Već iz Sumartina pruža se pogled na idilično mjesto na uzvisini, s bijelim kamenim kućama i crvenim krovovima, iznad kojih galmurozno stoji "bračka katedrala". Da, idemo u Selca! Ovo mjesto nalazi se 1 km od mora, a ono je i općinsko središte za Sumartin, Nova Sela, Povlja i Selca.
 |
| Pogled s mora na Selca |
Selca se po prvi put spominju u Povaljskoj listini 1184. godine, kao pastirsko naselje, a po čemu je i dobilo ime, jer se sastoji od nekoliko zaselaka koji zajedno čine jedno naselje. I upravo kao što je karakteristika sela, svako od njih je živjelo kao zasebna cjelina, a u mjesto se dolazilo zbog nabavke namirnica u trgovinu ili zbog odlaska liječniku.
 |
| Pogled sa Selca na more |
Prvi stanovnici Selca uglavnom su živjeli od stočarstva i poljoprivrede.
 |
| Stara kuća u Selcima |
 |
| Nostalgija za starim vremenima |
Kasnije su se počeli baviti i kamenoklesarstvom, pa je i ovdje osnovana 1907. godine Klesarska obrtna škola, u kući Venceslava Štambuka, tik do današnje župne crkve Krista Kralja.
 |
| Crkva Krista Kralja |
Župna crkva Krista Kralja sagrađena je na Pjaci, a rad je to austrijskog arhitekta iz Linza, Adolfa Schlaufa, pa nije ni čudo što izgleda kao da je premještena iz nekog dugog mjesta ovdje.
 |
| Crkva Krista Kralja -bračka katedrala |
Građena je od 1919-1955. godine, od bračkog kamena, kada je dovršen zvonik, najviši na Braču, a koji je trebao biti još viši, ali je malo smanjen radi mogućnosti zaustavljanja gradnje od komunističkih vlasti. Zapravo njena gradnja je bila omogućena jer je bila zapaljena od talijanskih fašista 1943. godine, kada su žestoko stradala i Selca , Nova Sela, Povlja, Pučišća i druga mjesta.
Na pročelju crkve je istaknuta kamena skulptura Meštrovićeva Srca Isusova, ispod koje su kamene skulpture Ćirila i Metoda, rad Karmena Štambuka i Paška Čule. U crkvi se nalazi i brončana skulptura Srca Isusova iz iz istog odliva.
Osim ove katedrale, Selca se mogu pohvaliti brojnim crkvama, crkvicama i kapelicama.
 |
| Crkva Gospe od Karmela |
Na istočnoj strani je crkva Sv. Stjepana iz 1929. godine, na zapadnoj strani crkva Sv.Nikole iz 1902. godine, na predjelu Lokanjac crkvica Gospe Lurdske iz 1929. godine.
 |
| Crkva Sv Tome |
Iznad Nasela je starohrvatska crkvica Sv. Tome, građena lomljenim kamenom i pokrivena pokrovom od kamenih ploča, te predromanička crkva Sv. Nedjelje na brdu Gradac ispod predpovijsne gradine, također građena lomljenim kamenom, a oko nje je ograđeno kasnosrednjovjekovno groblje.
 |
| Crkva Sv Nedjelje |
Na groblju je crkva Sv. Nikole iz 1888. godine, zatim crkvica Sv. Mihovila i Sv.Marije iz 1433. godine. Blizu Nagorinca je crkvica blaženog Augustina Kažotića, zatim crkvica Sv.Josipa, crkvica Sv.Ivana i Pavla. Štovani svetac u Selcima je i Sv. Ante, a također i Gospa, pa je njima u čast podignuto nekoliko kapelica.
Mnoga veća mjesta ne mogu se mjeriti sa brojem sakralnih objelata koje imaju Selca.
Ako još spomenemo mnoge spomenike u mjestu, od kamene biste Lava Tolstoja iz 1914. godine u Parku Tolstoj, zatim brončane biste Stjepanu Radiću djelo Augusta Augustinčića, podignute 1938. godine na desetogodišnju obljetnicu preminuća od posljedica atentata u beogradskoj Skupštini, tu je još podignuta i brončana bista Hansu Dietrichu Gencheru, 1994. godine, kao izraz zahvalnosti za njegov doprinos međunarodnom priznanju samostalne Hrvatske.
 | |
| Lav Tolstoj |
 |
| Stepan Radić |
 |
| Hans Dietrich Genscher |
Ubrzo nakon toga, 1996. godine, po gipsanom modelu kipara Kuzme Kovačića, kip pape Ivana Pavla II u prirodnoj veličini isklesao je Krešimir Tomasović.
 |
| Ivan Pavao II |
Iz zahvalnosti prema zaslužnicima za priznanje Hrvatske, podignuta je brončana bista Aloisu Mocku koji je i nazočio svečanom otkrivanju. Iste godine je otkrivena i bista prvom hrvatskom predsjeniku dr Franji Tuđmanu, u uređenom parku nazvanom Park zahvalnosti.
 |
| Alois Mock |
 |
| De Franjo Tuđman |
 |
| Tomo Didolić |
A na kraju, podignuta je i kamena bista Tomi Didoliću, prvom načelniku ovog mjesta, koji je bio zastupnik u Dalmatinskom saboru, prijatelj biskupa Josipa Juraja Strossmayera i Antuna Gustava Matoša i koji je bio zaslužan za uvođenje hrvatskog jezika u upravno-administrativni i prosvjetni sustav. Izražena nacionalna svijest odražavala se i u utemeljenju Društva "Hrvatski sastanak" 1888. godine. Osnovana je i Čitaonica. U "Didolića dvore" 1894. godine dolazi na službu i slovački liječnik Matej Bencir poznat kao Martin Kukučin, koji je u Selcima napisao roman Dom u strani, koji se i oženio u Didolića.
 |
| Martin Kukučin spomen ploča |
Već smo spomenuli i obitelj Štambuk koji su bili prilično bogata obitelj, imali su zemlje, vinograde, maslinike, kamenolom i brodove na kojima su izvozili kreč i kamenna istok i u Italiju. U središtu mjesta imali su izgrađenu palaču "Palac", monumentalnu građevinu 19. stoljeća, vrsno građena od kvalitetnog kamena, bogato ukrašena klesraskim ukrasima, nažalost stradala 1943. godine, čija je i unutrašnjost bila raskošna poput vanjskog izgleda.
 |
| Ostaci Palače Štambuk |
Naš današnji hvarski biskup Mons. Slobodan Štambuk je upravo iz ovih Selaca, iz ovih Štambuka, rođen ovdje 1941. godine,a imao je samo dvije godine, kada se dogodilo teško stradanje mjesta.
 |
| Selca - kamene kuće |
 |
| Ulica u Selcima |
U Selcima je izrazito visok stupanj kulturnog razvoja, pa se već 21 godinu održavaju večeri poezije Croatia rediviva, Ča-Kaj-Što, koje potiču rast kvalitativne razine trojezičnosti hrvtaskog pjesništva. Pobjednici dobivaju Maslinov vijenac,a u Zid poezije se upisuju imena dobitnika i pokoji njegov stih. Utemeljtelj ovih večeri je Drago Štambuk, a u Zidu poezije ispod njegovog imena je zapisano:
Onako kako more cjeliva otok,
postupno, postojano,
tako ćemo i mi, djeca Božje providnosti,
sebe nanovo zavoljeti.
A priču o Selcima završit ću još jednim stihovima sa Zida poezije, stihovima Dragutina Tadijanovića:
I kad nikog od nas ne bude
Sjat će sunce nad oranicama.
I dodala bih: Sjat će sunce nad Selcima!
 |
| Selca obasjana suncem |
