Milna (Brač)

Na zapadnoj obali Brača, s pogledom na Splitska vrata u jednoj od najsigurnijih uvala na Braču, smjestila se Milna.Općina Milna obuhvaća Ložišća, Bobovišća i Bobovišća na moru.

Milna

Ime Milna potječe od staroslavenske riječi mil, što znači pijesak, a prema tome što je ovo mjesto gdje su bujice nanosile pijesak. Uvala se račva u dva rukava, dvije potopljene doline što se spuštaju s unutrašnjosti: Žal i Pantera. 

Uvala Osibova

Još u vrijeme gradnje Dioklecijanove palače, ovdje je carevo brodovlje nalazilo sigurnu luku. Danas su ovdje dvije moderno opremljene marine.

Milna

Mjesto se razvilo na tupom rtu između ove dvije uvale, na proplanku oko kaštila Cerinić iz 16. stoljeća i crkvice sv Marije koju je podigla obitelj Cerinić, gdje su se zbile kuće, koje čine divan ambijentalni sklop jednog baroknog malog mista.

Milna

Na rivi su kuće bogatih brodovlasnika i kapetana iz 18. i 19. stoljeća, i svojom veličinom, prostranim balkonima, ukrasnim konzolama, s velikim prozorima, četverostrešnim krovovima, kamenim žlijebovima, pokazuju svoju nadmoć, i kao da su kulisa iza koje se skrivaju među uskim uličicama kuće tipične dalmatinske arhitekture, dok tragovi starog pastirskog naselja, nisu više vidljivi.

Milna pogled s kopna

Rivu su sagradili stanovnici Pustinje Blaca, gdje je tako nastalo središte bračke trgovine, s čime je napredovalo i milnarsko pomorstvo i brodogradnja. Upravo u milnarskom brodogradilištu nastao je prototip jedrenjaka, tipičnog drvenog broda, nazvanog po Braču - bracera.

Kavica na rivi u Milni

Mjestom dominira lijepa barokna crkva Gospe od Blagovijesti iz 18. stoljeća s kamenom skalinadom i skladnim zvonikom. Kasnobarkokna oltarska slika Navještenja ubraja se među najljepše oltarske pale na Braču. Ivan Rendić je isklesao za glavni oltar kipove Sv Josipa i Sv Jerolima. Mjesni trg krasi Rendićeva fontana.

Crkva Gospe od Blagovijesti

Trg

Turizam u Milni je razvijen, posebno nautički turizam. Povezanost katamaranom sa Splitom čini Milnu pristupačnijom, pa se sve više dolazi u Milnu uživati u prekarsnom moru i plažama na uvalama Vlaška, Osibova, Pasika, Maslinova i Lučice. Smještaj je moguće pronaći u hotelu na rivi, kao i velikom broju apartmana.

Hotel Sidro u Milni

 Uvala Lučice

Na ovom mjestu Brač samo što ne dodirne Šoltu, kako kaže Petar Hektorović. Između se nalazi samo maleni otočić Mrduja, koja je od davnina kamen smutnje između Bračana i Šoltana, jer su ga i jedni i drugi  nazivali svojim. U današnje vrijeme ta njihova prepirka je riješena na zabavan način, pa se tako svake godine Bračani i Šoltani upute sa svojim brodicama na "potezanje Mrduje", pa tko pobijedi on je vlasnik Mrduje sa mandatom na godinu dana.

Bobovišća (Brač)

Samo 2-3 km od Ložišća, na cesti prema Milni, nalaze se Bobovišća, mjesto udaljeno 1 km od mora, a ispod u uvali se nalaze  Bobovišća na moru.

Bobovišća i Ložišća

Bobovišća na moru

Bobovišća

Bobovišća na moru je zaklonjena uvala, zaštićena od svih vjetrova i vrlo sigurna za male brodove. Mjestašce čini nekoliko kuća i kućica nanizanih niz jednu i drugu obalu. Nazivali su ga Luka ili More.

Bobovišća na moru

Tu se nalazi nekoliko kuća obitelji Nazor, među kojima je i kuća u kojoj je Vladimir Nazor proveo djetinjstvo. Nakon diobe djedove prostrane kuće u Ložišću - Velom selu, u šestoj godini života, Vlado seli sa roditeljima u staru kuću na obali. Otac Petar Nazor bio je činovnik, a majka Marijeta iz ugledne obitelji Tommasseo. Odrastao na talijanskom jeziku, Vladimir tek kasnije savladava i zavoli hrvatski jezik. Dječak iz tada osiromašene, a nekad imućne obitelji susreće se sa bijedom i teškim životom otočkog težaka, posebno u vrijeme kada je u Dalmaciji započela vinogradarska kriza.

Luka Bobovišća

U svojim Pričama iz djetinjstva ulogu su imali vlastiti doživljaji i mladenačka iskustva, mjesto radnje skoro svih priča iz djetinjstva su Bobovišća. Vlado je ovdje imao izravan dodir sa prirodom, sa morem, kršom, lozom, maslinom. U Luci je naučio boraviti sa samoćom, jer ovdje nije bilo djece: Škola je bila u Ložišća i Bobovišća  iz koje bi se osamljen vraćao u Luku.

KućaVladimira Nazora (čempres pred kućom)

Kuće Nazor

U vrijeme kada je ovdje živio Vladimir Nazor, obronci s obje strane uvale bili su goli i krševiti, obrasli makijom i aromatičnim biljem, pa je ljeti sunce nemilice prižilo uvalu. Sada kada je ovo područje pohrano požarima, još više je golo, i možemo čuti i osjetiti: "I cvrči, cvrči cvrčak, na čvoru crne smrče..."

Pored ceste

A kada znamo još i da je Brač otok bez izvora vode, jasnija nam je slika suše i žeđi u Velom i Malom selu i u Luci, u Nazorovoj pripovjetci Voda, ili kada kaže: 

"Otoče bez vode, izvori ne ključaju na tvojim proplancima, potoci ne teku niz tvoje klance. Piješ rosu jutarnju i kišu noćnu, što ti je nose olujni oblaci sinovi Jadrana i Mediterana. Udaraju žitki mlazovi u moj krov, teku glogotajući kroz žljebove, slivaju se u cisternu, što je sam dubih i gradih, a srce mi raste s toga dara, koji dolazi s visina.Otoče bez vode, hvala ti, što me nauči žeđati i čeznuti za nečim čitav svoj život."

Otoče bez vode

A njegova Pastira Lodu, tog  bračkog fauna, tog najpoznatijeg Bračanina u Hrvatskoj, i danas možete prepoznati kada ugledate tu simpatičnu, nasmijanu i vedru osobu, uvijek spremnu na šalu i duhovit odgovor.

Pastir

Na brdu ponad kupališta Kargadur nalaze se tri stupa nalik antičkim stupovima, koje je Nazor dao izgraditi u čast svoje tri sestre. A njega i danas možete vidjeti kako sijedi i čita na Boboviškoj rivi gdje je podignut spomenik njemu u čast.

Spomenik Vladimiru Nazoru

Vladimir Nazor na Boboviškoj rivi

Bobovišća na moru

U Bobovišća luci su rimski i bizantski arheološki nalazi, a u obližnjoj Vičjoj luci je najpoznatiji lokalitet s nalazima iz ilirsko-grčke civilizacije. Tu se nalazi i neobičan kamen nazvan Turčinova glava. Turci su naime i povod za naseljavanje ovog mjesta, jer su se bježeći pred Turcima iz bosanskog Bobovca upravo ovdje naselili njegovi stanovnici, po čemu je Bobovišća i dobilo ime.

Bobovišća na moru

Bobovišća

Bobovišća -stare kuće

Župna crkva ispočetka je bila crkva Sv. Martina na brdu, građena u ranoromaničkom stilu s kamenim reljefom Majke Božje s djetetom Isusom i Sv Martina na konju koji svoj plašt daje siromahu.

Crkva Sv Jurja

Kasnije u 19. stoljeću sagrađena je mala lijepa barokna crkva Sv Jurja, koja je radi trošnosti srušena i ponovo sagrađena 1914. godine u koju je ugrađena rozeta sa stare crkve i sačuvani stari oltar, križevi i nekoliko baroknih pala, te je ona postala župna crkva.

Crkva Sv Jurja u Bobovišću

U mjestu je još i crkvica Gospe od Zdravlja iz 19. stoljeća,. Na groblju je malena kapelica Sv Nikole i lijepi mauzolej obitelji Gligo.

Crkvica Sv Nikole

Obitelj Gligo u Bobovišća vlasnici su rustikalne kuće, a u Bobovišća na moru je njihov kaštil iz 18. stoljeća,najljepši kaštil na otoku, danas pretvoren u ljetnikovac.

Kaštil Gligo

Rustikalna kuća

Stanovništvo se ovdje bavi ribarstvom, poljoprivredom, uzgojem vinove loze i maslinarstvom, a u posljednje vrijeme i turizmom, pa je sve više zainteresiranih za obnovu svojih starih, napuštenih kuća, koje se mogu pretvoriti u autentične dalmatinske ville.

Stara kuća u Bobovišća

Stara kuća u Bobovišća

Ložišća (Brač)

Eto, vidjeli smo Ložišća, skromno i skladno mjesto na kamenom proplanku Brača, malo udaljeno od mora, sa kosim i strmim uličicama, sa starim kamenim kućama, pročelja okrenutih suncu, dok mjestom dominira prekrasan zvonik i cijelom mjestu daje nestvaran izgled.

Ložišća

Pomislit ćemo odmah kako je ovo vrlo zanimljiv izbor mjesta za gradnju svojih kuća, gdje je kamen do kamena i kamen na kamenu, kuće kao da su zalijepljene za pozadinu, sve jednako romantične, i visoke prostrane dvokatnice i malene kamene prizemnice na vrhu proplanka.

Ložišća

Stara kuća u Ložišćima

Ložišća su jedno od mlađih naselja na otoku, naselili su ga stanovnici Bobovišća u 18. stoljeću, a koji su tu doseljeni sa kopna kao izbjeglice pred turskom vlasti. I dok se Bobovišća naziva Malo selo, Ložišća su Velo selo. 

Stanovnici se ovdje bave uzgojem vinove loze i maslina, na zemlji otetoj kršu, stalnim trijebljenjem kamena na gomile. 

Ložišča

Odlazak u "polje"

Lagana šetnjica sa "ljubimcima"

U masliniku pokraj Ložišća privlači pažnju pomno građena poljska kućica tzv bunja, vlasništvo bivše manekenke Splićanke Ane Reić, također i dizajnerice, čije su kreacije prodavane u ekskluzivnim dućanima širom svijeta. Ovo je fantastično mjesto za odmor i meditaciju, "kuća za gušte", građena od bračkog kamena, pokrivena kamenim pločama, s dobro izoliranim zidovima i sa unutrašnjosti u starinskom stilu. Ovdje se uživa u tišini maslinika dok pogled puca u daljinu, od Marjana do Visa.

Bunja

Na putu prema Ložišćima u vrhu Velikog dolca - klanca, kojim je nekada tekla rijeka, sagrađen je most za vrijeme posjete cara Franje Josipa Braču, pa ga Bračani od milja i zovu most Franje Josipa, s kojeg se također pruža prekrasan pogled na Veliki dolac koji se spušta prema Vičjoj luci ispred Bobovišća. Ovaj klanac je zanimljiv slobodnim penjačima, jer je ovdje uređeno više od 30 penjačkih smjerova.

Most Franje Josipa

A onaj prekrasni zvonik, koji se smatra i najljepšim zvonikom na otoku, rad je Ante Matzenika, a izgrađen je uz župnu crkvu 1899. godine, prema nacrtu Ivana Rendića. Župna crkva je izgrađena 1820. godine u baroknom stilu i posvećena je Sv Ivanu i Pavlu, ima pet mramornih oltara i jedan drveni oltar.

Župna crkva Sv Ivana i Pavla

Dominantni zvonik

Ložišća sa svojim prepoznatljivim zvonikom

Osim župne crkve u blizini su još i crkva Gospe Pompejske, zatim crkva Sv Antuna Padovanskog na groblju, te crkva Gospe Stomorice, čiji ostaci datiraju iz 12. stoljeća.

Nažalost, Ložišća su ovo ljeto sredinom srpnja bila okružena vatrom velikog požara, čak je i ono malobrojno stanovništvo mjesta bilo evakuirano, jer je vatra prijetila i kućama. Stradale su tako prelijepe borove šume, maslinici i vinogradi, pa je prizor više nego otužan. Požar je poharao cijeli zapadni dio Brača, sa obale se činilo kao da je pomrčina sunca, što je dodatno davalo apokaliptičnu notu. Šteta! Strašna šteta!

Strašna noć u Ložišćima

Sutivan (Brač)

Evo nas i u Sutivanu, skladnom naselju na sjeverozapadnoj obali Brača, najbližeg Splitu, s kojim je bio svakodnevno povezan brodskom linijom dok nije premještena na susjednu luku Supetar.

Sutivan

Povijest Sutivana veže se uz predio Bunte oko crkvice Sv. Ivana, koja je sagrađena uz temelje starokršćanske crkve Sv. Ivana iz 6. stoljeća. Prema ovome je mjesto i dobilo ime Sveti Ivan=St Ivan , Stivan ili Sutivan. Iako je Sutivan zadržan kao službeno ime, Stivan se javlja u mnogim ispravama, a i Bračani ga nazivaju Stivan.

Sutivan

Uz crkvicu su i ostaci ilirsko rimskih grobova, kao i ostaci rano rimskog gospodarstva villa rusticae.  Nakon Dioklecijanova vremena i rušenja Salone, Brač je bio utočište salonitancima i splićanima.

Sutivan - kameni ostaci

Pravi razvoj Sutivana počinje nakon 1444. godine, kada s prestankom gusarenja prestaje opasnost življenja uz obalu, pa se doseljavaju Bračani iz unutrašnjosti, a ovdje su to stanovnici iz Donjeg Humca, dok se sa obale ovdje doseljavaju stanovnici iz Splita: Kavanjin, Nalis, Definis, i iz  Podgore Ivanovići.

Kula

U 16. stoljeću gradi se i župna crkva Uznesenja Marijina s lijepim barkonim zvonikom netipičnim za bračke kampanele ravnih ploha. Sličan kampanel smo vidjeli u Pučišćima na crkvi Sv. Jerolima. 

Crkva Uznesenja Marijina Sutivan

Unutrašnjost crkve

U to vrijeme grade se brojni sklopovi kuća za gospodarstvo i stanovanje poznati pod imenom "dvori". Jerolim Kavanjin, autor najvećeg hrvatskog epa "Bogastvo i uboštvo" pjesnik, plemić i odvjetnik, uz ostatke rimskih villa rusticae, u centru gradi skladan ljetnikovac s baroknim perivojem - Kavnjinov ljetnikovac. Danas je tu muzejska zbirka starih alata i zanata i Kavanjinova spomen soba.

Kavanjinov ljetnikovac

 U 17. stoljeću nakon velike kuge, u Stivanu  je sagrađena zavjetna crkva Sv. Roka, kojega su i izbarali za svog zaštitnika. Crkva se nalazi na brežuljku kraj groblja, sa zvonikom sa ravnim kampanelom, pa se tako Sutivan i prepoznaje na razglednicama kao mjesto sa lijepom lukom i dva kampanela, jedan barokni a drugi ravni. U blizini crkve su i raritetne katakombe iz doba crkvenih bratovština.

Kampanel Sv Roka

Sutivan - dva kampanela

U 19. stoljeću Sutivan se razvija i na kulturnom polju, osnovana je prva muška osnovna škola, koja postaje državnom. U to vrijeme previranja između narodnjaka i autonomaša, jedino su Sutivan i Pučišća bili za sjedinjenje sa Hrvatskom i za hrvatski jezik u administraciji. Uskoro je osnovana i ženska osnovna škola, kao i čitaonica.

Za vrijeme Austro Ugarske vlasti zabilježen je dolazak cara Franje Josipa I. Ogromnu štetu stivanskoj poljoprivredi, koja je bila osnova razvoja Sutivana, nanio je trgovački ugovor Beča i Italije, prema kojem je talijansko vino bilo oslobođeno carine. Dodatno su bolesti loze peronospora i žilodera uništile vinogradarstvo na otoku, pa je došlo do masovnog iseljavanja, najčešće u Južnu Ameriku, u Chille. U Drugom svjetskom ratu također je došlo do velike evakuacije nakon kapitulacije Italije i pod njemačkom okupacijom, preko Hvara i Visa u Egipat do pustinje Ell Shatt.

Šezdesetih i sedamdesetih godina dolazi do procvata turizma, koji je započet već 1927. godine kada je povratnik iz Bolivije Ivan Grubšić otvorio hotel Vesna koji je još donedavno funkcioniro. Danas je Sutivan treći iza Supetra i Bola po razvoju turizma, iako nema ni jednog hotela, ali zato kroz veliki broj apartmana nudi mnoge smještajne kapacitete.

U Sutivanu su lijepe plaže, plaža Bunta koja se ranije nazivala Češka plaža po tada najbrojnijim turistima, dok danas tu ulogu preuzimaju Mađari. Također su tu lijepe i duboke uvale Stiniva, Livka, Stipanska i Vičja luka.

Sutivan

Sutivan

Plaža

Općina Sutivan kao svoj dan slavi blagdan Ivana Krstitelja 24.06., s brojnim pučkim i crkvenim svečanostima Stivanskog lita, dan Stivanske župe je Velika Gospa 15.08., a Stivanska fjera Sv. Roka 16.08. Najpoznatije natjecanje Vanka regule (izvan pravila) obuhvaća niz zabavno sportskih aktivnosti, a koje bi Sutivan mogao podignuti na nivo po kojemu bi mogao biti prepoznatljiv na širem području.

Stivansko lito