Šibenik

Evo prilike nakon Kornata otići u Šibenik u kojem je upravo u tijeku Terraneo- summer eco music festival, ali čak i da nije, ovaj najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu jednostavno se mora posjetiti, jer ga po mnogočemu treba zapamtiti.

Šibenik

Šibenik poznajem i osjećam, pa mi je teško opisati ga u malo riječi, jer mnogo toga bi o Šibeniku mogli reći.

Šibenik - pogled na katedralu

Smješten je na središnjem dijelu hrvatske obale, u najzaštićenijoj prirodnoj luci, na ušću ljepotice Krke.

Šibenik - grad tvrđava

Nastao je kao starohrvatska utvrda - današnja Tvrđava Sv. Mihovil, a legenda kaže : Kada su prvi Hrvati  došli na ove prostore i s ovog mjesta ugledali more, odlučiše tu ostati i sagradiše grad. Šibenik se prvi put spominje u darovnici kralja Petra Krešimira IV, i zato ga i zovu Krešimirovim gradom. Status grada dobiva 1290. godine.

Šibenik- Sv Mihovil

Spomenik Petru Krešimiru IV

Na ulasku u kanal Sv. Ante koji ga spaja sa otvorenim morem je vrlo interesantna tvrđava Sv. Nikola, koja je sagrađena radi obrane od Turaka s morske strane. U obrani od Turaka sagrađene su i tvrđave Sv. Ivan, te malo niže Šubićevac, pa je za Šibenik upravo tvrđava simbol grada.

Tvrđava Sv. Nikola

Najznačajniji arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj je Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, građena više od 100 godina i to isključivo od kamena bez upotrebe vezivnog materijala, čiji je glavni graditelj Juraj Dalmatinac.

Katedrala Sv. Jakova

U gradu su sagrađene i mnogobrojne crkve i samostani. Danas se od ukupno 24 crkve 12 crkava koristi za služenje misnog slavlja, dok je crkva Sv. Barbare postala Muzej sakralne umjetnosti, crkve Sv. Grgur i Sv. Krševan služe kao galerijski prostor, Svi Sveti kao muzejski prostor, Sv. Katarina je pretvorena u stambeni prostor, a Sv. Mihovil u atelje.

Crkva Sv.Barbare

Crkva Sv. Krševana

Ponovo se aktivira lokacija Trg četiri bunara, mjesto na kojem su u vrijeme mletačke vlasti sagrađeni bunari za opskrbu vodom, a graditelj je također poznati Juraj Dalmatinac.

Trg s 4 bunara

Interesantan je i obnovljeni Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt, a koji predsatvlja rijetku znamenitost, jer je svega nekoliko takvih vrtova u ovom dijelu Europe. Građen je po poznatoj srednjovjekovnoj shemi: križna staza uređena šimširom i mirišljavim ružama, mali zdenac u sredini, a u 4 polja ljekovito i začinsko bilje.

Srednjovjekovni mediteranski vrt

Šibenik je poznat po dugoj tradiciji klapskog pjevanja, još iz vremena bratovština iz srednjeg vijeka, pa su tako nezaobilazni dio programa Šibenske klapske večeri koje se u tijeku srpnja i kolovoza održavaju u prikladnom ambijentu na trgu s kamenim kućama u starom dijelu grada, i koje kao dio kulturnog identiteta ovog podneblja djeluju na očuvanje tradicijskih vrijednosti.

Večeri dalmatinske šansone odražavaju također mentalitet Šibenika, održavaju se u drugoj polovici kolovoza, popraćene su prigodnim izložbama, a program obuhvaća: Večer starih skladbi i Večer novih skladbi.

Večeri dalmatinske šansone

Prepoznatljivi  Međunarodni dječji festival mnogo govori o Šibeniku kao o kreativnom gradu. Ustanovljen već 1958. godine kao inicijativa nekolicine zaljubljenika u umjetnost, vrlo brzo postaje složen festivalski mehanizam od međunarodnog značaja, a čije glavne elemente čine: dijete, festival, grad. Usmjeren je na unapređenje estetskog odgoja djeteta i razvijanje svih umjestničkih oblika dječje kreativnosti od dramske, lutkarske, glazbeno-scenske, filmske, literarne i likovne.

Međunarodni dječji festival

Tu je još i Orguljaška ljetna škola, nastala kao odraz osjećaja ovih ljudi za harmoniju zvuka koje mogu orgulje proizvesti..

Vikendima se održavaju Bodulska pripetavanja, zabavne sportsko rekreativne aktivnosti kao što su balote, briškule, trešet, nogomet na male branke, plivanje, potezanje konopa.

U povodu Sv. Mihovila 29.9. interesantno je doći na Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, kada na šibenskim kalama i trgovima ožive likovi ljudi čiji portreti krase vijenac na apsidama Sv. Jakova, gdje se uživo odvija prikaz renesansnog vremena.

Srednjovjekovni sajam

Način života iz srednjeg vjeka uživo na ulicama Šibenika

Da je Šibenik kreativan grad pokazuje i  ovaj najnoviji glazbeni festival Terraneo, nastao od ideje da se realizira festival koji spaja glazbu, ekologiju i ljeto. Zaštitni znak festivala je morska kornjača Terry, a ukazuje na problem ugroženosti i izumiranja različitih životinjskih vrsta  zbog ulova kornjača za hranu i prodaje oklopa za suvenir, kao i uslijed onečišćenja mora nastalog zbog masovnog turizma i globalnog zatopljavanja.

Terraneo 2011

Terraneo nije samo festival glazbe, već predstavlja i aktivni odmor kroz kreativne radionice na temu Ekologija, kroz predavanja, izložbe, ali i izlete na atraktivna mjesta u Šibeniku i okolici, za hrabre bangee jumping sa Šibenskog mosta. Za sudjelovanje u radionicama nije potrebna prijava, potrebno je samo doći u naznačeno vrijeme.

Terraneo uživo

Glazbeni dio festivala održat će se na 3 pozornice: Terr Stage, Aqua Stage, Aero Stage, te u dvije party zone: Muzika HangaR i MTV HANGar, a nastupit će neki od najistaknutijih izvođača kao što su bendovi The National, The Fall, Mogwai, The Thermals, Janelle Monnáe, Nouvelle Vogue, Crystal Castles, Destroyer, Frank Turner, Dan Deacon, The Raveonnetes, Oneida, Liars, Bambi Molesters te mnogi drugi.

Terraneo - glazba

Organiziran je i smještaj u kampu koji može primiti više tisuća ljudi, kamp je zapravo nezaobilzni dio svakog open air festivala gdje se vrlo jeftino može boraviti svih 5 dana festivala.


Ok! Nakon ovoliko adrenalina možda se odlučim i na Bangee Jumping sa Šibenskog mosta!

Šibenski most - prvi Bungee Jumping most u Hrvatskoj

Vodice

E, sad bi već bilo vrijeme i okupati se na nekoj plaži. U zadnje vrijeme svi govore o plaži u Vodicama. Pa kad smo već na putu svratili sa rijeke Krke u Skradin, nedaleko su Vodice, pa idemo vidjeti što nam to mjesto može pokazati.

Vodice

Vodice

Vodice su mali primorski grad sa cca 10 000 stanovnika. Razvile se su kao malo ribarsko mjesto, a povijesne promjene: Liburni, Rimljani, Mlečani, Turci...itd... se i ovdje ponavljaju kao i u Skradinu, pa nećemo u detalje, jer na Vodice nisu imale prevelik utjecaj s obzirom da je obala tada bila slabo naseljena, a ovo mjesto sa samo nekoliko kuća.

Vodice trg

Kuće su građene u tipično mediteranskom stilu, tijesno jedna uz drugu. U srednjem vijeku su oko grada podignute zidine i kule, radi lakše obrane, ali su nakon prestanka opasnosti od Turaka porušene, pa se danas može samo pretpostaviti gdje su se nalazile. Iz povijesti se pamti bitka sa Turcima iz 17. st. opjevana u pjesmarici Andrije Kačić Miošić, kada su Vodičani pobijedili prepolovivši tursku vojsku, nakon čega nisu imali težih napada.

Riva

Nastanak Vodica vezan je uz početak gradnje crkve sv. Križa kraj današnjeg hotela Punta, 1402. godine. Te godine jedan šibenski zapis imenuje Vodice po prvi puta. U njemu se nalaže vodičkim kmetovima i težacima da moraju platiti za gradnju šibenske katedrale.

Vodice- Crkva sv Križa

Ono što je značajno za Vodice je da su dobile ime po brojnim izvorima od kojih se neki nalaze u moru nedaleko od obale. Pritjecanje slatke vode čini more posebno čistim i bogato ribama, školjkama i rakovima. Upravo zbog brojnih izvora sagrađeni su i bunari koji ljudima nisu samo značili mjesto odakle su uzimali vodu, već i mjesto sastajanja, druženja, pjesme. Nije ni čudno da se danas najpoznatija klapa iz Vodica upravo zove: Bunari. Značajno je spomenuti da su Vodice sve do 19. stoljeća izvozile vodu.

Danas su Vodice poznati turistički centar na srednjem Jadranu, sve u mjestu je usmjereno na turizam. Mnogobrojne su mogućnosti jednodnevnih izleta iz Vodica u obližnje Nacionalne parkove: Krka, Kornati, ali i Velebit i Plitvička jezera.

Vodička riva

Vodice- ulica

Velike su smještajne mogućnosti u mnogobrojnim hotelima i povoljnom privatnom smještaju, sa bogatim jelovnicima na kojima će se naći morski plodovi na sto načina, ali i urod iz plodnih okolnih polja. Čiste plaže, toplo i bistro more pravi su raj za kupače, ronioce i surfere. Najpoznatija je Plava plaža, to je šljunčana plaža od finih oblutaka, duga 4 km, potpuno je opremljena i uređena, tijekom ljeta ima organiziranu školu ronjenja i jedrenja na dasci, a s obzirom da plaža spaja Vodice i Tribunj, u Tribunju se možete priključiti podvodnom foto-safariju. Osim ove središnje plaže, u mjestu se nalazi i nekoliko manjih šljunčanih plaža. 

Vodice - hrvatski St Tropez

Plava plaža

Plaža se na prvi pogled doima pretrpanom mnogobrojnim turistima, ali ako se znate opustiti to vam neće smetati, već će upravo taj žamor koji čujete dok se odmarate na suncu, biti dio šarma ove plaže.Osjetit ćete se povezani, a ipak intimno odvojeni.

Vodeni tobogan

Pa idemo onda doživjeti vodu iz Vodica!

Skradin

Na ušću Krke u more zastanite malo u Skradinu. Obično ga samo pogledamo usput razgledavajući Krku, ili nas izdaleka očara sa odmorišta Krka na autocesti Split-Zagreb.

Skradin - pogled s odmorišta

Povijest Skradina duga je 2200 godina. Prije dolaska Rimljana ovo su mjesto nastanjivali Liburni, jedno od glavnih ilirskih plemena. Liburni su bili poznati kao smioni gusari u brzim lađama, živjeli su na prostoru od Raše u Istri do Krke, a njihovo središte bila je Scardona (Skradin). U rimsko doba Scardona je bila važni i bogati grad smješten u prirodnoj uvali zaštićenoj od vjetrova.  Grad se snabdijevao vodom sa Skardinskog buka, o čemu svjedoči nalazište ostataka rimskog akvedukta. Na lokalitetu Maraguša otkriveni su grobovi stari 1800 do 1900 godina.

Skradin

Skradin je dugo bio sudsko i biskupsko središte. Oko 950. godine u izvješću cara Konstatina Porfirogeneta Skradin se spominje kao jedan od devet najvažnijih gradova u Hrvatskoj, koja je tada bila podijeljena u 11 župa, a Skradin je pripadao Bribirskoj župi. Godine 1304. godine Skradin je kupio od bana Pavla Bribirskog privilegij i položaj slobodnog grada. Za vladavine knezova Bribirskih, Skradin je bio na vrhuncu svoje moći. Tijekom tog vremena sagrađena su dva samostana. Skradin je jedini grad uz Omiš koji su se tada uspijeli oduprijeti vlasti Mletačke Republike.

Crkva Sv. Spiridona

Crkva Male Gospe

Sin bana Pavla, Bribirskog, knez Juraj predao je 1347. godine Ludoviku grad Ostrovicu  nedaleko od Bribira, a on je njemu zauzvrat predao grad Zrinj na Zrinskoj gori, te je zapravo knez Juraj praotac slavne hrvatske obitelji Zrinskih, a grana Bribirskih - Šubići koja je ostala u Dalmaciji, ubrzo je nakon toga izumrla.

Bribir- nedaleko do Skradina

Slabljenjem utjecaja Bribirskih, Skradinu ulogu središta regije oduzima Šibenik uz podršku hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda. Mletački dužd se slično odnosio prema Skradinu, a dolaskom Turaka život u gradu je potpuno zamro. Nakon izgona Turaka Skradin postaje dio zadarske ili šibenske biskupije, koji su određivali granice.

Povijest je ostavila važne spomenike i arheološka nalazišta od kojih je najvažnija Bribirska glavica, spomenik nulte kategorije, koja je bila naseljena od prapovijesti. Smatra se da je tek jedna petina toga lokaliteta do sada istražena.

Bribirska glavica

Danas je grad Skradin riznica izvorne pučke glazbe, poznat po svojim klapama, a uz fešte od balota i pokladnih svečanosti, nezaboravni su trenuci uz uživanje u domaćem pršutu, kruhu ispod peke, svježoj ribi, školjkama i vinu iz obližnjih vinograda u Skradinskom polju.

Fontana na glavnom trgu

Tiha ulica

Strma ulica

Skradin je i zanimljivo odredište za nautičare, gdje se ljeti mogu primjetiti jahte bogatih i poznatih posjetitelja iz svjetskog jet-seta.

Pogled na marinu u Skradinu

Kada jednom navratite u Skradin, umjesto da ga samo usput pogledate na obali Krke na ulazu u Nacionalni park, bit ćete očarani tim kamenim gradom i sigurno ćete mu se ponovo vraćati.

Krka - Nacionalni park

Evo, kada smo već došli u Knin, koji je smješten kod izvora rijeke Krke, zašto ne bismo otkrili i ljepote čitavog toka rijeke, koja od izvora do ušća predstavlja pravi prirodni fenomen, na čijem toku se nalazi veliki broj slapova i brzaca, a na pojedinim mjestima  se probija kroz visoke klisure i gotovo je nepristupačna.

Područje rijeke Krke je proglašeno Nacionalnim parkom 1985. godine, a sadrži sedam slapova. 

NP Krka

Prvih 5  slapova su Bilušića buk, Čović slap ili Brljan slap, Manojlovac, Rošnjak i Miljacka, a nalaze se u gornjem dijelu toka rijeke, te često zbog nedostatka vode, koju im oduzima hidroelektrana Miljacka (Manojlovac), presuše, pa su tako i manje posjećeni od strane turista. 

Bilušića buk

Brljan

Ali pravi zaljubljenici prirode će sigurno naći vremena kada će uživati u posebnostima svakog ovog slapa. 

U stvari, sam izvor Krke je ispod jednog slapa Topoljski buk, kojeg stvara Krčić, pritok rijeke Krke. I na samom početku svog toka uz pritok Butišnica može se također primjetiti nekoliko lijepih slapova. 

Prvi slap na rijeci Krka, Bilušića buk se nalazi oko 9 km nizvodno od Knina. Visina ovog slapa je smanjena radi sprječavanja poplava u Kninskom polju. Slap Brljan je vrlo često bez vode, to je prvi slap čija se voda iskorištava za potrebe hidroelektrane, zatim je to Manojlovac, koji je ujedno i najviši slap na Krki, sa ukupnim slapištem i do 60 m, ali i on presušuje iz istog razloga. Nizvodno se nalazi Rošnjak, najmanji slap, ali kako je  na teško pristupačnom terenu, njegovu vrijednost čini njegov prirodan izgled. Slapu Miljacka veliki broj vrela umanuje nedostatak vode u sušnom razdoblju, koji tvore veliki broj brzaca i kaskada, pa se ovdje nalazi i nekoliko starih mlinica. 

Manojlovac

Rošnjak

Ovaj gornji dio toka rijeke Krke do hidroelektrane Miljacka, iako je u sastavu Nacionalnog parka nije često odredište turista, pa nije ni sastavni dio programa turističkih ruta. 

Kada namjeravamo posjetiti Nacionalni park obično mislimo na donji dio toka tj. na Roški slap i na Skradinski buk, te Visovačko jezero koje ih spaja, a upravo su to odredišne točke izletnika i turista, pa su na tom dijelu i uređeni obilasci izletničkim brodom. Ulaz može biti kod Skradina gdje se turisti prihvaćaju brodom i odvoze do Skradinskog buka, ili može biti kod mjesta Lozovac, kojim se direktno dolazi cestom do Skradinskog buka. Od Skradinskog buka se također brodom prevoze turisti preko Visovačkog jezera do Roškog slapa. 

Na Roški slap  može se doći i direktno cestom iz pravca Drniša, preko Oklaja. Roški slap je dobio ime po utvrdi Rog, a u blizini je i veliki broj mlinica, stupa i tkalačkih stanova. Preko slapa je cesta, koja je sagrađena još za vrijeme Rimljana, a uz slap do Manastirira Krka su i uređene staze, a šetnjom se može doći i do utvrda Trošenj i Nečven.

Roški slap

Roški slap - ulaz u Visovac

Utvrda

Mlinice

Skradinski buk je najveći slap na rijeci i ujedno posljednji, i sagrađen od sedrenih barijera, tvoreći jezera, otoke i slapove na svojih 17 stepenica i sa visinom 47,5 m. Ovaj slap je ujedno i znak prepoznavanja  ovog Nacionalnog parka i rijeke Krke. Preko jedne obale na drugu uređena je drvena staza, a u blizini su i suvenirnice i zbirka parka. 

Kupanje- Skradinski buk

Na Visovačkom jezeru brodovi se zaustavljaju na otočiću Visovcu na kojem je moguće razgledavanje bogatog muzeja sa bogatim kulturnim sadržajima. Ovaj otočić je bio samo jedna bijela stijena (Bila stina) prije nego je postao boravište Svetog Augustina u 15. stoljeću. Ovdje su franjevci sagradili samostan i Crkvu Gospe Visovačke, a vjernici posjećuju Visovac 02.08. na dan Gospe od Anđela i 15.08. na Veliku Gospu.

Visovac

Ispod Skradinskog buka je i hidroelektrana Jaruga, izgrađena 1895. godine i predstavlja jednu od najstarijih hidroelektana u svijetu. Hidroelektrana Miljacka na Krki je također starija od 100 godina (sagrađeena 1906. godine). Hidroenergija je najznačajniji obnovljivi izvor energije, jedini za sada konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnim elektranama. No iako je tako, zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode tokom cijele godine, a zbog toga što vodostaj oscilira, potrebno je graditi brane i akumulacijska jezera, a vidjeli smo i na gornjem toku rijeke kako je to utjecalo na izgled slapova, te na biljni i živi svijet, pa se ne može reći da je potpuno bezopasno za okoliš. Ali i hidroelektrane mogu biti zanimljivo odredište za obilazak, posebno u sklopu školske nastave. 

Nizvodno od Skradinskog buka voda postaje slankasta, čak je dozvoljeno i kupanje, zatim kod Skradina  tvori još jedno jezero Prokljansko jezero, te se ulijeva u more.

Na rijeku Krku će se sigurno htjeti doći ponovo, a s obzirom da je dobro prometno povezana od Splita, Šibenika, Zadra, Knina i Drniša,  iz gotovo svakog mjesta Dalmacije biti će ponuđeno kao izletnička ruta, i gotovo svaka škola ponudit će svojim učenicima mogućnost odlaska na izlet na Slapove Krke. 

Skradinski buk-simbol NP Krka

Vrlo je atraktivna destinacija i za obiteljske izlete. Ovdje se treba zadržati, uživati u prirodi, i sve više koristiti i ponudu iz agroturizma i obiteljskih domaćinstava, koja ostavlja zaista impresivan dojam.