Grohote (Šolta)

Evo mjesta baš po mojoj mjeri - Grohote! Samo 2 km od uvale Rogač, na sred otoka, na rubu Sridnjeg polja, to malo mjesto - najveće je i najstarije mjesto na otoku.

S ponistre se vidi Split

U njemu se pronalaze tragovi rimskih građevina i mozaika, kao i temelji ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća, uz današnju župnu crkvu Sv. Stjepana. Prema veličini bazilike, zaključujemo o relativno velikoj napučenosti otoka u to vrijeme, kada se odvijao živ proces kristijanizacije pod patronatom crkvenog sjedišta u Saloni.

Grohote

Ali ovdje postoje i ostaci iz neolitika, kada su ljudi živjeli u gripinama, gomilama, te je također prepoznatljiva i grčka pristutnost u pronalascima opeka kod crkve Sv Mihovila

Grohote

Sam naziv mjesta potječe od riječi grohot, koja znači razdrobljeno kamenje, tj gomilu ili gripinu. Po pučkim pripovijedanjima Grohote su nazvane po uzrečici "Gor hod(i)te!", kojom su mještani prijetili gusarskim pljačkašima, koji bi se s otimačkim namjerama iskrcali u Rogačkoj uvali.

Grohote

Mještani izgovaraju ovaj naziv bez slova h, a sa istegnutim o: Groote, a sebe nazivaju Gročanin, Grojka. Na Šolti su se ispremiješali dijalekti, ali uglavnom na cijelom otoku prevladava čakavica, i to pretežno sa trogirskom akcentuacijom, dok na središnjem djelu, tj u Grohotama, prevladava čakavica sa splitskom akcentuacijom. Samo u Maslinici prevladava štokavski dijalekt.

Kula

Stanovništvo se ovdje uglavnom bavi povrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, pomorstvom... uvala Rogač je njihova luka, ali i uzgojem ovaca - na predjelu Sridnjeg Sela su nekadašnje staje Grohočana. Ranije su se bavili još i proizvodnjom vapna, kojeg su prodavali diljem obale kao građevinski materijal.

Grohote

Cjeli otok je zapravo jedna mirisna oaza, miriše ružmarin, kadulja, majčina dušica...na crvenoj zemlji kontrastno se ističu loza, maslina, smokva... na kamenjarima niču mnoge samonikle biljke, rijetke i zaštićene biljke poput dubrovačke zečine, na livadama buhač, prirodni insekticid, uz puteve perunika - simbol novog života i besmrtnosti, koja je prema mitologiji izrastala svaki put druge boje, na mjestima poruke bogova, gdje munja boga Peruna i duga boginje duge Iride (Iris), dotaknu zemlju, baš kao što je to ovdje kod Vele straže, drugom najvišem vrhu na otoku, koji se jednako zove kao i onaj najviši kod Gornjeg Sela.

Pčelinjak - Med otočkih livada

Buhač

Perunika

Na zaslanjenom oskudnom tlu, po škrapama raste matar (motar) zeljasta aromatična biljka, koja se kod nas konzumira samo u primorskim i dalmatinskim mjestima. Priprema ukusne salate je jednostavna: pola kg mladih grančica matara, 10 dkg sjeckanih fileta slanih inćuna, žličica kapara, tvrdo kuhano jaje, sol, papar, masliovo ulje...

Matar

Grohote, kao i ostala šoltanska mjesta, nemaju središnji trg, već osnovu sela čine skupine dvorova koje često dijeli zajednički zid, dvorovi su odijeljeni uskim uličicama, često popločanim, a glavna okupljališta ljudi bila su križanja ulica i crkve.

Ulica

U dvorovima su drvarnice, gustirne, peći, toče, turnje i žrvnje. Skladišta, konobe i kuhinje su uglavnom smještene u prizemlju glavne kuće, a stambeni prostori na katu do kojih se stiže vanjskim stubištem, tzv. balaturom.

Kuća

Ovdje su snimani i neki kadrovi serije Velo misto, prepoznajem ih...

Dvor

Pored crkve Sv Stjepana, nalazim grob naše poznate pjesnikinje Vesne Parun, čija majka je bila iz Grohota.

Sv Stjepan

Vesnu pamtimo iz školskih dana, svi se sjećaju Ti imaš nevinije ruke... a evo, meni se trenutno ova njena pjesma ovdje uklapa: A za sve su kriva djetinjstva naša

Izrasli smo sami kao biljke.
I sada smo postali istraživači
zapuštenih predjela mašte
nenavikli na poslušnost zlu.

Iznikli smo pokraj drumova
i s nama zajedno rastao je strah naš
od divljih kopita koja će nas pregaziti
i od kamena međašnih koji će razdvojiti
našu mladost.

Nitko od nas nema dvije cijele ruke.
Dva netaknuta oka. I srce
u kojem se nije zaustavio jauk.

Svijet je u nas ulazio neskladno
i ranjavao naša čela
zveketom svojih ubojitih istina
i bukom zvijezda zakašnjelih.

Starimo. A bajke idu uz nas
kao stado za ognjen u daljini.
I pjesme su nam takve kao i mi
oteščale i tužne

                                                                        

Vesna Parun

Rogač (Šolta)

Glavna luka za sva mjesta na otoku Šolta je Rogač, koji je nastao kao luka sela Grohote, a zbog svoje centralne pozicije i dobre prometne povezanosti sa Splitom, postao je destinacija sama za sebe. Rogač je i nautičko središte, jer je ovdje charter baza u dobro zaštićenoj luci, zatim lučk⁹a ispostava i isto tako i jedina benzinska postaja na otoku.

Rogač

Kao luka sela Grohote, ova uvala se sastojala samo do ribarskih nastambi. Ipak, postoje i tragovi života još iz antičkih vremena, zidovi termi, ulomci mozaika, ostaci grobova, ostaci antičkog pristaništa.

Rogač

Pasarela-restoran

Nakon toga, tek u 19. stoljeću ovo postaje naselje, gradi se crkva Sv Terezije Avilske, ladanjska zgrada obitelji Mladinov, perivoj, malo brodogradilište. Danas se ovdje nalaze mnogi atraktivni apartmani i ville.

Villa

Villa

Apartmani

Središnja uvala Rogač je najbolje zaštićena, pa su u njoj pristanište i charter baza. Trajekti i katamarani voze tokom cijele godine, od jutra do večeri, a u ljetnim mjesecima uvode se i dodatne trajektne linije. Na ovu uvalu se nastavlja na zapadu uvala Kašjun, zaštićena malim šumovitim poluotokom, a prema jugu je uvala Banje, sa lijepom šljunčanom plažom uređenom  za djecu.

Split-Rogač

Rogač

Rogač-Banje

U uvali Banje je i Međunarodni ljetni kamp za djecu i mlade, koji djeluje d 1991. godine, i koji je najveći na Jadranu, i specijaliziran za edukaciju i turizam djece i mladih iz Europe i svijeta. Kamp se sastoji od 15 bungalova, svaki bungalov ima 4 sobe, s krevetima na kat, posebno su smješteni dječaci, posebno djevojčice, a profesori i animatori su smješteni u centralnom objektu. Prehrana je organizirana u self-servis restoranu. Program je raznolik: od Oxford akademije, filmske, plesne, modne, sportske akademije, škola u prirodi...Poznajem neke od onih koji su tu polazili ljetnu školu i koji su sa oduševljenjem prenosili svoje emocije i doživljaje. Priča podsjeća na neke od američkih filmova za djecu. U nekim dijelovima možda i na film Zamka za roditelje nastalom na predlošku romana Ericha Kastnera: Blizanke🙂

Kamp

Ljetna škola

Banje

Inače, ime mjesta Rogač povezuje se sa rogačem, sredozemnom samoniklom biljkom, sporog rasta i dugog života, plod je služio za prehranjivanje stanovništva, interesantnog je okusa koji može zamijeniti čokoladu. Ova uvala je po svemu sudeći po plodovima koji su se ovdje brali, dobila ime.

Rogač

Rogač

I danas se Šoltani mogu pohvaliti sa mnogima autohtonim proizvodima, među ostalim tu je i popularana Rogačuša - liker od rogača, koji je vrlo lako napraviti: u bocu se stavi 200 gr razlomljenog rogača, 150 gr šećera, korica limuna i 1 litra rakije lozovače, sve se dobro promiješa, ostavi na suncu 40 dana, povremeno se promiješa, a nakon toga: guštajte!

Rogačuša

Možete je ponijeti kao suvenir. A možete i isprobati jedan od mnogobrojnih recepata za kolač od rogača.

Njam!

Nečujam (Šolta)

Iz Stomorske, najstarijeg obalnog mjesta, evo me u najmlađe mjesto na Šolti. Nečujam je naselje kojeg se prvog sjetimo kada se spomene Šolta, možda zbog toga što je gradnjom apartmanskog naselja 1984. godine to postalo jedno od poznatijih turističkih mjesta na Jadranu. Mjesto je zapravo i nastalo gradnjom vikedica i apartmana.

Nečujam

Nečujam se smjestio na najdubljoj šoltanskoj uvali, a ime je dobio po tišini koja ovu uvalu krasi. I latinski naziv za ovu uvalu Vallis surda ili Gluha uvala dolazi od veličine uvale koja svaki zvuk može sakriti i pretvoriti u šapat.

Nečujam

Nečujam, kao jedna veća uvala, zapravo se sastoji od  osam manjih uvala: Bok Supetra, Šumpjivina, Podkamenica, Maslinica, Tiha, Bok od rata, Piškera i Supetar.

Car Dioklecijan je koristio  Nečujam kao ladanjsko odmaralište, a uvalu Piškera kao svoj ribnjak, pa se i danas u njenom podmorju nalaze ostaci zidova bazena. Ostaci rimske nekropole nalaze se u uvali Supetar, a nedaleko su i ruševine gotičke crkvice Sv Petra.

Ostaci crkve Sv Petra

Povijest Nečujma svjedoči nam da je oduvijek služio kao odmaralište. Tu se odmarao i Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, boraveći u kući svog prijatelja i kuma don Dujma Balistrilića, koji je imao patronat nad crkvom Sv Petra. Njemu je posvećena i Marulićeva Judita, prvi umjetnički ep hrvatske književnosti, pripovijest o udovici Juditi koja svojom hrabrošću, a s vjerom u Božju pomoć, spašava svoj narod od neprijatelja, žrtvujući svoj život. Marulić također pjeva i o Nečujmu u kojem boravi, diveći se ljepoti krajolika i nabrajajući voćnjake, bilje i cvijeće.

Kuća Marka Marulića

U kući se danas nalazi memorijalna zbirka posvećena Marulu. Ispred kuće je spomen stup Petru Hektoroviću koji spominje Marulov boravak u Nečujmu i koji se također ovdje inspira ljepotom prirode u svom Ribanju i ribarskom prigovaranju.

»Taj hvaljena mista paka ophodismo
Kâ lipa i čista pomljivo vidismo,
Ki se zelenjaše, vartal i gustirnu (…)
(…) Vidismo njih stanje, kakovo je bilo,
I sve pribivanje obično i milo:
Zemlju ka se teži, i lipu poljanu,
Kon kuće ka teži kakono na dlanu,
I pridvorje i dvor, k tomu stabla nika
Više hiže odzgor od voća razlika …«

Nečujam

Počeci turizma u Nečujmu mogu se pripisati Poljakinji Emi Baltermus koja je pored ljetnikovca u kojem se odmarao Marulić, kupila zemljište i sagradila hotel u kojem su uglavnom boravlili bogati Varšavljani. Malo pomalo nicale su i privatne kuće u kojima su se iznajmljivali apartmani turistima. A apartmansko naselje je doprinijelo tome da Nečujam bude najposjećenije mjesto na otoku. U mjestu je diskoteka Ćuvita za odličnu i opuštenu zabavu gostima. Ćuvita je naziv za sovu-ćuka, noćnu pticu, sova je zaštitni znak Šoltana, ponekad su ih i nazivali ćuvitari...

Ćuvite-suveniri sa Šolte

Danas se svi apartmani ne koriste u turističke svrhe jer su pojedinačno prodavani nakon privatizacije turističkog naselja. Meni osobno su draža starinska mjesta, ali Nečujam je definitivno ostao mjesto za odmor i opuštanje. (Mogu zamisliti ovdje svog prijatelja Darka, kako istražuje podmorje...)

Apartmani Solenta

Ani

Gaj

Apartmani Funda

Stomorska (Šolta)

"S ponistre se vidi Šolta..." I s moje ponistre (prozora) se vidi Šolta! Tako blizu, a tako daleko,  nekako sa strane, nepregažena masovnim turizmom, samozatajna i izvorna, prirodna i jednostavna... Pa zato ću pomalo zaviriti u i njena mjesta, otkriti njihovu dušu...evo me najprije u Stomorskoj, najstarijem obalnom naselju na Šolti.

Stomorska - Šolta

Stomorska

Prije nego li se malo osvrnem po mjestu, samo da spomenem kratke crtice iz povijesti Šolte. Šoltu su naseljavali Iliri Delmati, na uzvisinama Vela Straža, Gradina i Gradac su ostaci ilirskih utvrda, vjeruje se da se na lokalitetu Gradac iznad uvale Senjska nalazio dvorac ilirske kraljice Teute. Šolta se spominje kao Olynthia -grčki: smokva, kod grčkih geografa, latinizirani naziv dodaje u korijen riječi "sol" sunce- Solyntha, Toma Arhiđakon je spominje kao Soluta-odriješena, Petar Hektorović je naziva Sulet...igrom slova i riječi dolazimo do današnje Šolte.

Smokva

Nakon Ilira, otok naseljavaju Rimljani, pa su na više mjesta pronađeni ostaci rimske arhitekture. Šolta je bila i politički i crkveno pod rimskom Salonom, tako da se na njoj nisu razvili veći centri, a razvoj kršćanstva u 4. stoljeću ovdje ostavlja svoje tragove - ostaci starokršćanske bazilike u Grohotama, kod Donjeg Sela i kod Maslinice. Nakon pada Salone, njeni stanovnici su između ostalih otoka naselili i Šoltu, uskoro je naseljavaju i Hrvati, te se miješaju s ilirskim i romanskim stanovištvom. Od 12. do kraja 14. stoljeća Šolta je pod vlašću hrvatsko-ugarskih vladara, a lokalno je Šolta posjed splitskog plemstva i jedan od glavnih izvora njihovih prihoda. 

Stomorska

Pod Mletačkom vlasti je od 1418- 1797. godine, i u to vrijeme je bila i utočište senjskim uskocima u borbama protiv Turaka i Mlečana, te su građene mnoge obrambene kule. Šolta je mnogo pretrpjela od gusarskih borbi, zatim i epidemija kuge i neplodne godine, te veliki nameti koje su od poljoprivrede morali davati Splitu, teško su se odrazile na život na Šolti.

Stomorska

Nakon Venecije, pod vlasti Austrije, pa Napoleona pa opet Austrije, Šolta je pod svakom vlasti teritorijalno pripadala Splitu, kao komuna, kotar ili kanton...konačno se 1905. oslobodila kolonatskog odnosa prema Splitu, otkupom 5000 hektara zemlje po cijeni cca 1,5 mln € i uz kamatu 4,5% godišnje na 25 godina. 

Agroturizam Kaštelanac Šolta

Pogođeni otplatom duga mnogi Šoltani su se iselili. U II svjetskom ratu pod aneksijom Italije, stanovništvo odlazi u progonstvo u El Shatt, te je Šolta gotovo potpuno iseljena. Nakon II svjetskog rata, pomalo se vraća život na otok, ali vrlo slabo gospodarski napreduje, zbog nedostatka vode, loše veze s kopnom, te zbog loše perspektive života, pa se ponovo nastavlja iseljavanje.

Gornje Selo

Stomorska, kao najstarije obalno naselje na otoku, spominje se u 14. stoljeću, kao uvala stanovnika Gornjeg Sela. Preko ove uvale dolazili su hodočasnici Velikoj Gospi u Gornjem Selu, u glavno otočko marijansko svetište na području brda Vela Straža. Ovdje je postojala crkvica već u 13. stoljeću i benediktinski samostan Stomorije, kroatizirani naziv Sv Marije - St Marie - prema kojoj je uvala i dobila ime. Benediktinska opatija djelovala je pod jurisdikcijom crkve Sv Stjepana pod borovima u Splitu, pa otud i današnji naziv Gospa od Bori. Nakon benediktinaca od 15-18. stoljeća ovdje žive pustinjaci. Svetište je proglašeno 1995. godine od splitskog nadbiskupa msgr. Ante Jurića.

Stomorija

U uvali Stomorska plemićka obitelj Cindro podigla je kaštel, oko kojeg su se naselili i koloni obitelji Novaković iz Poljica. Temelj mjestu daje i obitelj Bučić s Hvara koja nakon hvarske bune  dolazi ovdje i gradi malo brodogradilište. Crkva Sv Nikole u Stomorskoj sagrađena je u 19. stoljeću.Tada se gradi i riva, te škola i mjesto počinje pomalo svoj život.

Sv Mikola Stomorska

Stanovnici se bave uglavnom ribarstvom te pomorstvom, prijevozom vapna, žita, vina i ostalih svojih proizvoda  prvenstveno u Split, a danas se vlasnici jedrenjaka bave turizmom, koristeći ih za krstarenja Jadranom.

Jedrenjaci-Stomorska

Ovo mjesto je pravi mali prirodni užitak za turiste koji traže izvorno dalmatinsko mjesto za odmor, gdje se na rivi svi pozdravljaju i poznaju, gdje u tren i turist postane dio domaće ekipe koja opušteno živi svoju svakodnevicu. Iz Stomorske Šoltani kreću na potezanje Mrduje, otočić između Brača i Šolte za koji se na zabavan način svake godine bore s Bračanima, a o čemu smo već kod posjete Milni spomenuli.

Riva Stomorska

Riva Stomorska

O mjestu se vrlo vrijedno brinu Rusmarinke, udruga poznata po svojim domaćim specijalitetima od ekološki uzgojenog voća: marmelade i likeri od smokava, limuna, naranče, rogača...

Stomorska

Gornje Selo je od Stomorske udaljeno 3 km i nalazi se na rubu polja pa se često naziva i Gornje Poje (Polje). Kad se dođe u Gornje Selo postaje jasno zašto su prije nastajala mjesta u unutrašnjosti otoka nego uz obalu. Odavde se širi prelijep pogled na Šoltu i okolicu, tu je i Vela Straža, najviši vrh na otoku, kojem samo ime govori njegovu ulogu, a ispred se prostire plodno polje, a more i uvale su i tako blizu. Dok su postojale opasnosti od gusarenja sigurnije je bilo živjeti u unutrašnjosti.

Gornje Selo

Gornje Selo je pravi primjerak mediteranske kamene arhitekture, kamene kuće, dvorišta, škure, balature...U mjestu dominira crkva Sv Ivana Krstitelja izgrađena u 19. stoljeću na inicijativu mještanina viteza Marina Bavčevića. Pored zgrade je bratovština Sv Ivana Krstitelja. Velik broj stanovnika je iseljen, ali postaje sve veći interes za oživljavanjem mjesta bavljenjem turizmom otvaranjem obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, a koja Šolti daje osobitu draž, jer turist ovdje postaje dio domaćinstva i dobiva jedinstven doživljaj.

Agroturizam Kaštelanac

Agroturizam Kaštelanac

I prestat će vrijediti kletva: Dabogda te dopala Šolta! a koja je nastala zbog nebrige vlasti za ovaj otok i zbog njegove izoliranosti.Slobodno mi to recite, jer mogla bih tu uživati!

Stomorska