju još mnoge neispričane priče, koje ne mogu na malo prostora stati. Još za kraj razglednica zalaska i naravno Tijat - ovaj put ne otok Tijat, nego putnički brod, radi kojeg su otočani Prvića i Zlarina čak pisali peticiju da im se vrati umjesto Lare, jer samo Tijat može savladati jugo kad ovdje zapuše s mora.

Tijat

Zalazak

Zlarin

Evo me na Zlarinu, malom otočiću uz šibensku obalu, otočiću na kojem, kao i na Drveniku, cestama ne prometuju automobili, otoku na kojem možete vratiti mir u dušu, na kojem se čini kao da vrijeme stoji i kao da ga imate napretek.

 

Moj prijatelj zeleni potok u kome žive

Tri pastrve i jedna stara žaba

Nije me prepoznao jutros

Kad se prignuh da se u njemu

Rasanim.

Pomislih: možda sam bila odsutna

Dulje nego što voda i trava zajedno

Mogu da pamte sjenovita

Naša lica

U bjegu.

(Vesna Parun)

Šibenski arhipelag

Karta Zlarina

Zovu ga još i zlatni otok, možda zbog latinskog naziva Insula Auri, što znači otok zlata, a zlata vrijedni na ovom otoku su zapravo crveni koralji. Crveni koralji se smatraju najljepšim koraljima, simboliziraju ljubav, odanost, vjernost...nježni cvjetovi koji se okamene kad se izvade iz mora, a na grčkom jeziku "kuralion" znači "kćer mora".

Crveni koralj

Već prvi doseljenici u 13. stoljeću otkrivaju ovo blago i počinju se baviti koraljarstvom sve do današnjih dana. Koraljari su zaslužni što je ovaj otok imao prvu turističku brošuru. Kao podsjetnik na dugu tradiciju sredinom kolovoza održava se manifestacija Ispraćaj koraljara. Na dan polaska u lov na koralje cijelo mjesto bi bilo u svečanom raspoloženju, svi bi se ispovjedili i pričestili, te nakon procesije u šutnji primili bi blagoslov u svojim lađama, nakon čega ne bi više smjeli na obalu da ne okaljaju blagoslov i da sreća u lovu ne bi izostala.

Ispraćaj koraljara

Hotel Koralj

Zlarinjanke ponosno nose nakit od koralja, vjeruje se da on ima i čarobnu moć, da štiti trudnice i nerođeno dijete. U mjestu se nalazi koraljarski centar Zlarinka, a najbolji suvenir u Hrvatskoj proglašen od Hrvatske Turističke zajednice 2010. godine, je crveni koralj na kamenu.

Suvenir Koralj na kamenu

Koraljna ogrlica

Crveno i žuto zlato-kombinacija koju bih rado imala

Ili možda ovu koraljnu ogrlicu

Na otoku postoje tragovi života još iz neolitskog vremena, ovdje su također živjeli Iliri iz plemena Liburni, potom su Rimljani ostavili svoje tragove, a 1245. godine spominje ga kralj Bela IV kao dio Šibenika. Na otok su prvi doseljenici iz Hercegovine stigli u 13. stoljeću, potom u drugom valu u 15. i 16. stoljeću, neki čak povezuju ime otoka Zlarin sa imenom planine u Hercegovini.

Zlarin

Zlarin

U 15. stoljeću osnovana je Bratovština Gospe od Rašelje. Pravilnik - matrikula ove bratovštine iz 1456. godine, je prva matrikula pisana na čakavici i veliki je kulturni spomenik Zlarina. Crkva Gospe od Rašelje je trebala biti sagrađena na brdu Klepcu. Na mjestu današnje crkve ljudi su pronašli sliku Gospinu sliku i donijeli je na Klepac, ali su je drugog dana opet pronašli na istom mjestu, te su odlučili tu sagraditi crkvu (slične legende smo već čuli u ovim krajevima).

Gospa od Rašelje

Župna crkva Uznesenja Marijina, sagrađena je u 18. stoljeću na temeljima stare crkvice. U njoj se čuvaju posmrtni ostaci Sv Fortunata, zaštitnika otoka, rimskog vojnika čije je tijelo preneseno na Zlarin. Kip Bogorodice s Djetetom okićen je koraljnom ogrlicom. Ispod oltara je izvor vode. U mjestu su još i crkva Sv Roka i crkva Sv Šimuna, sagrađene u 17. stoljeću.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

U 19. stoljeću gradi se škola, zatim zvonik sa satom, nazvan Leroj i novo mjesno groblje.

Leroj

Zlarinjani su imali bogatu pomorsku flotu, što je jasno s obzirom na glavnu djelatnost kojom su se bavili. Jedan od najljepših brodova u vlasništvu Zlarinjana, obitelji Vukov, je jedrenjak Nirvana, na kojem je sniman film Princeza Koralja 1937. godine u koprodukciji Jugoslavije i Njemačke sa Itom Rinom i Ivanom Petrovićem u glavnim ulogama. A iz današnjih dana tu na Zlarinu je snimljena hrvatska serija Loza.

Nirvana

Zlarin

A sa Klepca, najviše točke na Zlarinu pruža se fantastičan pogled, koji nam pruža i argument za još jedan naziv za ovaj otok - zeleni otok, jer je prekriven šumom čempresa i borova, oleandra, ružmarina, maslina, smokava... Sa Klepca se može vidjeti Velebit, ali i vulkanski otočić Jabuka.

Pogled na kopno

I eto, završit ću sa stihovima Vesne Parun, rođene ovdje u Zlarinu 10.travnja 1922. godine, od majke Andreis iz Grohota i oca Ante sa Prvića, koji je ovdje radio kao službenik. O, Vesna moja draga, Vesna neshvaćena! Evo sada je ovdje kulturno umjetničko društvo Koralj osnovalo Zavičajni muzej Vesna Parun, u kojem se održavaju brojna kulturna događanja, škole čakavice i fotografije, susreti pjesnika, izložbe i recitali.

Eto: vjetar s mora vraća nam natrag odbjegle ptice
šumom krila što uče nas prolaznosti.
Ali šta marim ja da su noći moje i dani izbrojeni.
Neka trava spasi moju nježnost.
Pijesak neće me naučiti voljeti.
Ne mogu u zlu živjeti, a za dobrotu ismijat će me.
Gdje je taj za koga vrijedi kleknuti na cestu
i dotaknuti usnama prah s njegove obuće?
Taj koji će kao livada svakog proljeća cvjetati u meni.

Neka dođe jedno proljeće što će nas naučiti biti radosti
jedni drugima, i ostati lijepi.

Jer vječnoj mijeni usprkos, ja znam da moram naći
prije nego napustim ovu zemlju i ovo nebo
cvijet koji će zadržati bezazlenost
i ljubav koja neće prestati.

Zalazak-Zlarin