Na raskrižju puteva otoka Brača, na visoravni iznad najrasprostarnjenijeg bračkog polja nalaze se Nerežišća.
 |
Nerežišća
|
Kada se misli na Brač, ne pomisli se najprije na Nerežišća, najprije se vidi Supetar, a tek kad idemo na Vidovu goru, Nerežišće nam je tu samo puko polazište. Tako su se uvijek školski izleti sa kopna organizirali tek na obalu Brača, a nikada nam nisu svratili pozornost na važnost Nerežišća, koju je ovdje imalo 8 stoljeća, kao stara bračka metropola i stalno mjesto bračkog kneza.
 |
Cesta kroz polje do Nerežišća
|
Tragovi naseljenosti na Braču su još iz paleolitika, također su tu i tragovi Ilira, Rimljani su u blizini imali Salonu kao svoje središte, tako da nisu na Braču imali potrebe za značajnijim građevinama, iako ima posvuda tragova villa rusticae. Nakon pada Salone, Brač je salonitancima služio kao sklonište, uskoro se na Brač doseljavaju i Slaveni, i iako pod vlasti Bizanta, zatim Venecije, Brač je imao svoju samoupravu, birao je kneza iz redova bračkih plemića, tek kasnije je kneza postavljala Venecija. Život Brača bio je orjentiran na unutrašnjost, živjelo se od poljoprivrede i stočarstava. Tek kad su zbog Turske opasnosti iz primorja stanovnici našli utočište na Braču, život se premjestio uz obalu, nikla su mnoga naselja. U 19. stoljeću središte postaje Supetar.
 |
Nerežišća
|
Nerežišća su tako izgubila na važnosti, pa je sve do današnjih dana bio samo jedno raskrižje puteva po otoku Braču. Sada se pomalo mijenja i zahtjev turista, pa nisu više dovoljni za turizam samo obala i more, pa se sve više zalazi u unutrašnjost i istražuje što je to izvorno, pa zadivljuje i arhitektura koju su stvorile bračke ruke od bračkog kamena, ali i "arhitektura" koju je stvorila priroda poput Koloča, gdje usred plodnog polja stoji neobična stijena, koja čini prsten, ili u kojoj se dvije stijene ljube, ili koja je kao kolač, po čemu je i dobila ime (kolač=brački koloč). Nekima je Koloč izazov za slobodno penjanje, pa će tu okušati svoje sposobnosti.
 |
Koloč
|
Nerežišća je malo mjesto, a ima čak tri trga. Na najvišem i najistočnijem je Kneževa palača i Župna crkva Gospe od Karmela. Župna crkva je najmonumentalnija crkva na Braču , s baroknim pročeljem iz 18. stoljeća, sa 8 oltara i orguljama Petra Nakića. Na mjestu Kneževe palače danas je škola, pa iako je zgrada ogromna, učenika je malo. Škola je ovdje osnovana za prve austrijske uprave, kao prva državna pučka škola. Oko ovog trga se počelo razvijati naselje.
 |
Kneževa plača i Župna crkva
|
Na središnjem trgu je crkvica Sv. Margarite, koja je zaštitnica Nerežišća, pa se na njen blagdan u srpnju ovdje organizira proslava tj Nerežiška fjera. Sada se pokušavaju u okviru proslave oživjeti neki stari sportovi pa se na taj blagdan igra "Balun o' ruke po Crikvici u Nerežišćima", a u igri se na sličan način broje bodovi kao u tenisu. Ovaj trg predstavlja trgovački dio mjesta gdje su otvoreni dućani i gostionice.
|
| Blagdan Sv Margarite |
Na Istočnom trgu gdje su općinski uredi i kino, nalazi se crkvica Sv. Petra i Pavla, sa zanimljivim krovom iz kojega raste borić i koji od 1969. godine spada u zaštićeno područje.
 |
Crkvica Sv Petar i Pavao s borićem
|
Crkve se nalaze i okolo Nerežišća, u polju je Crkva Presvetog Trojstva iz 12. stoljeća, na groblju je crkva Sv. Nikole, koja je do 15. stoljeća bila župna crkva, a sjeverno od mjesta na Jurjevu brdu je ranoromanička crkva Sv.Jurja, zaštitnika otoka Brača.
 |
Detalj u Nerežišća
|
Nerežišća obiluje i brojnim spomenicima kulture, tu je stalna postava umjetničkih radova bračkih kipara, slikara i grafičara. Mladi brački akademski kipar Lovre Jakšić autor je između ostaloga i spomenika Dr Franje Tuđmana, na kojem je uklesana njegova poznata rečenica: Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što!
 |
| Otkrivanje spomenika Dr Franji Tuđmanu |
Oko Nerežišća je nekoliko napuštenih pastirskih mjesta za koje se također javlja sve više interesa. Pa kada smo već doživljavali Nerežišća samo kao polazište za Vidovu goru, ne treba zaboraviti spomenuti da Vidova gora, kao najviši vrh najvišeg dalmatinskog otoka, privlači ljude još iz davnih dana. Na vrhu Vidove gore ilirski su stanovnici imali utvrđenu gradinu, a po staroslavenskom bogu Svevidu je Vidova gora i dobila ime. Kršćani su ovdje imali crkvicu posvećenu Sv. Vidu. Danas je tu TV odašiljač i planinarska kućica, s kamenim stolovima i klupicama za odmor, a s tog mjesta se pruža predivan pogled na Zlatni rat, Hvar, Biokovo, Pelješac, Korčulu, Vis, pa sve do rta Jabuke, a kada je izrazito lijepo vrijeme mogu se vidjeti i vrhovi apeninskih planina.
 |
Pogled S Vidove gore na Zlatni rat
|
 |
Vidova gora
|
 |
Postavljene table poučna staza
|
 |
Tv odašiljač na vrhu Vidove gore
|
Na putu do Vidove gore je zanimljivo vidjeti umjetna jezerca, vodosprema sagrađena za vrijeme austrijske vlasti, koja je služila za natapanje vodom nerežiškog polja, a danas se u jezercima mogu vidjeti zlatne ribice.
 |
Nerežiške vode
|
Nerežišće je često i polazište za Pustinju Blaca, jedno od najatraktivnijih izletišta, gdje se automobilom može doći do Dragovoda, a zatim stazom pola sata pješke u dolinu Blaca. Izletnici često koriste i Bol kao polazište za Blaca, ali je uspon uz planinu puno teži i put je puno duži, te treba oko 3 sata vremena. Ovo inetresantno mjesto bilo je sklonište poljičkih glagoljaša, kojima je brački knez dopustio skloniti se u pećinu Ljubitovicu, kada su 1540. godine pobjegli pred Turcima.Dozvolio im je i gradnju crkve i samostana, pa je tako vremenom ulaz u špilju zatvoren građevinama i gospodarskim zgradama. Ovo je mjesto zaštićeni krajolik od 1986. godine i zaista ostavlja bez daha, čovjek poželi odmoriti se od užurbanog života i rado bi tu htio imati sklonište.
 |
Pustinja Blaca
|
 |
Jedan od ulaza
|
 |
Masline
|
Turizam u Nerežišćima je tek u začetku i uglavnom se svodi na privatni smještaj i seoski turizam,a viziju svoje budućnosti ima kao mjesto elitnog i zdravstvenog turizma. Projekt je predstavljen i prihvaćen ove godine u Saboru, a obuhvaća plan izgradnje specijalističke klinike za kirurgiju, internističke klinike, centra za djecu s posebnim potrebama i dijagnostički centar. Ocijenjeno je da je ovo izvrsna lokacija za razvijanje zdravstvenog turizma gdje se miješa morski zrak sa mirisom šume crnog bora. Osim toga gradili bi se bazeni, kupke, hoteli, ville, kongresne dvorane, ugostiteljski sadržaji, muzej, dalmatinske pjace, amfiteatar, golf tereni. a u gradnji bi se korstile tehnike i materijali koji bi odražavali duh ovog mjesta, tako da ne bude narušen i kičast pretjeranim modernim megalomanizmom.
Tek što sam zavoljela Nerežišća ovako prirodna i lijepa, sada će ih mijenjati! Možda ću ih i tada ponovo zavoljeti.
 |
| Nerežišća |
