Ljubiteljima prirode destinacija broj 1 je svakako ovo čudo prirode, čiji značaj prelazi lokalne okvire, pa se zato i nalazi na UNESCO-vom popisu Svjetske prirodne i kulturne baštine. Nacionalnim parkom područje Plitvičkih jezera sa širokim šumskim pojasom proglašeno je 1949. godine.
 |
| Plitvička jezera |
Skrivena na dodiru Like i Korduna, u brdovitom području gustih šuma Male Kapele, nižu se jedno ispod drugog 16 predivnih jezera, 16 "gorskih očiju", povezanih pjenušavim kaskadnim i šumećim slapovima. Priča počinje spajanjem Crne i Bijele rijeke u zajednički tok kod Plitvičkog Ljeskovca, a koji se zatim ulijeva u prvo jezero - Prošćansko jezero.
 |
| Plitvička jezera skrivena od pogleda |
 |
| Prošćansko jezero |
Tijekom tisućljeća jezerska je voda nagrizala i otapala stijene, te se uz pomoć algi i mahovina stvarala sedra, šupljikava vrsta kamena, koja je temeljni fenomen zaslužan za svu ljepotu ove prirode. Proces nastajanja slapa je proces bez prestanka, u kojem slap dalje svojom snagom gradi samog sebe.
 |
| Veliki prštavci |
 |
| Mali prštavci |
Razičita geološka podloga na kojoj se jezera nalaze čini i osnovnu razliku između Gornjih i Donjih jezera.
 |
| Gornja jezera |
Gornja jezera leže na nepropusnim dolomitskim slojevima trijaske starosti, pa su ova jezera široka i nepravilna oblika, s obalama koje se blago uzdižu, a čine ih 12 jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burget i Kozjak.
 |
| Ciginovac |
 |
| Spuštanje sa Okrugljaka |
 |
| Galovac |
Donja jezera su na uslojenom vapnencu iz vremena krede, jezera usječena među visoke kamene litice, a čine ih 4 jezera: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića brod, koji završavaju slapovima nazvanim Sastavci, podno kojih nastaje jedna od naših najljepših rijeka - Korana. Tu je i najveća atrakcija, Veliki slap što se ruši sa kamene litice. Ovaj slap visok 78 metara je i najviši slap u Hrvatskoj, a nastaje od potoka Plitvice, a ne iz jezera kao ostali slapovi.
 |
| Kaluđerovac |
 |
| Slapovi M Trnina |
 |
| Veliki slap |
Plitvička jezera su lokacija koja se mora posjetiti i koja nikada ne može dosaditi. Uređenim stazama i drvenim mostovima prolaze brojni turisti, želeći zabilježiti kamerom ili fotoaparatom oduševljenje koje su doživjeli gledajući ove ljepote i zato će vam se ponekad činiti da vas požuruju, a da se trebate zaustaviti, da trebate ponovo doći, ponovo osjetiti oduševljenje i mir koji ova predivna priroda može dati.
 |
| Pogled na Donja jezera - staza koja vodi do Velkog slapa |
U obilazak se može ići prema vlastitoj želji, odnosno prema mogućnosti za dužu ili kraću šetnju. Lako se snaći prateći oznake. Obilazak može započeti kod Ulaza 1, kod restorana Lička kuća ili kod Ulaza 2, gdje se nalaze tri hotela: Plitvice, Jezero i Bellevue. Sa Ulaza 1 kreće se u obilazak stazama A, B i C, a sa Ulaza 2 stazama E, F i H. Obilazak stazama A i E traje 2-3 sata, stazama B i F 3-4 sata i stazama C i H 5-6 sati. U obilasku se mogu koristiti panoramski vlakovi sa 4 stanice i elektrobrodovi sa 3 pristaništa.
 |
| Kozjak- prijevoz elektrobrodom |
 |
| Kozjak - picnic |
Plitvička jezera se mogu posjetiti tijekom čitave godine, a svako godišnje doba donosi novi doživljaj, od proljeća kada su slapovi vodom najbogatiji, u ljeto kada vrućinu razgoni šum slapova i povjetarac s planinskih vrhova, u jesen zbog čarolije boja drveća uz jezera i u zimu, kada mogu biti prekrivena snijegom i pri tome sasvim promijeniti izgled stvarajući na slapu zadivljujuće kristalne oblike.
 |
| Slapovi na Donjim jezerima |
Osim jezera i mnoštva slapova, na ovom području specifični klimatski uvjeti pogoduju razvoju bogate flore i faune. Botaničari su ovdje registrirali čak 1146 biljnih vrsta, od čega više od 70 endemičnih. U divljini prostranih šuma nastanjene su mnoge životinje, među kojima i veliki sisavci: srne, divlje svinje, vuk i medvjed.
Da bi ovaj jedinstveni prostor ostao nenarušen u svojoj ljepoti, potrebno se s mnogo pažnje odnositi prema njemu. Nije dozvoljeno ulaženje u vodu ni plivanje, zabranjen je lov i ribolov, zabranjeno je brati cvijeće i uništavati drveće. U netaknutom ekosustavu intervencija čovjeka nije poželjna.
 |
| Kozjak |
U ovoj raskoši vode, uz šum slapova i uz bujnu vegetaciju treba se prepustiti uživanju na divan opuštajući način. Ovdje ćete uvijek ponovo željete doći.
