Orebić (Pelješac)

Kad smo evo na Pelješcu krenimo u najveće naselje na poluotoku - Orebić. Ovo naselje na jugozapadnom dijelu poluotoka, u podnožju brda Sv Ilija ima tendenciju još rasti i razvijati se.

Orebić

Pelješac je drugi  po veličini hrvatski poluotok, nakon Istre, a naziv je dobio po Peliscu, nazivu brijega iznad Orebića, a koji proizlazi od hrvatskog naziva pelisa ili palusa (voda, močvara). Ili možda latinskog peninsula - poluotok.

Panorama Orebić

U spjevu o Argonautima Apolona Dorskog pjesnika iz Aleksandrije, Pelješac se spominje kao gora Adrion 1000 km južno od Trsta kada se plovi morem. Adrion označava vodu, a koja je bila vrlo važna pomorcima u međunarodnoj navigaciji na toj trasi, gdje su nalazili odmorište i predah. Poznati je izvor vode kod Vignja, danas to svjedoči kapela Sv Ivana Krtsitelja. Vjerojatno je i cijeli Jadran dobio ime po toj gori Adrion koja se kao most pruža od Neretvanskog zaljeva prema Apeninskom poluotoku.

Orebić iz zraka

Iako poluotok, po izoliranosti i netaknutoj divljini, pa i oporim ljudim, Pelješac ima sve osobine otoka, a vjerojatno je ranije i bio otok, što se može zaključiti po pjeskovitoj Stonskoj prevlaci nastaloj nanosima, koja ga spaja sa kopnom, te uzgleda poput golemog usidrenog broda. Pelješac se još nazivao i Stonski rat.

Oskorušno - Sv Nikola

Iznad Vignja je sačuvan je čisto ilirski arheološki sloj, spilja u kojoj su se sastajali ilirski odličnici i bila im je, kako se razabire po nalazima,  kultni prostor za štovanje boga plodnosti. Tu je i ilirsko naselje s kojeg se moglo motriti more oko Korčule, Mljeta, Šćedra, Hvara, Neretve i svu plovidbu koja se tuda odvijala, zato i jest to glavna gusarska baza svih Ilira Plerejaca, kasnije i Ardijejaca.

Viganj

Rimljani dolaze na Pelješac u 2. stoljeću pr. Kr. i ostaju tu do podjele Rimskog carstva, kada Pelješac pripadne Bizantu. U srednjem vijeku mnogi su brojnim ratovima polagali pravo na Pelješac do 1333. godine kada ga je Dubrovačka Republika mudrim potezom kupila i od bosanskog bana Stjepana Kotromanića i srpskog cara Dušana, koji su polagali na njega pravo. Dubrovačka Republika uređuje Pelješac prema svojim visokim komunalnim i urbanističkim standardima, podijeljen je na zemljišne čestice - otuda je i najstarija zemljišna knjiga u Hrvatskoj - i podijeljen vlasteli. (Jedino im možemo zamjeriti prodaju Neuma Turcima, kako bi  maknuli Veneciju sa svoje granice.)

Pogled iz Orebića na Korčulu

Orebić je tada postao sjedište posebne knežije, tada pod nazivom Trstenica ili talijanski Sabioncello. Sadašnji naziv je dobio po poznatoj velikaškoj obitelji Orebić, koja se 1584. godine doselila iz okolice Bakra, i podigla ovdje svoj kaštel, a koja je imala značajnu ulogu u povijesti Orebića, kao obitelj pomorskih kapetana.

Kapetanske kuće

Orebić je sredinom 19.stoljeća postao jedno od najsnažnijih pomorskih središta, i s pravom ga nazivaju kolijevkom pomorskih kapetana. Svjedoče to i kapetanske kuće s bujnim zelenim vrtovima koje su istodobno i raskošne ville i kuće muzeji. O snažoj privrženosti  moru govori i izjava orebićkog kapetana Štuka austrijskom caru Franji Josipu kada je 1875. posjetio Orebić: Kada bih imao 77 sinova svih 77 bili bi kapetani. (Imao je 7 sinova, svi su bili kapetani). Profesija kapetana je još uvijek najcjenjenije zanimanje u Orebiću. A uz samo more, u zgradi stare općine djeluje Pomorski muzej u kojem se čuvaju mnogobrojni eksponati, a posebnu zbirku čine slike brodova na platnima našeg najvažnijeg portretista brodova - kapetana Ivankovića.

Pomorski muzej Orebić

Jednako kao i kuće, sačuvana je i njeguje se orebićka gradska nošnja, sastavljena od zanimljivih detalja s mnogih kontinenata, živih boja, bogato ukrašena i izvedena od najkvalitetnijih tkanina. Zahvaljujući folklornoj skupini Polonaza, ta nošnja i autentični plesovi, od kojih je najpoznatiji kapetanski ples, javno se predstavljaju ne samo turistima, nego i na međunarodnim smotrama folklora.

Narodna nošnja

Ljeti ćete ovdje u Orebiću osjetiti da je to središte pelješkog turizma, jer se život ubrza i nastane strka koja remeti mir, ustaljeni ritam i navike lokalnog stanovništva, kada se pokuša autentične umjetničke, gastronomske i druge potencijale nadjačati otužnim štandovima bižuterije. Ipak možete pobjeći i naći u Pelješcu baš ono što on i jest - tajanstveno mjesto, idilična ribarska sela,  djevičanske osamljene plaže s kristalno čistim morem.

Putujući Pelješcom od Janjine prema Orebiću, prolazi se područjem Dingač i Postup, poznatih po vinogradima i vrhunskim grožđem cijenjenim poput zlata, gotovo mitskim vinima, koja se sa strahopoštovanjem piju na svim kontinentima. Na škrtoj zemlji, na strmim padinama,  gotovo iz kamena raste sorta grožđa plavac mali koja daje prvoklasno vino za čiju je kvalitetu presudna količina sladora u grožđu, koje ovdje dobiva, kako ljudi kažu od tri sunca: od samog sunca, od kamena i od mora.

Dingač

A sigurno će vas oduševiti i impozantni planinski vrhunci nadomak mora. Turistima aktivna duha Orebić je polazna točka za planinarski uspon na vrh Sveti Ilija. Za uspon je potrebno oko 4 sata. Markirane su planinarske staze, a područje je prepuno mediteranskog bilja i stanište je muflona.  U daleka pretkršćanska vremena vrh je nosio ime staroslavenskog boga gromovika Peruna, dolaskom kršćanstva preimenovan u Sv Ilija, koji prema vjerovanju također ima gromovičke sposobnosti. Za lijepa vremena pogled seže do udaljenih dalmatinskih otoka i na sjevernu stranu do visokog Biokova.

Sv Ilija

I baš kao što je Orebić odavno naslonjen na Korčulu, time što svakodnevno jutarnjim brodom sredjoškoloci odlaze u Korčulu, jer u Orebiću nema srednje škole,  tako je i to jedna od najvažnijih relacija kojom se može doputovati na Pelješac, jer je putovanje kopnom pomalo komplicirano zbog prolaska kroz Neum, pa se koriste alternative trajektom iz Ploča u Ston ili Trpanj. Nadajmo se da će se ovaj projekt realizirati, svjedoci smo ovih dana naglog zaokreta Vlade prema ovom projektu, nažalost oni nisu bili svjesni njegove važnosti, jadno je što nam mora Europa pokazati što je poželjna investicija, kao da nama nije bilo u interesu povezati sva hrvatska područja preko hrvatskog teritorija.

Most koji to još nije

A ovaj kanal Orebić - Korčula, već smo spomenuli kao iznimno interesantan za ljubitelje povoljnog vjetra u jedra. Tako je i logično da poznata Južnodalmatinska regata ima polazište baš u Orebiću, evo sada je u pripremi 32. regata koja starta 03. kolovoza iz Orebića prema Korčuli, Mljetu pa do Dubrovnika.

Južnodalmatinska regata

Na području općine Orebić nalazi se preko 40 crkava i kapela što svjedoči o katoličkoj tradiciji u ovom kraju. Izvan samog naselja Orebić je na brdu smješten samostan Gospe od anđela sa prekrasnim vidikovcem. Orebićki kapetani i pomorci prilikom odlaska i povratka s putovanja sirenama su pozdravljali Gospu od Anđela u znak zahvalnosti i traženja zaštite. Franjevci bi, pak, odgovarali zvonjavom sa crkvenog zvonika.

Franjevački samostan i Gospa od Anđela

Župna crkva Pomoćnice kršćana sagrađena je u središtu mjesta, između crkava Sv. Stjepana i Navještenja (Anuncijata). U početku se čak mislilo proširiti Sv. Stjepana, ali se od toga odustalo. Danas je crkva Sv Stjepana izvan upotrebe. Crkva Sv Anuncijata nalazi se na samoj obali. Na brdu poviše Orebića je crkva Gospe od Karmena, koja se štuje 16. srpnja, kada velika procesija polazi iz Pomoćnice kršćana do Gospe od Karmena.

Župna crkva Pomoćnice kršćana

Crkva Sv Anuncijata

Crkva Gospe od Karmena

Prije gradnje sadašnje župne crkve Pomoćnice kršćana 1884.godine, u Orebiću su bile u uporabi druge matične crkve. Prema župnoj kronici tradicija govori da su tri mogućnosti za prvu matičnu crkvu: Sv. Jurja u Vlaštici, Sv. Lovra u Žukovcu i Sv. Luke u Kućištu.

Vlaštica

Sv Lovre u Žukovcu

Kućište

Eto, sigurno nas neće zavarati ovo predstavljanje Orebića kao najvećeg naselja na poluotoku,u smislu da ga doživimo kao prometno, turističko odredište, jer Orebić izvan sezone može biti interesantan onima koje neće smetati puste ulice, tišina, čist zrak i azurno plavetnilo. Ili, ako prošetate makadamskim stazama do osamljenih susjednih mjesta, udišući mirsi vrijesa, možete susresti muflona, divlju svinju ili čaglja - bezopasnog vuka čije će vam zavijanje noću ostaviti dojam iskonske divljine, i potvrditi da Pelješac jest jedinstven!

Orebić

Plaža Trstenica

Janjina (Pelješac)

Krenemo li iz Stona istražiti Pelješac, na najužem srednjem dijelu poluotoka Pelješca stići ćemo u Janjinu. Janjina je malo naselje smješteno između dva mora: Veliko more je otvoreno pučini, stjenovitih obala i skrovitih plaža, a Malo more  je zaštićeno i pitomo, s brojnim otočićima između Pelješca i kopna.

Janjina

U janjinskom kraju postoje mnoge ilirske gradine od kojih je najpoznatija Gradina iznad Janjine sa ostacima keramičkih predmeta , grobova, zidina, u kojima su živjela ilirska plemena Plereji i Ardijejci.

Ilirski grobovi

 U antičko vrijeme Grci su se koristili ovim dijelom Pelješca, jer je kao najuži dio poluotoka bio pogodan za organiziranje i razvijanje trgovačkih veza između grčkih kolonija Narone, Korkyre i Isse.

Janjina

Dolaskom Rimljana započelo je nicanje brojnih villa rusticae, s mozaicima, kupaonicama, opekama u ovom pitomom kraju, čiji ostaci i danas o tome svjedoče. Iz tog vremena je i nadgrobna ploča kod crkve Sv Stjepana, grobovi rimskih vojnika na Grudici i u Sreseru, rimski novčići iz Sutvida....

Rimska kolona

Janjina se prvi put spominje u 13. stoljeću, a ime naselja povezuje se sa grčkim gradom Ionaninom, ili sa crkvom Sv Ivana. Sastoji od dva dijela: Janjine i Zabrežja (naselja iza brda). Okružuje ga prostrano Janjinsko polje s bujnom vegetacijom i vinogradima

Janjina povijesna razglednica

Dolaskom Dubrovčana na poluotok Pelješac Janjina postaje župa koja obuhvaća Janjinu, Drače, Seser i Popovu luku.

Janjina

Crkva Sv Stjepana uskoro prestaje biti župnom crkvom, a to postaje novodograđena crkva Sv Vlaha, na mjestu nekadašnje crkve Sv Ivana. Najvažnija bratovština je Bratovštima Sv Stjepana, a jedna od najvažnijih svetkovina je svetkovina Sv Stjepana, 03. kolovoza, pravo narodno veselje,  kada se pale "kraljevi".

Janjinsko groblje kraj crkve Sv Stjepana

Crkva Sv Stjepana

Crkva Sv Vlaha

Crkva Sv Vlaha

Za vrijeme Dubrovačke Republike Janjina je bila kapetanija, gdje su sagrađene brojne kapetanske kuće, ali nije sagrađena ni jedna obrazovna institucija. Kapetanske obitelji obrazovale su svoje sinove u inozemstvu, a prva škola otvorena je tek 1828. godine.

Janjina

Janjina

Prva škola

Škola-Janjina

Dom kuture

Za Janjinu ćete čuti kako je nazivaju Malim Parizom. Naziv je ostao još od 30-tih godina 20. stoljeća, kada je trgovački putnik Ivo Celegin stigao u Janjinu, tada obrtničko središte Pelješca, u kojem su se svi uredno odijevali, a nepisano pravilo je bilo bijela košulja za muškarce, dok su djevojke pratile modu i odijevale se kao one u velikim gradovima, u to vrijeme vladalo je veliko veselje, bilo je vrijeme pokada, ples se organizirao u dvije dvorane, bilo je mnogo mladih, i gledajući sav taj divan svijet Ivo je uzviknuo: Ovo nije Janjina ovo je Mali Pariz! Naziv je ostao i do danas, neki ga spominju kao pošalicu drugi sa strahopoštovanjem.

Jannjina- Kraljev put ili Napoleonov put

Danas se ne može osjetiti taj duh Pariza zbog kojeg je ostalo ime. Ovo je danas jedno mirno mjesto, gdje možete čuti pijetla kako kukuriče ili susresti putem magarca. Na Francusku jedino podsjeća Napoleonov put koji od Stona prelazi preko Pelješca i kroz Janjinu, s tim da je povijest prekrivena asfaltom.

Kamenjar

Ovo je idealno mjesto za sve one koji bježe od užurbanog načina života i za sve one koji žele upoznati lokalne običaje i autentičan način života, utemljen na gospodarskim osnovama vinogradarstvu i maslinarstvu. Mjesto je udaljeno samo 2 kilometra od mora, a u obližnje luke Drače i Seser može se stići biciklom ili pješke, što je savršen način za ljubitelje prirode i upoznavanje brojnih biljnih vrsta.

Drače

Dalmatinska perunika

Modro lasinje

Pelješke orhideje

Ston

Najvažnije mjesto Dubrovačke Republike, nakon Dubrovnika, po svom privrednom i strategijskom značaju zasigurno je Ston.

Ston

Kad je Dubrovačka Rebublika u 14. stoljeću kupila Pelješac počela je odmah sa izgradnjom velikog Stona na južnoj i Malog Stona na sjevernoj strani uske prevlake koja spaja ovaj poluotok sa kopnom.

Veliki Ston

Mali Ston

Stonska prevlaka utvrđena je monumentalnim zidinama, najdužim u Europi, dugim 5,5 km, visokim 5 do 10 metara, utvrđenih sa četrdesetak kula i bastiona, nazivanim još i Europskim Kineskim zidom.

Zidine

Ovo utvrđivanje Dubrovčanima je bilo važno ne samo za očuvanje svog posjeda Pelješca, već i za očuvanje dragocjenog monopolističkog artikala - soli, u prirodnim solanama u dnu stonskog kanala. Pronašla sam i zanimljiv oglas za sudionike SUMMER CAMP- STON- besplatan smještaj i osiguranu prehranu uz minimalan atraktivan rad u jutarnjim satima - berbu soli- bilo bi inetersantno pokušati!

Solana

Berba soli

Gradovi su građeni po unaprijed određenom urbanističkom planu, pa su u Malom Stonu,  tri ulice koje se protežu u smjeru istok-zapad i dvije ulice u smjeru sjever-jug, a okružuju ga zidine u obliku pravokutnika, dok ulaz u luku podsjeća na Dubrovnik, gdje se ističe kula Toljevac.

Mali Ston

Toljevac

Nad gradom je kula Koruna (kruna). Odavde se zidinama može doći do Velikog Stona.

Mali Ston - Koruna

Na rivi je Kapetanova kuća - restoran poznate TV kuharice Lidije Kralj, nazvan tako prema namjeni koju je ova kuća ranije imala, a s obzirom da je Malostonski zaljev pozato uzgajalište kamenica i školjaka, naći ćete ih i ovdje na jelovniku, kao i u Villi Koruna, hotelu Ostrea ili u svakom restoranu.

Vila Koruna

Malostonski zaljev

Kamenice

Veliki Ston ima Placu - glavnu ulicu, kao Dubrovnik, od koje ulice idu prema brdu. Na vrhu Place je Kuća glavne straže, zgrada državnih kancelarija Dubrovačke Republike, zatim Knežev dvor, i crkva stonskog zaštitnika Sv. Vlaha. 

Veliki Ston

Zgrada gradske straže

Zgrada državnih kancelarija

Knežev dvor

Crkva Sv Vlaha

Zapadno od Place i Kneževa dvora je jedan mali trg na kojem je Zgrada općine, naslonjena na dio gradskog zida. Nasuprot nje je renesansna biskupska palača, u čijem je prizemlju lapidarij. Na trgu je javna fontana iz 1581. godine.

Zgrada općine

Biskupska palača

Javna fontana

Na ulazu u grad na Velikim poljskim vratima nad gotičkim lukom nalazi se kip Sv. Vlaha, uz natpis na latinskom: "Da se ne pustoši obrana branjena slabo/Jadrana da ne prijeđe bliskog užasa moć/Tolike utvrde dvomorskom postavi Stonu/Dubrovnik, i veliku zaštitu Sv Vlaha svog."

Velika poljska vrata

Veliki Ston okružuju zidine tvoreći nepravilni peterokut. Obilazak može početi kod kule Arcimun, do Sokolić i Minčete, a sa vrha peterokuta pruža se prekrasan pogled s polukružne kule Stoviš, zatim se možee spustiti do Kule nad vodom, i izaći kod Kule Barbanata.  

Stonski peterokut

Stoviš

Arcimun

Odavde se vidi Franjevački samostan i Crkva Sv Nikole, sagrađenim u 14. stoljeću na ravnici na zapadnom dijelu grada, u kojima se čuva veliko slikano raspelo iz 1420. godine , djelo Blaža Jurjeva.

Franjevački samostan i Crkva Sv Nikole

Franjevački samostan -podjeća na onaj u Dubrovniku

Najstarija crkva u Stonu je predromanička crkva Sv Mihajla, na brdu iznad Stonskog polja, i zasigurno je jedna od najvrijednijih stonskih spomenika kulture, u kojoj su očuvane najstarije freske ovog područja.

Crkva Sv Mihajla

Južno od novih solana je vrlo stara i po karakterističnom kula zvoniku, uočljiva Crkva Gospe od Lužina, a u sjevernom dijelu grada smještena je Crkva Sv Liberana.

Crkva Gospe od Lužina

Crkva Sv Liberana

Uz gradski zid Stona, na jugoistočnom dijelu grada je samostalna četverokutna tvrđava -Veliki Kaštio, najjača utvrda Stona, koja je branila grada s morske strane, u kojoj je bio kaštelanov stan, stanovi za posadu, a često je služio kao stan i stonskom knezu, zatim oružarnica, peći skladišta za žito, a poslije je izgarđena i kapelica Sv. Jeronima.

Veliki Kaštio

Ston vas zbilja neće razočarati, jer je po svemu jedinstven i interesantan: Stonsko ljeto - kulturno zabavna manifestacija u srpnju i kolovozu, ili Kinookus - tematski spoj hrane i filma - međunarodni gastronomsko- filmski festival, ili Ston marathon- koji će obnavljanjem zidina i korištenjem Napoleonove ceste još više dobiti na atraktivnosti, Festa od kamenica o blagdanu Sv Josipa, Noć vina u kuli Arcimun, berba soli....ili samo jednostavan i miran odmor u malom mediteranskom mjestu, na nekoj uvali...

Prapratno