Evo, kada smo već došli u Knin, koji je smješten kod izvora rijeke Krke, zašto ne bismo otkrili i ljepote čitavog toka rijeke, koja od izvora do ušća predstavlja pravi prirodni fenomen, na čijem toku se nalazi veliki broj slapova i brzaca, a na pojedinim mjestima se probija kroz visoke klisure i gotovo je nepristupačna.
Područje rijeke Krke je proglašeno Nacionalnim parkom 1985. godine, a sadrži sedam slapova.
 |
| NP Krka |
Prvih 5 slapova su Bilušića buk, Čović slap ili Brljan slap, Manojlovac, Rošnjak i Miljacka, a nalaze se u gornjem dijelu toka rijeke, te često zbog nedostatka vode, koju im oduzima hidroelektrana Miljacka (Manojlovac), presuše, pa su tako i manje posjećeni od strane turista.
 |
| Bilušića buk |
 |
| Brljan |
Ali pravi zaljubljenici prirode će sigurno naći vremena kada će uživati u posebnostima svakog ovog slapa.
U stvari, sam izvor Krke je ispod jednog slapa Topoljski buk, kojeg stvara Krčić, pritok rijeke Krke. I na samom početku svog toka uz pritok Butišnica može se također primjetiti nekoliko lijepih slapova.
Prvi slap na rijeci Krka, Bilušića buk se nalazi oko 9 km nizvodno od Knina. Visina ovog slapa je smanjena radi sprječavanja poplava u Kninskom polju. Slap Brljan je vrlo često bez vode, to je prvi slap čija se voda iskorištava za potrebe hidroelektrane, zatim je to Manojlovac, koji je ujedno i najviši slap na Krki, sa ukupnim slapištem i do 60 m, ali i on presušuje iz istog razloga. Nizvodno se nalazi Rošnjak, najmanji slap, ali kako je na teško pristupačnom terenu, njegovu vrijednost čini njegov prirodan izgled. Slapu Miljacka veliki broj vrela umanuje nedostatak vode u sušnom razdoblju, koji tvore veliki broj brzaca i kaskada, pa se ovdje nalazi i nekoliko starih mlinica.
 |
| Manojlovac |
 |
| Rošnjak |
Ovaj gornji dio toka rijeke Krke do hidroelektrane Miljacka, iako je u sastavu Nacionalnog parka nije često odredište turista, pa nije ni sastavni dio programa turističkih ruta.
Kada namjeravamo posjetiti Nacionalni park obično mislimo na donji dio toka tj. na Roški slap i na Skradinski buk, te Visovačko jezero koje ih spaja, a upravo su to odredišne točke izletnika i turista, pa su na tom dijelu i uređeni obilasci izletničkim brodom. Ulaz može biti kod Skradina gdje se turisti prihvaćaju brodom i odvoze do Skradinskog buka, ili može biti kod mjesta Lozovac, kojim se direktno dolazi cestom do Skradinskog buka. Od Skradinskog buka se također brodom prevoze turisti preko Visovačkog jezera do Roškog slapa.
Na Roški slap može se doći i direktno cestom iz pravca Drniša, preko Oklaja. Roški slap je dobio ime po utvrdi Rog, a u blizini je i veliki broj mlinica, stupa i tkalačkih stanova. Preko slapa je cesta, koja je sagrađena još za vrijeme Rimljana, a uz slap do Manastirira Krka su i uređene staze, a šetnjom se može doći i do utvrda Trošenj i Nečven.
 |
| Roški slap |
 |
| Roški slap - ulaz u Visovac |
 |
| Utvrda |
 |
| Mlinice |
Skradinski buk je najveći slap na rijeci i ujedno posljednji, i sagrađen od sedrenih barijera, tvoreći jezera, otoke i slapove na svojih 17 stepenica i sa visinom 47,5 m. Ovaj slap je ujedno i znak prepoznavanja ovog Nacionalnog parka i rijeke Krke. Preko jedne obale na drugu uređena je drvena staza, a u blizini su i suvenirnice i zbirka parka.
 |
| Kupanje- Skradinski buk |
Na Visovačkom jezeru brodovi se zaustavljaju na otočiću Visovcu na kojem je moguće razgledavanje bogatog muzeja sa bogatim kulturnim sadržajima. Ovaj otočić je bio samo jedna bijela stijena (Bila stina) prije nego je postao boravište Svetog Augustina u 15. stoljeću. Ovdje su franjevci sagradili samostan i Crkvu Gospe Visovačke, a vjernici posjećuju Visovac 02.08. na dan Gospe od Anđela i 15.08. na Veliku Gospu.
 |
| Visovac |
Ispod Skradinskog buka je i hidroelektrana Jaruga, izgrađena 1895. godine i predstavlja jednu od najstarijih hidroelektana u svijetu. Hidroelektrana Miljacka na Krki je također starija od 100 godina (sagrađeena 1906. godine). Hidroenergija je najznačajniji obnovljivi izvor energije, jedini za sada konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnim elektranama. No iako je tako, zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode tokom cijele godine, a zbog toga što vodostaj oscilira, potrebno je graditi brane i akumulacijska jezera, a vidjeli smo i na gornjem toku rijeke kako je to utjecalo na izgled slapova, te na biljni i živi svijet, pa se ne može reći da je potpuno bezopasno za okoliš. Ali i hidroelektrane mogu biti zanimljivo odredište za obilazak, posebno u sklopu školske nastave.
Nizvodno od Skradinskog buka voda postaje slankasta, čak je dozvoljeno i kupanje, zatim kod Skradina tvori još jedno jezero Prokljansko jezero, te se ulijeva u more.
Na rijeku Krku će se sigurno htjeti doći ponovo, a s obzirom da je dobro prometno povezana od Splita, Šibenika, Zadra, Knina i Drniša, iz gotovo svakog mjesta Dalmacije biti će ponuđeno kao izletnička ruta, i gotovo svaka škola ponudit će svojim učenicima mogućnost odlaska na izlet na Slapove Krke.
 |
| Skradinski buk-simbol NP Krka |
Vrlo je atraktivna destinacija i za obiteljske izlete. Ovdje se treba zadržati, uživati u prirodi, i sve više koristiti i ponudu iz agroturizma i obiteljskih domaćinstava, koja ostavlja zaista impresivan dojam.
